Euractiv.com u suradnji s agencijom Reuters donosi pregled stanja ukrajinske ekonomije godinu dana nakon ruske invazije, problemima koje tvrtkama stvaraju napadi na ključnu infrastrukturu, ali i uvid u razloge za optimizam.
Kad je Rusija prije godinu dana napala Ukrajinu, police s proizvodima u supermarketu Novus u Kijevu brzo su ostale prazne, jer nabavni lanci - domaći i inozemni - odmah su kolabirali. Svježa hrana je postala teško dostupna, a kupci su panično poharali trgovine.
Oleksij Panasenko, zamjenik glavnog direktora za operativne poslove u tom popularnom lancu trgovina, prisjeća se kako je posao pretrpio taj udarac prije no što se Novus, kao i mnogi drugi veliki lanci - prilagodio novoj situaciji.
"Već drugi dan rata bilo je borbi u predgrađu Kijeva," rekao je u izjavi za agenciju Reuters. "U veljači i ožujku naše trgovine su postale više od mjesta na kojem ljudi dolaze kupiti hranu - postale su mjesto gdje se ljudi dolaze družiti, komunicirati, kao svojevrsni otoci stabilnosti."
I onda kad su ukrajinske snage natjerale rusku vojsku na povlačenje iz Kijeva u proljeće 2022., sektor trgovine i šira ekonomija počeli su se oporavljati. Prema podacima iz udruge ukrajinskih kompanija European Business Association koja broji više od 1.000 stranih i ukrajinskih tvrtki, do kraja svibnja je 47 posto njihovih članova potpuno uspostavilo poslovne operacije, dok je njih 50 posto već poslovalo uz poneka ograničenja.
No onda su počeli raketni napadi u listopadu. Rusija je njima udarila na električnu mrežu i trafostanice širom Ukrajine, što je dovelo do prekida opskrbom električnom energijom - i to usred ledenih zimskih temperatura - što je posebice naštetilo teškoj industriji.
Prošle godine se ukrajinska ekonomija smanjila za gotovo trećinu, što je najveći ekonomski pad nakon ukrajinskog stjecanja neovisnosti 1991. godine. Prije ruske invazije godišnji ekonomski proizvod Ukrajine je dosezao 200 milijardi dolara.
Kako rat sad ulazi u svoju drugu godinu - i ne pokazuje znakove usporavanja - izazovi s kojima se ekonomija suočava su golemi. Reuters je za mišljenje upitao sedam ekonomista, čije prognoze za 2023. su bile u rasponu od značajnog (mada puno manje dramatičnog) pada BDP od 5 posto, pa čak i do sitnog rasta.
Pristup pouzdanom izvoru električne energije mogao bi biti velika prepreka. Iako se mnogo kompanija uspijeva nositi s ratnim zbivanjima, one koje se ne mogu osloniti isključivo na struju iz generatora imat će problema ove godine, za Reuters su potvrdili ekonomisti, dva vladina dužnosnika i dva direktora privatnih kompanija.
Iz najveće ukrajinske čeličane, ArcelorMittal Krivij Rih, kažu da im je proizvodnja trenutno tek četvrtina prijeratnog volumena, i to zbog nestašica struje.
"Vidimo da se male i srednje velike tvrtke relativno brzo prilagođavaju nestašicama struje, kupnjom generatora, baterija i druge opreme. Šteta na infrastrukturi zasad je i dalje umjerena," kaže Olena Bilan, glavna ekonomistica u investicijskoj kući Dragon Capital, jedna od anketiranih eksperata, čija prognoza je bila najpesimističnija.
"Ako ovakva situacija potraje, pad BDP-a 2023. godine neće biti toliko značajan kao što očekujemo. Ali naša prognoza također predviđa kraj 'vruće' faze rata krajem trećeg kvartala 2023," Reuters je prenio njenu izjavu, dodavši da nije pounudila nikakvo objašnjenje zašto misli da će se rat 'ohladiti.'
Ukrajinska centralna banka predviđa da će BDP ove godine rasti za 0,3 posto, dok ministarstvo gospodarstva prognozira 3,2 posto. Nije poznato zašto postoji tolika diskrepancija u prognozama.
Ogromna cijena rata
Prošlog ljeta ukrajinski dužnosnici su već počeli davati optimističnije prognoze za ekonomiju te zemlje, osobito nakon što je postignut rusko-ukrajinski sporazum o izvozu žitarica, posredovanjem UN-a.
Sporazum je spasio poljoprivredu Ukrajine, na koju je prije rata otpadalo oko 12 posto BDP-a i oko 40 posto ukupnog izvoza. Od sredine veljače, izvoz žitarica za sezonu 2022-23 - koja se računa od srpnja do lipnja - pao je za 29,3 posto u odnosu na godinu prije, na 29,7 milijuna tona.
Masivno povećanje izdvajanja za vojsku - što uključuje i plaće - također je pomoglo ekonomiji, kaže Vitalij Vavriščuk, glavni analitičar investicijske kuće ICU. Ukrajina je potrošila 1,5 trilijuna hrivnji (40,6 milijardi dolara) na obranu u 2022. godini, što odgovara otprilike trećini BDP-a, po brojkama njihovog nacionalnog vijeća za sigurnost.
To je oko pet puta veći iznos nego što je bilo planirano u proračunu za obranu prije početka rata. Tu su i deseci milijardi dolara strane pomoći koji su se slili u zemlju, a tim sredstvima se popunio proračun i naoružala ukrajinska vojska.
