Hrvatska nije uspjela privući veći broj izbjeglica iz Ukrajine, iako joj kronično nedostaje radne snage
Gotovo dvije godine od početka ruske agresije na Ukrajinu, u Europskoj uniji je zaštitu dobilo nešto manje od 4,2 milijuna Ukrajinaca, pokazuju novi podaci eurostatističara.
Preciznije, krajem rujna bilo ih je, prema evidencijama Eurostata, ukupno 4.111.100.
Najviše ukrajinskih izbjeglica u Njemačkoj i Poljskoj
Najviše Ukrajinaca, nešto manje od 1,2 milijuna, ili gotovo 30 posto, spas je potražilo u Njemačkoj.
Slijedi Poljska, s nešto manje od milijun registriranih ukrajinskih izbjeglica.
Na trećem je mjestu Češka, u kojoj se smjestilo gotovo 360.000 Ukrajinaca, dok četvrto mjesto drži Španjolska, s više od 180.000 izbjeglica iz Ukrajine. Na petom mjestu po broju ukrajinskih izbjeglica je Bugarska, u kojoj je spas našlo 165.000 Ukrajinaca.
Najmanje izbjeglica iz Ukrajine u Sloveniji i Luksemburgu te na Malti
S druge strane, najmanje ukrajinskih izbjeglica među članicama Unije primile su Slovenija, nešto više od 8000, zatim Luksemburg, samo oko 4000, i Malta, manje od 2000, pokazuju podaci Eurostata.
Iako je od početka rusko-ukrajinskog rata snažno podržala Kijev, ni Hrvatska nije među zemljama koje su primile velik broj izbjeglica iz Ukrajine.
U Hrvatskoj spas potražilo samo 0,5 posto ukrajinskih izbjeglica u EU
Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je na kraju rujna bilo tek nešto više od 22.000 izbjeglica iz Ukrajine. Ili, preciznije, 22.310.
To je samo 0,5 posto ukupnog broja ukrajinskih izbjeglica u EU.
Hrvatska se po tome svrstava među članice Unije koje su pružile utočište najmanjem broju izbjeglica iz Ukrajine. Naime, osim već spomenutih zemalja - Slovenije, Luksemburga i Malte, manji broj ukrajinskih izbjeglica među članicama Unije primio je još jedino Cipar, tek nešto više od 18.000.
Broj ukrajinskih izbjeglica u porastu
Ipak, valja reći kako broj ukrajinskih izbjeglica raste i u Hrvatskoj i u EU, pokazuju podaci Eurostata. To se može povezati s intenziviranjem ratnih operacija na ukrajinskom ratištu posljednjih mjeseci, kao i s ruskim napadima na ukrajinsku energetsku i ostalu civilnu infrastrukturu tijekom zime.
Tako je, prema podacima eurostatističara, krajem kolovoza u EU bilo nešto manje od 4,1 milijuna ukrajinskih izbjeglica, od čega ih je tek nešto više od 22.000 bilo smješteno u Hrvatskoj.
Na samom kraju 2022. godine u EU je bilo registrirano 3,75 milijuna ukrajinskih izbjeglica. Od tog broja, u Hrvatskoj je bilo nešto manje od 19.000.
U ožujku prošle godine, neposredno nakon početka ruske invazije, u EU je bilo nešto manje od 1,2 milijuna ukrajinskih izbjeglica, od čega manje od 5000 u Hrvatskoj, prokazuju podaci Eurostata.
Stvaran broj izbjeglica iz Ukrajine vjerojatno i veći od službeno iskazanog
Valja naglasiti kako spomenute brojke ne predstavljaju nužno i stvaran broj Ukrajinaca koji su se od rata sklonili u EU, već one kojima je, na temelju odluka EU, dodijeljen status korisnika privremene zaštite.
Uostalom, mnogi Ukrajinci koji su izbjegli iz zemlje na samom početku rata samo su kratkotrajno boravili na području EU, a onda su se vratili u Ukrajinu, posebno u one njene dijelove koji su daleko od ratišta, poput zapadnog dijela zemlje. Također, dio ih je iz jedne članice EU otišao u neku drugu članicu ili, pak, u zemlje koje nisu u Uniji.
Neki su se i trajno skrasili u novim sredinama pa ni nemaju izbjeglički status.
U Italiji 160.000 ukrajinskih izbjeglica, a u Rumunjskoj 140.000
Od zemalja u okruženju Hrvatske za koje su objavljeni podaci o broju registriranih ukrajinskih izbjeglica, vrijedi još spomenuti Italiju, u kojoj je, prema podacima eurostatističara, nešto više od 160.000 ukrajinskih izbjeglica, te Mađarsku, u kojoj ih je krajem rujna bilo oko 33.000.
