Njemačka bi ipak mogla uskratiti svoj glas za predloženu zabranu prodaje novih benzinaca i dizelaša do 2035. u cijeloj EU, najavio je njihov ministar transporta - osim ako Komisija ne napravi izuzeće za vozila pogonjena tzv. e-gorivima.
Njemačka odluka, koju je objavio ministar transporta Volker Wissing u utorak, 28. veljače, stavlja pod upitnik usvajanje tok ključnog dogovora do kojeg su došle institucije EU u listopadu 2022.
Prema tom dogovoru, dopuštena stopa emisije svih novih vozila bi do 2035. trebala pasti na nulu, što praktički znači zabranu registracije novih automobila pogonjenih motorima na unutarno sagorijevanje.
Wissing (FDP/Renew Europe) je izjavio za medije da će Njemačka pristati na taj sporazum samo pod uvjetom da Europska komisija ponudi zakonsko rješenje koje bi omogućilo da se i nakon 2035. mogu registrirati automobili s motorima na unutarno sagorijevanje koji koriste tzv. e-goriva poput biodizela ili metana.
"Trebaju nam biti otvorene sve opcije," rekao je Wissing, dodavši da to uključuje i vozila na električne baterije, i na hidrogen, kao i ona koja koriste unutarnje sagorijevanje i e-goriva.
Wissing kaže i da je glavnog povjerenika za klimatske promjene Fransa Timmermansa pozvao na razgovor, no da on to nije prihvatio. Dodao je i da ova najava "ne bi trebala biti iznenađenje za Europsku komisiju" jer Njemačka već mjesecima inzistira na ugrađivanju te iznimke u sporazum.
O sporazumu će formalno glasati ministri obrazovanja članica EU 7. ožujka, a prijedlog je zasad kategoriziran u skupini "A", što znači da se smatra kako će biti usvojen bez daljnjih rasprava ili pregovora.
Novinari su pitali Wissinga što bi Europska komisija trebala učiniti prije tog sastanka kako bi pridobila njemački glas. "Treba nam obvezujući odgovor na pitanje kako postupati s motorima na unutarnje sagorijevanje... Čim dobijemo taj odgovor, podržat ćemo dogovoreni kompromis."
Njemačko ministarstvo okoliša je dosad pristanak te države opisivalo kao "konačan" jer je Wissingova liberalna stranka FDP uspjela ispregovarati da se u tekst sporazuma ubaci neobvezujuća napomena u kojoj se od Komisije traži da razmotri mogućnost da se ipak nekim vozilima s motorima na unutarnje sagorijevanje omogući registracija i nakon 2035., pod uvjetom da koriste e-goriva.
Bez njemačkog pristanka usvajanje sporazuma visi o niti, kaže njemački eurozastupnik iz redova Zelenih, Michael Bloss.
"Poljska i Bugarska ne žele označiti kraj za motore s unutarnjim sagorijevanjem, a i Italija želi ostati suzdržana... To bi onda spriječilo formiranje kvalificirane većine, čime bi odluka o postupnom ukidanju motora na sagorijevanje bila odbačena," napisao je na Twitteru.
Da bi se usvojio prijedlog, u Europskom vijeću je potrebno da ga podrži kvalificirana većina, koju po pravilima čini 55 posto država članica (tj. njih najmanje 15) - u kojima živi 65 posto ukupnog stanovništva EU.
Ako se prijedlog ne usvoji u prvom čitanju, Vijeće 27 država članica može napraviti izmjene predloženog zakona i poslati ga nazad u Europski parlament, kako propisuje redovna zakonodavna procedura Europske unije.
Međutim, to bi bio neuobičajen rasplet jer danas se većina zakona dogovara kroz neformalne pregovore u tzv. trijalogu između Europskog parlamenta, Europske komisije i Europskog vijeća - i zatim ih zakonodavac usvoji bez ikakvih izmjena.
Organizacija koja promiče zelenije oblike prijevoza, Transport & Environment, oštro je osudila Wissingovu najavu.
"Njegova prijetnja da bi u zadnji tren mogao poništiti odluku o ukidanju motora s unutrašnjim sagorijevanjem pokazuje da je stranka FDP spremna ugroziti Njemačku kao mjesto za automobilsku industriju - i to isključivo zbog uskih stranačkih interesa," u priopćenju je rekao čelnik njihove njemačke podružnice Sebastian Bock.
"Industriji sada treba sigurnost planiranja - a ne političke igre moći u koje se upušta ministar za transport u potrazi za načinom da se nekako istakne."
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Germany to abstain on combustion engine ban without e-fuel proposal)