No unatoč pozitivnim znacima, Ukrajina znatno zaostaje u odnosu na situaciju otprije početka rata. A ekonomska šteta je zapanjujuća.U invaziji su uništene škole, bolnice, luke, ceste i mostovi. Kijevski ekonomski fakultet u prosincu je procijenio da je vrijednost uništene infrastrukture oko 138 milijardi dolara.
Stope siromaštva su eksplodirale, a projicira se da će proračunski deficit dosegnuti 38 milijardi dolara u 2023. godini, zbog kolapsa poreznih prihoda. Vlada u Kijevu se za pokrivanje manjka oslanja na pomoć Zapada, i to prvenstveno pomoć SAD-a i EU-a."
Ukrajinska vlada je poduzela mjere koje su pomogle da se smanji mjesečni deficit u 2023. na 3-3,5 milijardi dolara, iako je to još uvijek ogroman iznos," rekao je ministar financija Serhij Marčenko, dodavši je potrebno investirati u infrastrukturu kako bi se potaknuo oporavak. Predsjednik Volodimir Zelenski i njegova vlada pozvali su donatore da ove godine počnu planirati masivnu obnovu - iako priznaje i da će izgradnja razrušenog u većem opsegu biti moguća tek nakon što se situacija barem malo primiri.
Između 40 i 60 posto energetskog sektora je oštećeno, kaže Marčenko, koji je nedavno na panel raspravi u veljači rekao da često može čuti jurišne dronove kako zuje iznad zgrade u kojoj živi ili ministarstva. Poslovni događaji se u Ukrajini često održavaju u podzemnim skloništima. Struja često nestaje bez najave. Panasenko iz trgovačkog lanca Novus kaže da je zbog toga kompanija izgubila oko 30 posto radnog vremena u Kijevu u prosincu, i oko 20 posto u siječnju.
Sektor proizvodnje čelika - ključni stup ukrajinskog gospodarstva - je među najteže pogođenima. Ukrajina je prije rata bila 14. najveći svjetski proizvođaš čelika. Dvije glavne čeličane - Azovstal i MMK Iliča u Mariupolju - su uništene, i proglasile su bankrot. A one ostale koje još preživljavaju moraju se nositi s nestancima struje.
"Nestanci struje su ogroman problem za tvrtke poput naše," kaže Mauro Longobardo, direktor u ArcelorMittal Krivij Rih. Ta tvrtka je nedavno počela uvoziti struju, ali troškovi su visoki. Koliko točno ne zna se, jer Reuters kaže da Longobardo nije ponudio pojašnjenje.
Distribucijska mreža Ukrajine spojena je na europsku elektromrežu, na kojem su cijene struje više, a električna energija koja se uvozi u Ukrajinu stiže iz susjedne Slovačke. Ali muke s energijom nisu jedini problem koji muči ArcelorMital.
Njihovo skladište u mjestu Krivij Rih, nekih 400 kilometara jugoistočno od Kijeva, početkom prosinca su pogodile tri ruske rakete, pri čemu je poginuo jedan njihov radnik. A njihovo rudarsko postrojenje u nedavno oslobođenom području zasuto je minama, dok je većina pripadajuće infrastrukture oštećeno u borbama.
Za jači oporavak potrebna borba protiv korupcije
Logistika je također velik izvor glavobolje. Ta tvrtka je prije rata izvozila 80 posto ukupne proizvodnje. No, kako Rusija blokira ukrajinske luke na Crnom moru, Longobardo je morao raditi na uspostavljanju novih izvoznih pravaca kroz Poljsku.
Izazovima unatoč, ArcelorMittal - najveći investitor u Ukrajini - predan je ostanku u zemlji. Ta tvrtka je i najveći poslodavac u mjestu Krivij Rih - rodnom mjestu predsjednika Zelenskog - gdje i dalje isplaćuju plaće za 26.000 zaposlenika, iako je proizvodnja drastično pala. A Longbardo kaže da planiraju uložiti 130 milijuna dolara ove godine. Takve najave su rijetke u Ukrajini.
No, u drugim sektorima raspoloženje je pozitivnije.
Prema podacima ministarstva gospodarstva Ukrajina je uvezla 669.400 generatora prošle godine - od toga više od 300.000 samo u prosincu. Panasenko kaže da je lanac Novus već opremio 52 od ukupno 82 trgovine generatorima.
Vavriščuk, iz investicijske kuće ICU, kaže da se ekonomija nastavlja prilagođavati situaciji, i da će oni sektori u kojima ima dosta državnog financiranja od toga imati najviše koristi. No, očiti sigurnosni rizici sprečavaju dolazak privatnih investicija, koje su ključne za robusniji oporavak.
Ukrajina i prije rata nije imala baš blistave rezultate kao destinacija za privatne ulagače. 2021. godine je u indeksu percepcije korupcije kojeg objavljuje Transparency International imala drugu najnižu ocjenu u cijeloj Europi - jedino je Rusija bila još lošija.
Vavriščuk kaže da Ukrajina mora provoditi vladavinu prava, osigurati transparentnost i pošteno natjecanje. "Sudjelovanje u poslijeratnoj obnovi moglo bi biti privlačno investitorima... Ali još uvijek moramo riješiti sve te probleme za koje nismo imali vremena prije no što je počeo rat," zaključuje Vavriščuk.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Ukraine’s economy stabilises after shock of war)