Na neformalnom sastanku ministara obrane EU u srijedu 8. ožujka u Stockholmu Europska unije mogla bi doći nadomak dogovora o zajedničkoj nabavi granata od 155 mm i nihovog slanja ukrajinskim oružanim snagama.

Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov trebao bi nazočiti sastanku i svojim kolegama iz država EU iz prve ruke objasniti kakve su potrebe ukrajinskih oružanih snaga. Na događaju će biti i glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg, kao i povjerenik za unutrašnje tržište Europske komisije, Thierry Breton.

Po procjenama dužnosnika EU, ukrajinske snage u borbama troše oko 7.000 granata dnevno - posebice u napornim bitkama za grad Bahmut - dok ruska vojska ispaljuje oko 50.000 granata dnevno.

Saveznici Kijeva proteklih tjedana upozoravaju da Ukrajina troši granate većom brzinom nego što ih Zapad može proizvoditi.

'Trostruki plan' za streljivo

Temelj za razgovore bit će dokument s prijedlozima kojeg je prošli tjedan sastavio šef diplomacije EU, Josep Borrell, i o kojem je izvijestio Euractiv. U njemu se predlaže trostruki plan, koji bi istovremeno trebao poboljšati opskrbu Ukrajine oružjem, pojačati proizvodnju streljiva u zemljama EU, te popuniti njihove vlastite zalihe naoružanja.

U pokušaju da se ubrza isporuka streljiva Ukrajini Borrell predlaže i ulaganje dodatnih milijardu eura u širenje proizvodnje u Europi. Radi se o zajedničkim sredstvima EU iz kojih bi se financirala nabavka i slanje Ukrajini streljiva iz postojećih zaliha ćlanica EU - posebice granata kalibra 155 mm.

Novac za to bi se preusmjerio iz tzv. Europskog mirovnog instrumenta (European Peace Facility, EPF) u kojem je već izdvojeno 3,6 milijardi eura za naoružavanje Ukrajine od početka invazije u veljači prošle godine, i za kojeg je nedavno odlučeno da se popuni s još 2 milijarde eura u 2023. godini.

U drugoj fazi, Borrellov plan predlaže da države EU dogovore zajedničku kupnju streljiva kalibra 155 mm kroz Europsku agenciju za obranu (EDA). Prvi takvi ugovori bi se trebali potpisati već u travnju, "na trajanje od sedam godina." Međutim, u Borrellovom prijedlogu se ne precizira koliko bi točno granata trebala EU naručiti, koji bi bio trošak te nabavke, niti kad bi ta pošiljka mogla stići.

Treća faza prijedloga trebala bi osigurati dugoročno povećanje proizvodnje streljiva u Europi, i općenito jačanje obrambenog industrijskog sektora, kako bi se isporuke Ukrajini i kasnije neometano nastavile. U dokumentu se također predlaže mogućnost da se "partneri koji slično razmišljaju mogu pozvati da se pridruže" europskom planu, i to u obliku "dobrovoljnih financijskih donacija."

Prema diplomatskim izvorima, EU traži zemlje koje nisu članice EU da se pridruže tom projektu. Zasad je Norveška izrazila interes da u tome sudjeluje, a navodno i Kanada razmišlja o uključenju.

No, članice EU su i međusobno podijeljene oko pitanja bi li trebalo u tu priču uključivati zemlje koje nisu iz Europske unije. Tu prednjači Francuska, koja zagovara da se veći naglasak stavlja na zajedničku nabavku streljiva iz domaće europske proizvodnje.

U isto vrijeme, i Europska komisija razmatra koja europska tijela bi se mogla iskoristiti za koordiniranje zajedničke nabavke.
Među kandidatima su Europska agencija za obranu (EDA) - međuvladino tijelo koje pospješuje integraciju u području obrane 26 država članica (svih osim Danske) - ili Organizacija za suradnju u zajedničkom naoružavanju (OCCAR), koja je specijalizirana upravo za zajedničku nabavu oružja, i u kojoj je nekoliko država EU, plus Velika Britanija.

Konačna odluka na summitu u ožujku?

Nakon razgovora u Stockholmu, dužnosnici EU nadaju se da bi se plan mogao odobriti već na službenom sastanku ministara obrane i vanjskih poslova 20. ožujka, i zatim finalizirati na summitu EU koji je zakazan za isti tjedan. Očekuje se da će na njemu čelnici EU "pozdraviti brzi sporazum u Vijeću za lakšu isporuku streljiva za Ukrajinu, uključujući i putem zajedničke nabave i mobilizacije prikladnih financijskih sredstava," stoji u nacrtu zaključka summita kojeg je Euractiv dobio na uvid.

"Europska unija i njene države članice rade sve više na pomaganju Ukrajini i podržavanju njenih vojnih i obrambenih potreba," navodi se u nastavku.

Iako dužnosnici EU stavljaju fokus javne nabave na topničke granate - umjesto na naprednije sustave naoružanja - takav korak mnogi vide kao temeljni preokret u politici vojne nabave EU. Dosad su se odlukama u tom području isključivo bavile nacionalne vlade pojedinih država i NATO savez.

Prošle godine je već došlo do ključnog preokreta u obrambenoj politici EU nakon pristanka da se odblokiraju milijarde eura kako bi ih države članice mogle potrošiti na kupovinu oružja za Ukrajinu.

Analitičari kažu da bi ovo mogao biti početak veće konsolidacije obrambene politike Europske unije. Debata o zajedničkoj nabavi proširila se nakon što je prošli mjesec Estonija predložila da EU ove godine za Ukrajinu kupi milijun granata kalibra 155 mm, što bi po procjenama moglo koštati oko 4 milijarde eura.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU edges towards joint arms procurement for Ukraine but hurdles remain)