Iako je ponovni ulazak Velike Britanije u europski program za poticanje znanosti Horizon Europe naišao na veliku potporu tamošnje akademske zajednice, neki upozoravaju da su godine natezanja oko toga već nanijele nepopravljivu štetu

London će po sporazumu morati uplaćivati sredstva u proračun EU, a procjenjuje se da će Velika Britanija u prosjeku plaćati gotovo 2,6 milijardi eura godišnje za sudjelovanje u programu Horizon Europe i za sudjelovanje u projektu Copernicus koji je dio europskog svemirskog programa.

Kašnjenja i ozbiljna šteta

Mnogi stručnjaci u britanskoj znanstvenoj zajednici pozitivno su reagirali na tu vijest.

"Današnji dogovor olakšat će obnavljanje suradnje širom Europe i pomoći da se učvrsti položaj Velike Britanije kao vodeće istraživačke destinacije, čime će privlačiti vrhunske znanstvene talente iz cijelog svijeta i rad na budućim revolucionarnim otkrićima", izjavio je profesor Nilesh Samani, jedan od vodećih britanskih kardiologa i ravnatelj britanske Zaklade za srčana oboljenja (BHF).

No, drugi su osim proslavljanja dogovora potvrdili i kako su ozbiljna kašnjenja u postizanju tog dogovora i politički motivi britanske vlade koji su iza toga stajali već nanijeli ozbiljnu štetu britanskoj znanosti.

"Oklijevanje premijera Rishija Sunaka bilo je neočekivani zaokret i, iako je gotovo sigurno bilo politički motivirano, upućuje na nedostatak razumijevanja", izjavio je za Euractiv dr. Jonathan Memel iz konzultantske tvrtke Ayming UK.

"Ali već je time učinjena velika šteta".

Britanske tvrtke sele u EU

Memel dodaje kako je između 2022. i 2023. čak tri četvrtine britanskih poduzeća već preselilo ili je planiralo preseljenje svojih odjela za istraživanje i razvoj u inozemstvo, a 63 posto svih tvrtki planiralo je preseljenje u države EU.

"Članstvo u programu Horizon Europe ugroženo je zbog planova konzervativaca za provedbu Brexita koji su britanskim sveučilištima onemogućili planiranje aktivnosti, što je onda ugrozilo u njihov doprinos znanosti, inovacijama i obrazovanju. I to sve samo zbog njihovih političkih ciljeva", izjavila je za Euractiv britanska profesorica novinarstva Emma Briant na australskom Sveučilištu Monash u Melbourneu.

"Nakon što prvo naštetite visokom školstvu, pa onda tražite način za povratak na raniji status quo, kojeg smo i mi bili pomogli izgraditi, to nije baš nešto što zaslužuje pohvalu", kaže Briant.

'Puno izmotavanja'

"Vlada sad mora podržati britanske tvrtke da u narednim godinama što bolje iskoriste poticaje iz tog programa. Opasnost je u tome što smo već vidjeli puno izmotavanja u stajalištima prema toj temi, a s obzirom da sad laburisti vode u anketama, postoji rizik je ćemo opet imati neku novu politiku već za 18 mjeseci", rekao je Memel.

Horizon Europe nudi izdašne poticaje ukupne vrijednosti 96 milijardi eura, od čega je 35 posto određeno za financiranje znanstvenih projekata koji se bave klimatskim promjenama. Svaka tvrtka koja se bavi istraživanjima ili znanstvena ustanova iz država koje participiraju u programu može aplicirati za ta sredstva.

(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: UK’s delayed re-entry into Horizon Europe created a lot of damage)