Korupcijski skandal Katargate koji trese Europski parlament mogao bi potkopati pokušaje EU da traži odgovornost europskih vlada u slučajevima zloupotrebe vladavine prava, upozorava nevladina organizacija Civil Liberties Union for Europe.
Vladavina prava širom Europske unije trenutno stagnira, jer većina zemalja EU "nije ništa učinila kako bi se riješili dokumentirani problemi oko vladavine prava," kaže se u godišnjem izvješću te organizacije za ljudska prava objavljenom u utorak, 21. veljače.
Izostanak političke volje za rješavanjem tog pitanja moglo bi se u nadolazećim mjesecima pretvoriti u još veći problem zbog posljedica cijelog skandala Katargate, navodi izvješće.
U tom skandalu je uhićeno i optuženo nekoliko sadašnjih i bivših eurozastupnika zbog tvrdnji da su primali novac od Katara i Maroka u zamjenu za političku podršku. "Izgledno je da je taj slučaj narušio kredibilitet i moralnu poziciju EU," stoji u izvješću, te bi moglo institucijama EU otežati daljnje postupanje u sankcioniranju država kojih je oslabljena vladavina prava.
EU će morati "pridobiti potporu javnosti za zaštitu vladavine prava, osobito kad se radi o mjerama koje autoritarni lideri mogu spinom pretvoriti u svoju prednost, poput primjerice smanjenja dodijeljenih iznosa iz europskih fondova," kazali su iz udruge Civil Liberties Union for Europe sa sjedištem u Berlinu.
"Mađarska i Poljska su i dalje najgori prijestupnici u smislu vladavine prava," navedeno je u izvješću, koje dodaje da vlade u Varšavi i Budimpešti "nastavljaju s provođenjem niza mjera kojima su cilj centralizacija moći, ušutkivanje protivnika, kontrola javnog mnijenja, i uvelike otežavanje mogućnosti poraza na budućim izborima."
Optužbe za korupciju u oba smjera
Mađarski premijer Viktor Orbán, čija vlada već godinama vodi političku bitku protiv EU zbog vladavine prava u toj zemlji, prošlog je tjedna za Bruxelles rekao da je "pun korupcije."
U izvješću se također ističe "duboka korupcija u Mađarskoj, iako je vlada napravila neka površna poboljšanja, kako bi mogla dobiti novac iz europskih strukturnih fondova i onih za oporavak od pandemije Covida."
Ovog mjeseca je i poljski parlament usvojio nove zakone koji mijenjaju propise za vjetroparkove te - puno spornije - daju poljskom Vrhovnom upravnom sudu nove ovlasti u stegovnim postupcima protiv sudaca. U izvješću se umanjuje važnost te reforme, uz komentar kako "reforme o kojima se pregovara s Poljskom u zamjenu za otpuštanje sredstava iz europskih fondova za oporavak od Covida mogle bi dovesti do tek skromnih poboljšanja koja neće osloboditi suce od političke kontrole."
Prošlog tjedna Europska komisija je potvrdila da će protiv Poljske podignuti tužbu na Europskom sudu zbog osporavanja principa primarnosti zakona EU koje je sadržano u svije presude poljskog ustavnog suda iz 2021. godine.
U izvješću, kojeg je zajednički sastavilo 45 organizacija za ljudska prava iz 18 država EU, spominju se i Švedska i Italija, zemlje u kojima su nove desničarske vlade došle na vlast u 2022. i gdje je već "došlo do naglog povećanja retoričkih napada na nevladine organizacije i medije, od strane obje vlade."
Problemi nevladinih organizacija
Izvješće također ističe nove zakone u Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Španjolskoj koji vladama daju veće ovlasti za raspuštanje nevladinih organizacija, i "blaćenje i pravno zlostavljanje" nevladinih organizacija u Hrvatskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Irskoj, Italiji, Sloveniji i Švedskoj - osobito one koje se bave zaštitom migranata i borbom protiv klimatskih promjena.
"Europske vlade trebale bi shvatiti da kad ne njeguju vlastite demokracije pružaju šansu ekstremističkim političarima koji neće nimalo oklijevati da sruše cijeli sistem," rekao je Balázs Dénes, izvršni direktor Civil Liberties Union for Europe. "Kad se europska sredstva uskraćuju, to se mora raditi u razmjerima koji za Orbána ili Kaczynskog ne ostavljaju nikakvu drugu opciju osim da građanima vrate demokraciju, jer Poljska i Mađarska trebaju EU kako bi se nosile s posljedicama ruskog rata u Ukrajini," dodaje Dénes.
S druge strane, u izvješću se pozdravljaju koraci koje je poduzela nova vlada u Sloveniji, koja je došla na vlast u lipnju 2022., i kojima se "vraća neovisnost institucijama poput javne radiotelevizije," kao i poništenje i povrat novca plaćenog za kazne "koje je prethodna vlada krajnje desnice ilegalno izdavala građanima zbog sudjelovanja u uličnim prosvjedima."
Talijanski novi plan za borbu protiv korupcije, te najave iz Češke gdje se namjerava napraviti registar svih lobista kako bi se moglo pratiti tko utječe na krojenje zakona također su izdvojeni za pohvalu.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Qatargate could hurt EU’s ‘moral standing’ on rule of law, report says)