Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen povezala je napade na Židove u Europi s aktualnim ratom na Bliskom istoku te je poručila kako se antisemitski ispadi ne mogu tolerirati
Europski Židovi danas ponovno žive u strahu, upozorila je u petak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen povodom Međunarodnog dana sjećanja žrtve holokausta.
Von der Leyen je pritom podsjetila da je napad Hamasa na Izrael 7. listopada prošle godine i rat koji je taj teroristički čin izazvao doveo i do novih napada na Židove diljem Europe, zbog čega se oni ponovno osjećaju nesigurnima.
'Europski Židovi opet žive u strahu'
"Europski Židovi opet žive u strahu, a nijedan se roditelj ne bi trebao bojati poslati svoju djecu u školu. Židove se zlostavlja, uznemirava i napada na ulici, u školama i sveučilištima. Sinagoge su izložene vandalizmu. Oskvrnjuju se židovska groblja. Nezabilježen porast antisemitskih djelovanja koja smo vidjeli širom Europe podsjeća na najmračnije vrijeme naše povijesti“, ocijenila je predsjednica Europske komisije u izjavi za medije.
Naglasila je kako antisemitizmu nema mjesta u Europi, niti se on može opravdati.
"Tri generacije nakon holokausta moramo osigurati da je židovska kultura i dalje javno prisutna i dobrodošla. Neprihvatljivo je da Židovi moraju skrivaju svoj identitet. Njegovanje židovskog načina života u središtu je naše strategije EU za suzbijanje antisemitizma“, naglasila je von der Leyen, podsjetivši na smrt šest milijuna Židova tijekom holokausta u Drugom svjetskom ratu.
Sjećanje na dan oslobođenja Auschwitza
Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se 27. siječnja. Tog je dana 1945. godine Crvena armija oslobodila Auschwitz-Birkenau, najveći nacistički koncentracijski logor i jedan u nizu logora u kojima su tijekom Drugog svjetskog rata ubijani Židovi, Romi i pripadnici ostalih naroda koje je nacistički režim smatrao "rasno manje vrijednima“.
Prema podacima memorijalnog centra i muzeja Auschwitz-Birkenau, koji se nalazi oko 70 kilometara zapadno od Krakova u Poljskoj, na lokaciji na kojoj se do 1945. nalazio logor, u tom je logoru ubijeno preko 1,1 milijun ljudi, od čega je oko milijun Židova iz svih dijelova Europe. Osim Auschwitza, diljem okupirane Poljske i Europe postojali su i brojni drugi koncentracijski logori u kojima su također ubijani Židovi i ostali koje je nacistički režim smatrao "nepodobnima“.
Dan sjećanja na holokaust obilježen i u Hrvatskoj
Dan sjećanja na žrtve holokausta obilježen je i u Hrvatskoj. Na zagrebačkom Mirogoju su predsjednik Sabora Gordan Jandroković i potpredsjednik Vlade Davor Božinović, kao i šef SDP-a Peđa Grbin, te predstavnici drugih stranaka, položili vijence na spomenik Mojsiju.
Dostupni podaci i procjene povjesničara govore da je na prostoru kvislinške NDH, koja je 1941. stvorena na području većeg dijela današnje Hrvatske, kao i cijele Bosne i Hercegovine i Srijema, prije Drugog svjetskog rata živjelo oko 40.000 Židova. U holokaustu je stradalo njih oko 30.000. Najveći dio Židova pogubljen je u koncentracijskom logoru Jasenovac.