Hrvatskoj bespovratno isplaćeno 2,2 od 5,5 milijardi eura koliko je na raspolaganju, a može dobiti još 3,6 milijardi eura zajmova
Hrvatski premijer Andrej Plenković je uvodno na današnjoj sjednici hrvatske vlade najavio da Hrvatska ima na raspolaganju još 3,6 milijardi eura zajmova iz Europske unije u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Naglasio je da će ulaganja biti u važne projekte u mnogim sektorima, kao što su obrazovanje, obnova nakon potresa, energetsku učinkovitost, vodoopskrba, energetika promet i plinofikacija.
Podsjetio je i da je Hrvatska na temelju NPOO-a već povukla 2,2 milijarde eura, od 5,5 milijardi eura odobrenih bespovratnih sredstava.
Slijede pregovori s Europskom komisijom
Plenković je rekao da će o projektima koji bi se mogli financirati iz zajma, pregovarati s Europskom komisijom, o čemu će biti više riječi u narednom razdoblju.
Među značajnijim strateškim projektima je izgradnju plinovoda od terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku prema Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj, objavio je danas Jutarnji list u tiskanom izdanju.
Osim plinofikacije i energetike, osjetna sredstva iz zajma namjeravaju uložiti u obrazovanje. Hrvatska želi do sredine 2026. godine, do kada je moguće provoditi NPOO, organizirati rad u jednoj smjeni za sve škole. U obrazovanje ulažu iz bespovratna sredstva iz NPOO-a, dok će europski zajam iskoristiti za dogradnju, izgradnju i opremanje škola, uključno sa sportskim dvoranama te školskim kuhinjama i kantinama.
Kredit i zbog kašnjenja s obnovom nakon potresa
I za sve planirane projekte u vodoopskrbi, obnovi nakon potresa i energetskoj učinkovitosti bit će potrebna dodatna sredstva jer su potrebe velike.
U Banskim dvorima su planirali konstrukcijsku obnovu zgrada javne namjene iz Fonda solidarnosti, dok bi cjelovita obnove išla preko NPOO-a. No, zbog obimnih poslova i jasnih rokova, ali i neučinkovite birokracije za korištenje europskog novca, neki objekti poput zgrada Vlade i Sabora neće uspjeti obnoviti sredstvima iz Fonda. Zato će biti potrebno više novca iz NPOO-a, koji će tražiti zajmom.
Oko 800 milijuna eura iz kredita kane iskoristiti za postojeće projekte iz NPOO-a, jer je rastao hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) zbog čega su sredstva za oporavak i otpornost smanjena s prvotno odobrenih 6,3 na 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava.