'Europska unija zatvara oči pred rutinskom brutalnošću prema migrantima, tražiteljima azila'
Hrvatska policija redovito i često nasilno vraća izbjeglice, tražitelje azila i migrante u Bosnu i Hercegovinu bez procjene njihovih zahtjeva za azilom ili potreba za zaštitom, navodi Human Rights Watch (HRW) u danas objavljenom izvješću na 94 stranice.
Izvješće na 94 stranice pod naslovom “Kao da smo samo životinje: nasilno vraćanje ljudi koji traže zaštitu iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu” otkriva da su hrvatske vlasti sudjelovale u pushbackovima, uključujući djecu bez pratnje i obitelji s malom djecom.
Optužbe za rasizam, krađu osobnih stvari...
"Praksa se nastavlja unatoč službenim nijekanjima, navodnim naporima za praćenje postupanja policije i opetovanim, a neispunjenim, obvezama poštivanja prava na traženje azila i drugih normi ljudskih prava“, navodi HRW.
Ponavlja već više puta iznesene optužbe u proteklih nekoliko godina da hrvatska granična policija često krade ili uništava telefone, novac, osobne dokumente i drugu osobnu imovinu, a djecu i odrasle često izlaže ponižavajućem i ponižavajućem tretmanu, ponekad na načine koji su eksplicitno rasistički.
“Pushback je već dugo standardna operativna procedura za hrvatsku graničnu policiju, a hrvatska je vlada prevarila institucije Europske unije izmotavanjem i praznim obećanjima”, rekao je viši savjetnik za dječja prava pri Human Rights Watchu i autor izvješća Michael Garcia Bochenek. ”Ova gnusna zlostavljanja i službena dvoličnost koja ih omogućuje trebaju prestati”, dodao je.
Hrvatske vlasti odbacuju odgovornost
Human Rights Watch razgovarao je s više od 100 ljudi, uključujući više od 20 djece bez pratnje i dvadesetak roditelja koji su putovali s malom djecom, koji su opisali često brutalna vraćanja, neka od njih nedavno, primjerice prošlog mjeseca. Neki su ljudi rekli da ih je hrvatska policija vraćala desetke puta, rutinski ignorirajući njihove zahtjeve za azil.
Hrvatske su se vlasti u službenim odgovorima gotovo uvijek odricale odgovornosti, a hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova nije odgovaralo na zahtjeve Human Rights Watcha za sastankom ili kometarom tvrdnji iz izvješća.
Hrvatska, država članica Europske unije na vanjskoj granici Unije, pridružila se Schengenskom području, zemljama koje općenito dopuštaju slobodno putovanje bez graničnih provjera, u siječnju 2023. godine.
Žrtve nasilnog vraćanja i djeca
U mjesecima prije odluke, činilo se da je granična policija vraćala manje ljudi i obuzdavala neke od najnasilnijih praksi. Unatoč tome, do ožujka su nastavili s povratnim mjerama velikih razmjera, utvrdio je Human Rights Watch.
Između siječnja 2020. i prosinca 2022. godine Dansko vijeće za izbjeglice zabilježilo je gotovo 30.000 pushbackova. Otprilike 13 posto pushbackova zabilježenih 2022. bila su djeca, sama ili s obiteljima. Afganistan je najčešća zemlja porijekla.
Tipična praksa hrvatske policije je da ne vraća ljude vlastima Bosne i Hercegovine na redovite granične prijelaze. Umjesto toga, hrvatska policija prevozi ljude na druge točke duž granice i naređuje im da prijeđu. Ljudi su opisivali da moraju gaziti preko rijeka ili potoka, penjati se preko stijena ili se probijati kroz gustu šumu, često noću i bez ikakve ideje kako doći do najbližeg grada, navodi HRW.
Readmisija ili vraćanje po kratkom postupku
Sustav azila u Bosni i Hercegovini je neučinkovit, što znači da nije opcija za većinu ljudi koji traže međunarodnu zaštitu. Prema podacima Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), samo pet osoba dobilo je status izbjeglice 2021. godine, u odnosu na jednu 2020. i tri 2019. godine.
U drugoj polovici 2022. godine, dok je EU bio u završnoj fazi razmatranja zahtjeva Hrvatske za pridruživanje schengenskom prostoru, hrvatska policija sve je više primjenjivala alternativnu taktiku izdavanja naloga za protjerivanje po kratkom postupku, koja također nije uzimala u obzir potrebe zaštite niti nudila zaštitu u skladu s zakonom. Do kraja ožujka 2023. godine čini se da je hrvatska policija napustila ovu praksu, ocjenjuje HRW.
U ožujku i travnju hrvatska je policija prebacila nekoliko stotina ljudi u Bosnu i Hercegovinu prema “sporazumu o readmisiji” te najavila da će se takve readmisije nastaviti.
Readmisija je formalni postupak koji se provodi na redovnim graničnim prijelazima, ali readmisije u BiH iz Hrvatske ne uzimaju u obzir potrebe za zaštitom i ne omogućuju kritičnu zaštitu u skladu s zakonom, uključujući pravo na žalbu. Ti ponovni prihvati zapravo su masovna protjerivanja po kratkom postupku, naglašava Human Rights Watch.
Europska komisija treba pozvati Hrvatsku na odgovornost
Austrija, Italija i Slovenija također su koristile svoje sporazume o ponovnom prihvatu međusobno i s Hrvatskom na gotovo isti način, što znači da čak i ako ljudi stignu do Slovenije ili neke druge zemlje EU-a, mogli bi biti vraćeni. Readmisije iz Austrije, Italije i Slovenije trenutačno su obustavljene, ali talijanska je vlada sugerirala da će nastaviti s readmisijama u Sloveniju čim to bude u mogućnosti učiniti.
Europska unija doprinijela je znatnim sredstvima hrvatskom upravljanju granicama bez osiguravanja značajnih jamstava da su hrvatske prakse u skladu s međunarodnim normama o ljudskim pravima i zakonima EU-a. Mehanizmu nadzora granica koji je financirao EU, a koji je uspostavljen 2021. godine nije bio neovisan.
Nasilnim vraćanjem ljudi u Hrvatskoj krše međunarodne zabrane mučenja i drugog zlostavljanja, kolektivnog protjerivanja i vraćanja u opasnost od ozljeđivanja, poznatog kao refoulement. Pushback djece znači kršenje dječjih prava, naglašava HRW,
Hrvatska bi trebala odmah prekinuti s praksom pushbackova i drugim kolektivnim protjerivanjima u BiH, dodaje Human Rights Watch. Ostale zemlje EU-a, uključujući Italiju i Sloveniju, ne bi trebale tražiti vraćanje ljudi u Hrvatsku dok hrvatske vlasti ne okončaju kolektivna protjerivanja i osiguraju poštivanje prava na traženje azila.
Europska komisija trebala bi zahtijevati od hrvatskih vlasti da prestanu s pushbackovima i drugim kršenjima ljudskih prava na granici te da dostave konkretne, provjerljive informacije o poduzetim koracima u istraživanju kršenja ljudskih prava migranata, tražitelja azila i izbjeglica.
“Puschback ne bi trebala biti uobičajena praksa“, rekao je Bochenek. “Institucije EU moraju odlučno djelovati kako bi pozvale Hrvatsku na odgovornost za ova redovita kršenja prava EU i međunarodnih normi".