U Hrvatskoj se smanjuje opseg nezakonitih i nasilnih protjerivanja ilegalnih migranta u odnosu na 2020. i 2021. godine, ali je broj i dalje izrazito zabrinjavajući, navodi Centar za mirovne studije (CMS) iz Zagreba.
Odbor za sprječavanje mučenja Vijeća Europe (CPT) pozvao je krajem ožujka europske vlade da zaštite strane državljane lišene slobode prema imigracijskim zakonima od svakog zlostavljanja i da prekinu praksu nasilnog vraćanja migranata (pushback) na kopnenim ili morskim granicama, posebno na granici Europske unije.
CPT je u svom izvješću za 2022. godinu identificirao jasne obrasce fizičkog zlostavljanja stranih državljana tijekom "pushbacka", a ta sustavna praksa nezakonitog i nasilnog protjerivanja izbjeglica i migranata, je u Hrvatskoj realnost već sedam godina, naglasila je za Euractiv pravnica zagrebačkog Centra za mirovne studije (CMS), Antonia Pindulić.
“Unatoč lanskom smanjenju opsega 'pushbackova' u odnosu na 2020. i 2021. godinu njihov broj je izrazito zabrinjavajući“, kaže Pindulić koja je naglasila, da su i prošle godine migranti i izbjeglice po prelasku hrvatske granice bili izloženi “fizičkom nasilju, zastrašivanju, nehumanom protjerivanju i krađi osobnih stvari“, kako to navodi i CPT nakon što je u 2022. obavio sedam periodičnih posjeta (Hrvatska, Italija, Latvija, Nizozemska, Poljska, Portugal i San Marino) i devet posjeta radi ispitivanja specifičnih pitanja (Azerbajdžan, Belgija, Cipar, Grčka, Crna Gora, Republika Moldavija, Rumunjska, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo).
"Pushbackovi" su nezakoniti, neprihvatljivi i moraju prestati
Pindulić podsjeća, da su o “pushbackovim“ proteklih godina prikupljene tisuće svjedočanstava migranata, objavljeni brojni radovi istraživačkih novinara, ali i svjedočanstva pojedinih policajaca, koji pokazuju „jasne obrasce mučenja i zlostavljanja tijekom nezakonitog protjerivanja iz Republike Hrvatske“.
Ističe je da je u Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu dva puta presudio protiv Hrvatske zbog kršenja prava migranata. Najpoznatiji slučaj je afganistanske djevojčice Madine Hussiny, koja je poginula u naletu vlaka u Srbiji nedaleko granice s Hrvatskom, nakon što je cijela njena obitelj nezakonito vraćena iz Hrvatske zbog ilegalnog prelaska granice. Hrvatska je, prema obrazloženju ESLJP, šestogodišnjoj djevojčici povrijedila pravo na život.
Pindulić također podsjeća da je CMS podnio deset kaznenih prijava zbog kršenja prava izbjeglica i migranta u Hrvatskoj, od čega se tri kazene prijave odnose na ponašanje maskirnih osoba u crnim uniformama bez oznaka koje se pojavljuju i izvještajima kao provoditelji “pushbackova“ s hrvatske strane. "Godinama svjedočimo neučinkovitosti istraga u ovakve predmete, što je također potvrđeno i dvjema presudama Europskog suda za ljudska prava", dodala je Pindulić.
Mnoge europske zemlje suočavaju se s vrlo složenim migracijskim izazovima na svojim granicama, ali to ne znači da mogu zanemariti svoje obveze u pogledu ljudskih prava. "Pushbackovi" su nezakoniti, neprihvatljivi i moraju prestati. Vlade moraju imati učinkovite mjere za zaštitu ljudi koji su pritvoreni prema imigracijskim zakonima i moraju uspostaviti mehanizme za sprječavanje bilo kakvog zlostavljanja na granicama, rekao je predsjednik CPT-a Alan Mitchell uz objavu izvješća za prošlu godinu.
Vlade trebaju smanjiti rizik zlostavljanje i kolektivnih deporatacija
CPT je svjestan da države kontroliraju svoje granice te da su neke zemlje zbog geografskog položaja suočene s velikim priljevom migranata, ali ističe da sve države moraju ispunjavati obveze u pogledu ljudskih prava migranata.
