Pitali smo MUP je li nakon druge presude Europskog suda za ljudska prava u kojoj se policiju smatra odgovornom za kršenja ljudskih prava migranata pokrenuo internu istragu i utvrdio tko je odgovoran, no dobili smo opis pravnih mogućnosti
Nakon što je Centar za mirovne studije (CMS) obavijestio javnost da je Europski sud za ljudska prava donio drugu presudu u kojoj se utvrđuje odgovornost hrvatske policije za kršenje ljudskih prava migranata, Euractiv se obratio MUP-u, odnosno Ravnateljstvu policije, s upitom – jesu li nakon ove presude proveli internu istragu i utvrđivanje odgovornosti, no, sudeći prema odgovoru – MUP smatra da još uvijek nema osnove za ikakvo unutarnje preispitivanje sustava i utvrđivanje konkretne odgovornosti u slučaju za koji se sudilo na Europskom sudu za ljudska prava.
Kao što je već poznato široj javnosti, Europski sud je donio presudu protiv Hrvatske u slučaju djevojčice Madine Hussiny i njezine obitelji, a sada je presudio protiv Hrvatske i u slučaju Abdejalila Daraiboua.
Europski sud za ljudska prava je, u slučaju Daraibou protiv Hrvatske, u presudi koja je donesena 17. siječnja, utvrdio, izvijestili su iz CMS-a, „supstantivnu povredu prava na život zbog požara u pritvoru Postaje granične policije Bajakovo 2015. godine, koji je prouzročio ozbiljne ozljede mladog Marokanca i smrt trojice njegovih prijatelja te nepoduzimanja mjera kojima bi se zaštitio život ovih ljudi“.
Iz CMS-a, nevladine udruge koja je uz pomoć odvjetnice Lidije Horvat, pružila i pravnu pomoć stradalom Daraibou pred Europskim sudom, upozorili su povodom presude da su istrage kaznenih djela počinjena prema izbjeglicama i drugim migrantima u Hrvatskoj neučinkovite, da više institucija koje trebaju štititi vladavinu prava i ljudska prava - ne rade svoj posao, a posebno su istaknuli držanje policije.
CMS:"Policija nije pružila zaštitu i sigurnosti"
„Ono što proizlazi iz obje presude ESLJP-a jest da policija i nakon što je došlo do smrti i povreda ljudi, nakon što je došlo do teških povreda njihovih prava i to dok su bili u rukama same policije, nije učinila korake da tim osobama naknadno pruži zaštitu i sigurnost. Naprotiv, iz navedenih slučajeva vidljivo je da je postupanje nadležnih institucija za cilj imalo odvratiti ih od ostvarivanja prava, staviti ih u situacije zbog kojih im je bilo nemoguće ostati u Hrvatskoj i onemogućiti im pristup sustavu azila, ali i pristup pravnim lijekovima kojima bi mogli zaštititi svoja prava.
Naime, dvije godine od kobne nesreće, Hrvatska mladom Marokancu, koji je pukom srećom preživio, ne samo da nije odobrila međunarodnu zaštitu, već ga je bez objašnjenja proglasila i sigurnosnom prijetnjom za Hrvatsku, pa ga 2018. deportirala u Maroko i zabranila mu ulazak u Hrvatsku na pet godina.“, upozorili su iz CMS-a i prozvali Vladu zbog činjenice da nitko iz sustava nije odgovarao za događaje za koje je stigla nova presuda Europskog suda za ljudska prava.
No, u MUP-u, odnosno Ravnateljstvu policije, očigledno ne žele ulaziti u problematiziranje događaja i postupaka koji su rezultirali presudom na Europskom sudu, nego cijeli slučaj promatraju isključivo kao pravosudni proces – koji još ne smatraju završenim.
„Obavještavamo vas kako je riječ o presudi koja još nije konačna te se za sva pitanja u vezi postupka koji je još uvijek u tijeku trebate obratiti Uredu zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.“, stoji u odgovoru iz MUP-a.
MUP: Moguće podnijeti zahtjev za preispitivanje presude
„Naime, protiv presude iz Vašeg upita Republika Hrvatska može u roku od tri mjeseca podnijeti zahtjev za preispitivanjem presude pred Velikim vijećem ESLJP, a u daljnjem roku od mjesec dana Veliko vijeće odlučuje o dopuštenosti zahtjeva. Ako se pak odluči da je zahtjev dopušten, postupak po zahtjevu provodi Veliko vijeće. Ako i kada presuda postaje konačna, izvršenje presude nadzire Odbor ministara Vijeća Europe koji se sastoji od ministara vanjskih poslova 46 država članica odnosno njihovih zamjenika. Tek potom je Republika Hrvatska, nakon što presuda postane konačna, obvezna u roku od 6 mjeseci Odboru ministara dostaviti Akcijski plan u kojem predlaže individualne i opće mjere izvršenja. Nakon izvršenja presude, Odboru ministara se dostavlja Akcijsko izvješće, dok se o izvršenju presude donosi Završna rezolucija.“, opisali su pravnu proceduru u odgovoru iz MUP-a, te naglasili da zbog tih razloga „nisu u mogućnosti drugačije odgovoriti na dodatne upite.“.
Drugim riječima, Vlada RH u slučaju presude Europskog suda za ljudska prava za događaje iz policijske postaje granične policije na Bajakovu 2015. godine još uvijek razmatra pravne mogućnosti za preispitivanje te presude, a ne bavi se mogućnošću istraživanja što se točno dogodilo u policijskoj postaji, je li zakazao neki segment policijskog sustava – i ima li unutar sustava osoba koje bi trebale odgovarati.