U Austriji je gotovo 79.000 registriranih ukrajinskih izbjeglica, dok ih je u Rumunjskoj, koja ima dugu granicu s Ukrajinom, gotovo 140.000. U Grčkoj je krajem rujna bilo oko 26.000 registriranih ukrajinskih izbjeglica.
Male razlike između Hrvata i Ukrajinaca
Prema ocjeni analitičara, razlog razmjerno malom broju ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj najvjerojatnije se može tražiti u slabom poznavanju Hrvatske u ukrajinskoj javnosti. Mnogi Ukrajinci, upozorava Predrag Bejaković, neovisni analitičar tržišta rada, slabo razlikuju zemlje na području bivše Jugoslavije, kao što, uostalom, do izbijanja rusko-ukrajinskog rata 24. veljače prošle godine, ni mnogi u Hrvatskoj nisu znali razlike između Rusije, Ukrajine i drugih postsovjetskih država.
"To je prilično čudno s obzirom na to da razlike između Ukrajinaca i Hrvata baš i nisu velike ni u jeziku, a ni u mentalitetu“, ističe Bejaković za Euractiv, podsjećajući da su oba naroda slavenska.
'Radije idu u bogatije članice EU'
Osim geografske udaljenosti Hrvatske i Ukrajine, drugi razlog malom broju Ukrajinaca koji su spas od rata potražili u Hrvatskoj može se tražiti u slabom životnom standardu u Hrvatskoj u odnosu na standard u razvijenijim i bogatijim članicama Unije.
"Hrvatska Ukrajincima nije nešto pretjerano atraktivna, pa kod njih nije bilo ni nekog prevelikog interesa da ovdje traže zaštitu. Radije idu u bogatije članice EU, poput Njemačke“, ocjenjuje Bejaković.
U prilog tome govore i podaci iz hrvatskih statistika, prema kojima se u našoj zemlji zaposlio samo mali broj Ukrajinaca, njih manje od tisuću, ističe naš sugovornik. Pritom podsjeća kako Hrvatskoj kronično nedostaje radne snage - u rasponu od ugostitelja i radnika u hotelijerstvu, preko prodavača, pa do građevinara.
'Hrvatska nije previše atraktivna za strane radnike, pa ni za Ukrajince'
Problem je, međutim, u tome što su plaće u Hrvatskoj, unatoč značajnom rastu posljednjih godina, i dalje male u usporedbi s onima u razvijenijim članicama Unije, koje su Hrvatskoj i zemljopisno blizu. Stoga i Ukrajinci spas od rata, ali i mogućnost zaposlenja, traže u tim zemljama, a ne kod nas.
"Hrvatska nije previše atraktivna ni za strane radnike iz udaljenih zemalja svijeta - mnogi od njih ovdje dođu, a onda odu dalje na zapad - pa onda ni za Ukrajince koji su nam puno bliže. Uostalom, ako i hrvatska radna snaga odlazi iz zemlje, kako onda možemo trajnije privući radnu snagu iz drugih zemalja?“, pita se Bejaković.
Zaključuje kako je to šteta jer Hrvatskoj nedostaje radnika, a Ukrajinci bi se, s obzirom na sličnost jezika i kulture, ovdje razmjerno lako integrirali u društvo.
Osim toga, podsjeća Bejaković, i Hrvatska iza sebe ima traumatično ratno iskustvo s velikim brojem izbjeglica i prognanika, kako iz same Hrvatske, tako i iz susjedne Bosne i Hercegovine. Stoga je i tretman izbjeglica u hrvatskom društvu, općenito gledano, bolji nego u brojnim drugim članicama EU, i to iz jednostavnog razloga što je značajan broj naše populacije ne tako davno imao izbjeglički status.
Hrvatska može puno pomoći Ukrajini
Unatoč tome, odnosi Hrvatske i Ukrajine nastavljaju se razvijati pa se s vremenom može očekivati i da će više Ukrajinaca dolaziti u Hrvatsku.
U prilog tome govori i to što je Ukrajina u lipnju prošle godine dobila status kandidata za EU, a Europska komisija je prije nekoliko dana preporučila otvaranje pristupnih pregovora s tom zemljom. Ako dobije i zeleno svjetlo šefova država ili vlada svih 27 članica Unije na summitu koji će se održati sredinom prosinca, Ukrajina će do kraja godine otvoriti pristupne pregovore.
Naravno, s obzirom na rat i veličinu Ukrajine, nitko ne očekuje da će Ukrajina brzo ući u EU. Ipak, otvaranje pregovora bit će i jasna poruka da je Ukrajina na europskom putu i da je njeno članstvo u EU-klubu jednoga dana izgledno.
No, za razliku od drugih država, u Ukrajini će pripreme za članstvo u EU i obnova zemlje, a sada još uvijek i obrana zemlje, morati ići ruku pod ruku. Hrvatska u tome Ukrajini može uvelike pomoći, kako svojim iskustvom u obnovi i razminiranju, tako i iskustvima iz pregovaračkog procesa s EU.