CPT je od 2009. godine identificirao jasne obrasce fizičkog zlostavljanja stranih državljana tijekom "pushbacka".
Uglavnom je riječ o premlaćivanju nakon uhićenja (pendrecima, šakama i šamarima), a policajci pritom ponekad skidaju identifikacijske oznake i policijska obilježja kako bi sakrili svoj identitet.
Primjenjivani su i drugi oblici nečovječnog i ponižavajućeg postupanja, poput ispaljivanja metaka blizu tijela osoba dok su ležale na tlu, guranja u rijeke, skidanja odjeće i obuće te prisiljavanja da hodaju bosi, čak i potpuno goli, preko granica.
Zabilježeno je i korištenje pasa bez brnjica radi zastrašivanja ili tjeranje stranih državljana, kao i uskraćivanje hrane i vode na dulje razdoblje.
CPT izvješćem poziva vlade da pojačaju zaštitne mjere kako bi znatno smanjile rizik od zlostavljanja i kolektivnih deportacija na granicama.
Svakog presretenog stranog državljanina trebalo bi identificirati i registrirati, podvrgnuti zdravstvenom pregledu i procjeni ranjivosti te ponuditi mu mogućnost podnošenja zahtjeva za azilom, navodi CPT.
Nalozi za udaljavanje trebali bi biti individualizirani uz mogućnost podnošenja žalbe na temelju pojedinačne procjene.
Migrantima treba ponuditi i pristup odvjetniku i liječniku te ih informirati o pravima i pravnoj situaciji nakon toga, predlaže CPT.
No, Pindulić naglašava kako je to u Hrvatskoj često nemoguće provesti upravo zbog “pushbackova“ koji migrantima ne omogućavaju traženje međunarodne pravne zaštite. „S obzirom da se 'pushbackovi' provede van bilo kakvog zakonskog okvira, žrtve nemaju pristup pravima ni sistemu azila ni učinkovitog pravnog lijeka kako bi osporili takvo ponašenje“, dodaje.
Također smatra da je nedavno uspostavljeni neovisni mehanizam nadzora postupanja hrvatskih policijskih službenika problematično postavljen te da postoje zadrške oko neovisnosti i transparentnosti takvog mehanizma.
Od ulaska u Schengen sve više zahtjeva za azil, Hrvatska ostaje tranzitna zemlja za migrante
U međuvremenu se broj tražitelja azila u prva tri mjeseca nakon ulaska Hrvatske u schengenski prostor popeo na 6280 što je skok za 800 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
No, hvatsko ministarstvo unutarnjih poslova ističe, da je više od 90 posto ljudi nakon prijave za međunarodnu pravnu zaštitu nastavlilo svoj migrantski put prema zapadnoj Europi.
Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je početkom ožujka potvrdio da se brojevi ilegalnih ulazaka migranata na područje EU-a približavaju razinama iz 2015. i 2016. godine, kada je zabilježen najveći migrantski val. Božinović je u razgovoru za HRT prošli tjedan istaknuo kako je ove godine otkriveno devet i pol tisuća migranata. Preko sedam tisuća je izrazilo želju za međunarodnom zaštitom. Dodao je da Hrvatska postupa prema migrantima u skladu sa zakonodavstvom Europske unije.
Sve više readmisija migranata u BiH
Hrvatska, Italija i Slovenija najavile su za svibanj potpisivanje trilateralnog policijskog sporazuma o dubinskom nadzoru kako bi spriječile ilegalne migracije.
“Takav nadzor trebao bi biti vođen individualnim pristupom svakoj osobi, uz osiguranje pravne i zdravstvene pomoći te prevoditelja, ali nakon prakse lančanih nezakonitih protjerivanja iz Italije i Slovenij preko Hrvatske u Bosni i Hercegovinu postoji zabrinutost zbog načina provođenja takvog nadzora, hoće li biti nauštrb ljudske sigurnosti i sustava međunarodne zaštite“, ocijenila je Pindulić.
Naglasila je da se ove godine povećao i broj readmisija migranata iz Hrvatske u BiH, među kojima su bile i osobe, koje u svjedočanstvima navode kako su izrazile namjeru traženja međunarodne pravne zaštite ali su svejedno bile vraćene.