Prema nacrtu dokumenta o novim fiskalnim pravilima pripremljenog za summit u ožujku kojeg je Euractiv dobio na uvid, članice su postigle dogovor o individualnim pravilima za svaku zemlju umjesto da se primjenjuju iste brojke za sve.
Iako se referentne vrijednosti definirane ugovorima EU - propisane kao maksimalna stopa državnog deficita od 3 posto BDP-a, i najviša dozvoljena stopa zaduženosti od 60 posto BDP-a - zasad neće mijenjati, one će u praksi biti manje važne. A isto će se dogoditi i s drugim mjerama koje trenutno koristi Europska komisija za procjenu fiskalnih mjera pojedinih članica EU.
To je u skladu s predloženim mjerama za reformu okvira za ekonomsko upravljanje Europskom unijom koju je Komisija izložila u priopćenju u studenom prošle godine.
Reforme i investicije
Po novim pravilima, države članice EU će morati prezentirati "nacionalne srednjoročne fiskalno-strukturne planove" u kojima bi se trebale predočiti sve "fiskalne mjere, reforme, i investicije," kako stoji u nacrtu zaključaka koje je Euractiv dobio na uvid.
Postojeća fiskalna pravila su često bila na meti kritika jer se smatra da previše odvraćaju vlade od ulaganja u javne investicije. Stoga je jedan od glavnih razloga za reformu fiskalnih pravila bila potreba da se državama članicama olakšaju ulaganja.
"Ti planovi bi trebali zacrtati nacionalni nacrt fiskalne politike koji bi se definirao na način da se primarni neto rashodi uzimaju kao jedini operativni indikator," piše u dokumentu, što je u skladu s prijedlogom Europske komisije.
"Primarni neto rashod" odnosi se na ukupan iznos kojeg pojedina vlada troši minus njeni prihodi, izuzimajući troškove za plaćanje kamata i cikličku nezaposlenost. Isključivanje troška kamata važno je za zemlje koje moraju plaćati veću premiju rizika kad izdaju državne obveznice.
Nacionalni fiskalni nacrti trebali bi omogućiti Europskoj komisiji da bolje razmatra okolnosti svake pojedine države i njene ekonomske potrebe pri evaluaciji njenih fiskalnih mjera. Međutim, fiskalno konzervativnije države, poput Njemačke ili nordijskih zemalja, strahuju da bi takvi individualizirani planovi mogli otežati provođenje pravila za održivost zaduženosti.
Europski nadzor
Zato bi nacionalni fiskalni nacrti trebali biti "u skladu s tehničkom fiskalnom p koju izdaje Europska komisija," kaže se u dokumentu.
"Projekcija Komisije trebala bi biti temeljena na zajedničkoj metodologiji o kojoj se treba postići dogovor, koja se može replicirati i koja mora biti predvidljiva i transparentna, i koja bi trebala uključiti i analizu izazova za javni dug."
"Planove i moguće izmjene trebala bi ocijeniti Komisija na potpno transparentan način - na temelju zajedničkih principa za procjenu o kojima se tek treba dogovoriti - i moraju biti podložni multilateralnoj analizi radi odobrenja Vijeća."
Inzistiranje na metodologiji koja se može replicirati čini zadatak pronalaženja prihvatljivih kriterija osobito teškim jer i tu mora uzeti u obzir niz investicija i reformi specifičnih za svaku pojedinu državu.
Demokratski nadzor
Nacionalni nacrti fiskalnih mjera bi pod novim okvirom ekonomskog upravljanja pokrivali razdoblje od nekoliko godina, što onda dovodi i do pitanja o demokratskom nadzoru istih. Bi li nova vlada bila vezana za proračunske odluke prethodne vlade koja više nije na vlasti i koja je postavila nacrt fiskalnih mjera?
Nacrt zaključaka također se bavi ovim pitanjem, i navodi da "sve planove može se na zahtjev uskladiti s nacionalnim izbornim ciklusom, revidirati nakon stupanja na dužnost novih vlada, te ažurirati u objektivnim okolnostima pod uvjetom da se ustraje na ambicijama fiskalne prilagodbe."
Iako bi nacionalni fiskalni planovi trebali srednjoročno dovesti do smanjenja zaduženosti u slučaju visoko zaduženih zemalja, period za fiskalnu prilagodbu može se i produljiti pod određenim uvjetima.
Oni uključuju "reforme i investicije koje potiču mogućnosti za rast ili otpornost, osnažuju javne financije i stoga dugoročnu održivost, i koje su vezane za strateške prioritete EU - uključujući i izazove za javne investicije u području zelene i digitalne tranzicije, kao i izgradnju obrambenih kapaciteta."
Popustljiviji tretman za troškove za obranu bio je jedan od glavnih zahtjeva država u središnjoj i istočnoj Europi, posebice Poljske.
Kazne za nepridržavanje pravila
Što se tiče referentnih mjera za javne deficite, manjak od preko 3 posto BDP-a i dalje može dovesti do aktivacije procedure za prekomjerni deficit, isto kao i pod postojećim pravilima. No u zaključcima stoji da bi proceduru po novom trebalo automatski pokrenuti i ako država članica koja ima opći dug veći od 60 posto BDP-a skrene sa zacrtanog fiskalnog plana.
Međutim, kao što je Europska komisija predložila 2022., financijske kazne za one koji odstupaju od fiskalnih pravila trebalo bi sniziti, stoji u dokumentu. To bi trebalo politički olakšati njihovu implementaciju.
U zaključcima se ne spominje mogućnost tzv. reputacijskih mjera, poput primjerice saslušanja ministra financija vlade koja odstupa od zacrtanog u Europskom parlamentu. Ta ideja je bila spomenuta u ranijem priopćenju Europske komisije.
Izlazne klauzule za svaku državu
Nadalje, dokument spominje i mogućnost specifičnog definiranja izlazne klauzule za svaku pojedinu zemlju. Trenutna fiskalna pravila sadrže općenito definiranu izlaznu klauzulu koja se aktivirala nakon početka pandemije 2020. i koja dopušta svim članicama da privremeno odstupaju od propisanih pravila.
Države članice žele "istražiti" ili "uvesti" izlazne klauzule skrojene za svaku pojedinu državu "kako bi se mogle prilagoditi izvanrednim okolnostima koje bi onemogućile realne izglede da se drže pravila i kako bi se dopustila privremena odstupanja od srednjoročnog plana."
Čelnici EU raspravljat će o fiskalnim pravilima na summitu u Bruxellesu 23. i 24. ožujka, kad će na dnevnom redu biti i razgovor o nizu drugih tema iz ekonomske politike, primjerice odgovor EU na američki zakon o smanjenju inflacije (IRA).
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU debt rules: Member states edge closer to agreement on reform)