Humanitarne operacije spašavanja migranata koji pokušavaju doći u Europu opasnim putovanjem preko Sredozemnog mora ne služe kao poticaj novim dolascima, tvrdi se u studiji objavljenoj u četvrtak, 3. kolovoza.
Taj zaključak pobija neosnovane ali popularne tvrdnje da humanitarni brodovi koji spašavaju migrante na Mediteranu samo potiču još više ljudi da riskiraju svoje živote u pokušajia ulaska u Europsku uniju.
Umjesto toga, migrante na opasno putovanje najviše potiču intenziviranje sukoba, prirodne katastrofe ili gospodarske poteškoće u njihovoj zemlji podrijetla, navodi se u studiji njemačkog Centra za integraciju i istraživanje migracija (DeZIM).
Od 2014. godine do danas više od 20.000 migranata poginulo je u pokušaju prelaska takozvane sredozemne migrantske rute između obala Sjeverne Afrike do Italije, navodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Niz humanitarnih brodova patrolira u tom području i radi na spašavanju migranata - koji često za prelazak koriste pretrpane brodove u lošem stanju - od utapanja u Mediteranu.
Nekoliko posljednjih talijanskih vlada, uključujući i onu trenutnu koju predvodi desničarka Giorgia Meloni, pokušale su blokirati ili čak zaplijeniti brodove za spašavanje u talijanskim lukama, uz tvrdnje kako napori uloženi u spašavanje migrante samo potiču još više ljudi da se odvaže na tako opasan put - pri čemu krijumčari ljudi izdašno zarađuju.
Međutim, nova statistička studija objavljena u znanstvenom časopisu Scientific Report nije uočila nikakve dokaze za taj takozvani "faktor privlačenja," izjavila je jedna od autorica analize Ramona Rischke iz njemačkog instituta DeZIM.
"To pokazuje kako operacije potrage i spašavanja prije svega spašavaju živote, i ne potiču nove migracije," rekla je u izjavi za medija.
Humanitarne udruge se 'kriminaliziraju i ometaju'
Istraživači su analizirali podatke agencije EU za nadzor vanjske granice Frontex, obalnih straža Tunisa i Libije, IOM-a, organizacije UNITED for Intercultural Action - neprofitne organizacije koja detaljno istražuje i bilježi identitete osoba stradalih prilikom prelaska Mediterana.
Potom su koristili prediktivno modeliranje podataka kako bi simulirali protok migranata na sredozemnoj ruti u razdoblju između 2011. i 2020., kako bi uočili obrasce i faktore koji najviše utječu na broj prelazaka.
Iz podataka se vidi da čak ni 12-mjesečna operacija talijanske vlade nazvana Mare Nostrum, kojom je do kraja 2014. godine spašeno više od 100.000 migranata na Mediteranu, nije potaknula povećanje broja prelazaka, navodi se u studiji.
Međutim, oružani sukobi, okoliš, nezaposlenost i cijene roba igrali su ključnu ulogu, kao i vremenski uvjeti na dan ukrcaja, te volumen zračnog prometa iz sjevernoafričkih i bliskoistočnih zemalja.
Podaci su pokazali i smanjenje broja prelazaka 2017., kada je libijska obalna straža pojačala aktivnosti na presretanju i vraćanju plovila s migranatima u Libiju, temeljem kontroverznog sporazuma kojeg je podržala EU.
No to je došlo pod cijenu "dobro dokumentiranih kršenja ljudskih prava potencijalnih migranata," između ostalog i u pritvorima za migrante duž libijske obale, ističe se u studiji.
U prvoj polovici ove godine zabilježeno je 1.727 poginulih ili nestalih osoba na mediteranskoj ruti, uglavnom od utapanja, priopćio je prošlog tjedna IOM.
Rischke dodaje kako se "aktivnosti traganja i spašavanja od strane nevladinih udruga i dalje kriminaliziraju i opstruiraju," unatoč tome što je "učestalost brodoloma i smrtnih slučajeva u posljednje vrijeme ponovno u porastu."
Italija je u veljači usvojila zakon koji je humanitarnim brodovima nametnuo ograničenje da istodobno ne smiju obavljati više od jedne operacije spašavanja na moru, te ih se prisiljava da pristanu na kopnu u dodijeljenoj luci.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Migrant boat rescue missions do not encourage crossings: study)