Premijer Plenković još jednom izrazio sućut zbog više od 18.000 sugrađana koji su umrli zbog COVIDA-19

Ukinut je i nacionalni Stožer civilne zaštite Stožera civilne zaštite za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom pa će odluke vezane uz eventualnu potrebu pridržavanja određenih mjera zaštite s obzirom da virus i dalje kola u populaciji donositi Ministarstvo zdravstva.

Odluka Banskih dvora uslijedila je nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 5. svibnja proglasila da COVID-19 koji je uzrokovao pandemiju postaje rutinska bolest. Bolest će ostati prisutna, ali više ne uzrokuje valove hospitalizacija i bolesti kao nekad jer su ljudi diljem svijeta izgradili imunitet na novi koronavirus, pojasnio je WHO.

Epidemiolozi nastavljaju pratiti virus

“Slijedom odluke WHO-a, koji je kazao kako nakon više od tri godine to više nije javno zdravstvena opasnost u smislu prekograničnog prometa, donosimo i odluku o kraju epidemije koronavirusa u Hrvatskoj. Iz ove velike zdravstvene ugroze, najveće pandemije u zadnjih 100 godina, moramo izvući pouke u daljnjim suočavanjima s potencijalnim krizama ovog tipa”, kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković uvodno na današnjoj sjednici Vlade.

Najavio je da će Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objaviti preporuke kako se ponašati u novim okolnostima vezanima uz COVID-19. Još jednom je izrazio žaljenje zbog gubitka više od 18.000 sugrađana, koji su podlegli bolesti COVID-19 te uputio izraze sućuti njihovim obiteljima.

Ministar zdravstva Vili Beroš upozorio je na sjednici da će koronavirus najvjerojatnije trajno biti prisutan u populaciji te će se praćenje epidemiološke situacije nastaviti istim kapacitetima i intenzitetom.

"Očekuje se da će nove podvarijante virusa moguće biti zaraznije od prethodnih, ali i manje virulentne te će se praćenje epidemiološke situacije nastaviti istim kapacitetima i intenzitetom", dodao je Beroš.

Dodao je da se proglašenje kraja epidemije temelji na stečenim spoznajama o virusu, virulenciji, posljedicama bolesti te mogućnostima zaštite populacije zbog čega nema više potrebe za mjerama koje se propisuju u uvjetima epidemije.

Ukidanjem izvanrednog stanja zbog COVIDA-19e prestaju važiti dokumenti koji su istekli tijekom epidemije

Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović podsjetio je da na apel MUP-a da, s obzirom na proglašenje prestanka epidemije, građani, kojima su tijekom epidemije istekle osobne iskaznice zbog čega nisu morali vaditi nove dokumente, sada moraju u roku od 30 dana podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne isprave.

Prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj je zabilježen 25. veljače 2020. godine, a prvi smrtni slučaj oboljelih s COVIDOM-19 nešto manje od mjesec dana nakon toga, 18. ožujka. Hrvatsku su obilježile slike preopterećenih bolnica i drugih zdravstvenih ustanova zbog oboljelih, a kapacitete su širili na šatore i sportske dvorane.

Od prvog službenog slučaja zaraze do 8. svibnja ove godine zabilježeno je 1.273.256 osoba zaraženih koronavirusom, od kojih je 18.213 preminulo. Po smrtnosti prema broju stanovnika, 4487 na milijun, Hrvatska je osma na svijetu

Prve mjesece pandemije COVIDA-19 u Hrvatskoj obilježili su lockdown, online nastava, zabrana zadržavanja na ulicama, e-propusnice za napuštanja prebivališta i boravišta. Stroge restrikcije bile su na snazi od kraja ožujka do sredine svibnja, a nakon toga je slijedilo postupno popuštanje mjera.

Još lani je bilo više od 11.000 novozaraženih u jednom danu

Prva isporuka cjepiva u Hrvatsku je stigla krajem prosinca 2020. godine usred drugog velikog vala širenja zaraze. Tada je dnevno umiralo preko 90 ljudi, a broj novozaraženih iznosio je preko 4500.

Zaraza se razbuktavala ovisno o mutiranju virusa, am najveći broj novozaraženih u jednom danu, 11.850 zabilježen je 27. siječnja prošle godine.

Do smirivanja je došlo nedugo nakon toga kada je počela dominacija omikron varijante virusa, koja se brzo širila, ali uglavnom nije izazivala teže kliničke slike.

Uvođenje epidemioloških mjera pratili su od jeseni 2020. i prosvjedi građana, koji su skloni teorijama zavjere tvrdili je “korona prevara“ te su se protivili cijepljenju, kao i e-propusnicama te obaveznom nošenju maski, koje su nazivali “brnjicama“ i svim ostalim epidemiološkim mjerama.

Prema službenim podacima, zaključno sa 7. svibnja u Hrvatskoj je utrošeno više od 5.3 milijuna doza cjepiva, a cijepljeno je nepšto manje od 60 posto ukupnog stanovništva, odnosno više od 71 posto odraslog stanovništva.