Europski parlament je u mišljenju o novom Sporazumu o migracijama usvojio stav da bi zahtjeve za azile migranti trebali predavati u prvoj zemlji EU u koju pristignu, stoji u nacrtu kojeg je na uvid dobio Euractiv
"U slučajevima kad držaljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva želi podnijeti zahtjev za međunarodnom zaštitom, taj zahtjev će se predati i registrirati ili u prvoj državi članici u koju je osoba došla ili u članici u kojoj je ta osoba legalno prisutna," stoji u tom dokumentu.
Za osobe koje ilegalno pristižu u Europsku uniju "kopnom, morem ili zrakom" da će "prva članica u koju su tako pristigli biti odgovorna za razmatranje zahtjeva za međunarodnom zaštitom."
Migranti će morati podnijeti zahtjev za azilom u članici EU u koju su prvo ušli
Taj sporazum je glavni legislativni dokument koji se bavi migracijama u sadašnjem mandatu Europskog parlamenta, kojemu je cilj ojačati koordinirani pristup na razini EU problemu azila i migracija. O tekstu sporazuma krajem ožujka će glasati parlamentarni odbor za građanske slobode, nakon više od dvije godine pregovora.
Odredba po kojoj migranti moraju predavati zahtjeve u zemlji u koju pristižu označava veliki zaokret u stavu europarlamentaraca.
U prošlom mandatu, za vrijeme sastava Europske komisije kojom je predsjedavao Jean-Claude Juncker, Europski parlament je velikom većinom glasova odobrio reformiranje tzv. Dublinskih pravila koja reguliraju pitanje azila, tako da se ukloni pravilo po kojem se zahtjevi predaju u prvoj zemlji dolaska. Međutim, zbog razillaženja europskih institucija, ta reforma nikad nije uvrštena u zakon.
Potvrda Dublinskog sistema također je stigla i od sadašnje predsjednice Europske komisije, Ursule von der Leyen, koja je pozvala na strogu primjenu tzv. "Dublinske strategije" u pismu kojeg je državama članicama poslala u ponedjeljak, 20. ožujka.
"Europska komisija je predana postrožavanju kontrola na vanjskim granicama EU kako bi one bile učinkovitije u borbi protiv ilegalne migracije," stajalo je u pismu koje je na uvid dobio Euractiv.
Solidarnost i 'krizne situacije'
U isto vrijeme, mehanizam solidarnosti koji predviđa relociranje azilanata koji se spominje u dokumentu i dalje će funkcionirati na dobrovoljnoj bazi, jer svakoj državi članici se dopušta da odluči želi li sudjelovati u tom planu, koji se koordinira na razini cijele EU.
Prema dokumentu, da bi se osobe koje traže azil mogle relocirati one moraju biti u procesu traženja azila ili moraju već imati odobrenu međunarodnu zaštitu.
Država članica u koju dolazi više migranata nego u ostale može odrediti "osobe za relociranje... u suradnji s Koordinatorom za relokaciju Europske unije, drugim državama koje u relokaciji sudjeluju, te Agencijom za azil", navodi se u tekstu.
Prema nacrtu mišljenja eurozastupnika, mehanizam relociranja bio bi "obavezan" za članice koje u njemu sudjeluju samo kad je "država članica u kriznoj situaciji" pa se stoga mogu relocirati i osobe koje čekaju na rješenje zahtjeva i one kojima je nedavno odobren.
'Iznimna situacija'
U dokumentu se nadalje definira "krizna situacija" kao "iznimna situacija" u kojoj količina pridošlica dosegne određene razmjere i zbog kojih kaaciteti primanja migranata pojedine države članice prestaju funkcionirati. Prema tekstu sporazuma, Europska komisija će biti odgovorna za procjenu je li situacija u pojedinoj državi članici krizna ili ne.
Zastupnici su obećali da će zaključiti razgovore o Sporazumu o migracijama do veljače 2024., u sklopu dogovora postignutog u rujnu prošle godine. Ministri unutrašnjih poslova država članica EU najavili su da će finalizirati svoju pregovaračku poziciju u narednih nekoliko tjedana.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: LEAK: Pact on migration and asylum reaffirms the ‘Dublin’ system)