Grčki su birači čelniku Nove demokracije Kiriakosu Micotakisu povjerili novi četverogodišnji mandat na čelu vlade u Ateni
Grčka konzervativna stranka Nova demokracija uvjerljivo je pobijedila na ponovljenim parlamentarnim izborima u nedjelju, a glasači su njezinom kandidatu Kiriakosu Micotakisu jasno povjerili još jedan četverogodišnji premijerski mandat.
Nakon prebrojanih 91 posto glasova, stranka desnog centra Nova demokracija vodila je s 40,5 posto osvojenih glasova, prema čemu osvaja 158 od 300 zastupničkih mjesta u parlamentu, pokazale su brojke Ministarstva unutarnjih poslova.
Micotakis obećao veće plaće
Nova demokracija vodila je za 20 postotnih bodova ispred radikalne ljevičarske stranke Sirize, koja je pobijedila na izborima 2015. uslijed teške dužničke krize te upravljala zemljom do 2019., kada ju je na izborima porazila Micotakisova stranka.
"Ova velika podrška samo uvećava moju odgovornost da odgovorim na nade naroda. Osobno osjećam još snažniju obvezu služiti zemlji svim svojim sposobnostima", rekao je Micotakis okupljenom mnoštvu u sjedištu Nove demokracije u središtu Atene.
Pedesetpetogodišnji Micotakis, bivši bankar i izdanak moćne političke obitelji, obećao je povećati prihode od ključne turističke industrije, stvoriti radna mjesta i podići plaće ne bi li se približile prosjeku Europske unije.
Došao je na vlast 2019. nakon što je na izborima pobijedio Sirizu, koja se uzdigla usred dužničke krize, zbog koje je Grčka gotovo izbačena iz eurozone.
'Ogroman poraz Sirize'
"Očito je ovo ogroman poraz", rekao je Euklid Cakalotos, koji je bio ministar financija u Sirizinoj vladi, za grčku televiziju Skai.
Siriza je na temelju ranih predviđanja osvojila 47 mjesta u parlamentu.
Micotakis, koji je bio premijer od 2019. do svoje ostavke nakon neizvjesnog rezultata izbora u svibnju, obvezao se provesti reforme u svrhu popravljanja kreditnog rejtinga zemlje nakon iscrpljujuće dužničke krize koja deset godina potresa Grčku.
Izborni sustav pobjedniku daje dodatna mjesta u parlamentu
Izbori u nedjelju drugi su po redu u proteklih pet tjedana nakon što prvi, održani 21. svibnja s drugim izbornim sustavom, nisu nijednoj stranci uspjeli osigurati apsolutnu većinu u parlamentu s 300 zastupničkih mjesta. Sustav korišten u nedjelju daje vodećoj stranci dodatna mjesta, ovisno o podršci glasača.
Pandemija Covida-19 i smrtonosna željeznička nesreća u veljači razotkrile su mane sustava javnog zdravstva i javnog prijevoza. No, birači su najviše zabrinuti zbog krize životnih troškova i gospodarskih poteškoća.
Izbori održani u sjeni brodoloma u kojem su stradali migranti
Izbori u nedjelju održali su se u sjeni brodoloma migranata ovog mjeseca, u kojem su, sumnja se, stotine ljudi poginule blizu obale na jugu Grčke.
Jedna od najgorih katastrofa u proteklih nekoliko godina razotkrila je podijeljenost političkih stranaka po pitanju migracija.
Iznenađenje izbora protuimigrantska stranka Spartanci
Protuimigrantska stranka Spartanci, koja je rekla da je Grčka ugrožena zbog nekontroliranih migracija, bila je iznenađenje predizborne kampanje. Na temelju prvih rezultata, osvojila je 4,7 posto glasova, odnosno do 13 mjesta u parlamentu.
Relativno nepoznatoj stranci je narasla popularnost nakon što ju je podržao Ilias Kasidiaris, čelnik sada zabranjene krajnje desne stranke Zlatna zora. Njegovoj stranci je zabranjeno sudjelovati u izborima te je iz zatvora pružio podršku Spartancima.
Tema brodoloma migranata dominirala je u predizbornoj kampanji za ove izbore.
Spasioci su pronašli 104 preživjele osobe i 82 mrtva tijela, no smatra se da je i do 750 ljudi bilo na plovilu koje je iz Libije putovalo prema Italiji. Brod je pratila grčka obalna straža, koja je rekla da su putnici odbili svaku ponudu da im se pomogne.
Micotakis, čija je administracija zauzela čvrst stav prema migraciji, za nesreću je okrivila krijumčare te je pohvalila obalnu stražu za spašavanje ljudi. Čelnik Sirize Aleksis Cipras postavio je pitanje zašto obalna straža nije ranije intervenirala.