Europski ministri planiraju u svoje pregovaračko stajalište o uredbi o upravljanju krizama uvesti pravila kojima se službenicima granične kontrole omogućuje da spriječe državljane trećih zemalja u prelasku granica Europske unije

Praksa nekih vlada koje namjerno otvaraju svoje granice ili aktivno potiču migrante da prelaze na teritorij EU, koju u Bruxellesu opisuju kao "instrumentalizaciju migracija," posljednjih su godina koristile države poput Rusije, Bjelorusije ili Maroka.

Možda i neće trebati poseban propis

"Sada se čini kako rješavanje instrumentalizacija neće biti zaseban propis, već će se ugraditi u Uredbu o upravljanju kriznim situacijama", izjavio je neimenovani diplomat za Euractiv.

O Uredbi o upravljanju krizama (CMR), čiji je cilj rješavanje situacija u kojima velik broj državljana trećih zemalja prelazi europske granice u kratkom vremenskom razdoblju, trenutačno raspravljaju ministri unutarnjih poslova EU i dio je predloženog novog Pakta o migracijama i azilu.

Taj sporazum, kojeg je Europska komisija predložila u rujnu 2020. godine, sastoji se od deset zakonodavnih prijedloga kojima se želi revidirati i modernizirati migracijska politika Europske unije.

Europska komisija odgovorna za ocjenu o 'kriznoj situaciji' u nekoj članici

Po stajalištu Europskog parlamenta o Uredbi o upravljanju krizama donesenom u travnju, Komisija će biti odgovorna za odlučivanje o tome što predstavlja "kriznu situaciju" u nekoj zemlji.

Time bi se aktivirala klauzula solidarnosti za druge države članice EU, koje onda mogu odlučiti kako pomoći, primjerice, osiguravanjem novca, opreme ili nuđenjem svojeg teritorija za premještanja migranata.

U kontekstu tih kriznih mjera, ministri sada žele da se uvede izuzeće od normalne obrade zahtjeva za azil, u slučajevima instrumentalizacije, doznaje Euractiv. To bi se primjenjivalo kada, primjerice, zemlje poput Bjelorusije, Rusije ili Maroka potiču ili olakšavaju migrantima iz Afrike ili s Bliskog istoka da preko njihovog teritorija pristižu u EU.

Instrumentalizacije i ljudskih prava

Planiranom revizijom zakona državama članicama omogućilo bi se da službenicima graničnog nadzora daju ovlasti za odlučivanje o tome tko može, a tko ne može zatražiti azil. No, još uvijek nije jasno kako ili po čijoj odluci bi se pojedini slučajevi kategorizirali kao "instrumentalizacije".

Početkom 2022. predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko otvorio je bjelorusku granicu velikom broju migranata s Bliskog istoka i olakšao njihov prijevoz do granice EU, odnosno prema Latviji, Litvi i Poljskoj, što je privuklo veliku pažnju međunarodne javnosti.

U lipnju 2022. Maroko je otvorio svoju granicu sa španjolskim enklavama na afričkom kontinentu Ceutom i Melillom, u koje su došle tisuće migranata. Maroko je to napravio kako bi izvršio politički pritisak na španjolskog premijera Pedra Sancheza zbog sasvim nevezanog vanjskopolitičkog pitanja i stava Madrida o teritoriju Zapadne Sahare.

Udruge civilnog društva kritizirale su prijedlog za ovakvo suzbijanje instrumentalizacija jer, u skladu s međunarodnim pravom, bilo koji državljanin treće zemlje može podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu pri pokušaju ulaska na područje EU. Stoga je pravno protjerivanje migranata bez procjene svakog pojedinačnog zahtjeva nezakonito i svodi se na pushback.

Različite humanitarne organizacije i mediji po Europi dokumentirali su kako su unazad nekoliko godina takva pushback protjerivanja državljana trećih zemalja postala sve češća pojava.

Vremena za dogovor je sve manje

Napetosti oko pregovora povećale su se prošlog tjedna kada je radna skupina Europskog parlamenta za migracije odlučila suspendirati "trijalog" o dva ključna dokumenta novog Pakta, sve dok ministri EU ne donesu vlastito zajedničko stajalište o Uredbi o upravljanju krizama.

Izvjestitelj parlamenta za Uredbu o upravljanju krizama Juan Fernando Lopez Aguilar izjavio je u ponedjeljak kako bi Parlament mogao blokirati cijeli sporazum ako ga ministri nastave "cjepkati na komadiće".

Nakon što ministri usvoje svoje stajalište, na "trijalogu" između institucija moraju pronaći zajedničko kompromisno stajalište s Europskim parlamentom, s kojim se sada sve više razilaze.

Međutim, ministri obično imaju jači utjecaj u pregovorima u "trijalozima" s Europskim parlamentom jer, posebice u području migracija, većina ovlasti i nadležnosti spada na nacionalnu razinu.

U skladu s planom kojeg su institucije EU donijele u jesen 2022. svi elementi iz Pakta o migracijama moraju se dogovoriti i odobriti do veljače 2024.

Ako EU ne uspije dogovoriti sve detalje sporazuma prije kraja sadašnjeg mandata, to bi bio već drugi put da institucije ne uspijevaju postići dogovor o migracijama na razini EU.

(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU ministers propose controversial border control powers on asylum cases)