Ilegalni deponij otpada u selu Biljane Donje 30-kilometara od Zadra odavno je zainteresirao Europsku komisiju, no izgleda ne previše i Hrvatsku, kojoj zbog toga prijete ogromne novčane kazne
Slučaj nezakonitog deponija smeća u selu Biljane Donje u Zadarskoj županiji ponovno, po drugi put, stiže na stolove sudaca Europske unije u Luxembourgu.
Nakon što je, naime, Hrvatska dosad propustila napraviti ono što joj je naložila Europska komisija, a potom prije nekoliko godina i Sud Europske unije, u Bruxellesu su odlučili ponovno posegnuti za tužbom protiv Hrvatske.
Upitna vladavina prava
Pritom je Europska komisija u priopćenju upozorila i kako bi se Hrvatska mogla suočiti s povećim financijskim kaznama.
Koliko bi duboko EU mogla posegnuti u džepove hrvatskih poreznih obveznika, nitko u ovom trenutku ne može sa sigurnošću reći. Ipak, jasno je da bi slučaj brda smeća u Ravnim kotarima - "crnog brda", kako je odavno prozvano - proračun mogao koštati jako puno.
"Ono što će se sada dogoditi u slučaju da Hrvatska konačno ne sanira problem jesu novčane kazne. Može se raditi o dnevnoj kazni ili o određenom paušalnom iznosu, ovisi o Komisijinom odabiru. Kazne se, naravno, plaćaju iz državnog proračuna i nisu simbolične“, upozorava za Euractiv Sanja Pavić, pravnica Gonga, koja prati postupke koji se pred Sudom Unije vode protiv Hrvatske, pa tako i slučaj ove ekološke bombe ni 30 kilometara od Zadra, petog po veličini grada u zemlji.
Naša sugovornica pritom napominje kako ekologija nije u fokusu Gonga. Međutim, tvrdnja da Hrvatska krši vladavinu prava time što ne ispunjava odluke EU, zajednice u koju je svojevoljno ušla, itekako jest.
Problem nastao 2010. godine
Priča o "crnom brdu" u zaleđu Zadra samo je, moglo bi se reći, pokazatelj stanja ekološke svijesti u Hrvatskoj, ali i načina funkcioniranja države.
U Gongu podsjećaju da je do deponija smeća u Biljanima Donjim došlo je nakon što je tvrtka MLM iz Zagreba 2010. godine dobila posao zbrinjavanja i oporabe silikomanganske i feromanganske troske na lokaciji šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF). Iz troske su oporabom izvučeni vrijedni metali, a ostatak troske, za koju MLM nije u tom trenutku imao adekvatno rješenje, zbrinut je na unajmljenoj privatnoj parceli u Biljanima Donjim, na kojoj je uskladišteno oko 140.000 tona tog otpada.
Iako je inspekcija Ministarstva zaštite okoliša, na zahtjev ekoloških udruga izašla na teren i zaključila da se otpad na toj lokaciji ne smije skladištiti, te je vlasniku naredila da ga ukloni, to se nije dogodilo jer je tvrtka otišla u stečaj. Nakon još nekoliko bezuspješnih pokušaja uklanjanja otpada, država je odlučila da će problem ilegalnog odlagališta otpada riješiti o svom trošku. To, međutim, dosad nije napravila.
Europska komisija reagirala već nakon dva mjeseca članstva Hrvatske u EU
Ilegalni deponij otpada u zadarskom zaleđu zainteresirao je Europsku komisiju nedugo nakon pristupanja Hrvatske Uniji. Već u rujnu 2013. godine – dakle, samo dva mjeseca nakon što je Hrvatska postala članica EU - Europska komisija je saznala za postojanje velike količine nepoznate tvari, potencijalno opasne po ljudsko zdravlje. Stoga su eurokrati u travnju 2014. godine Zagrebu poslali službeno pismo, u kojem upozoravaju hrvatske vlasti da ilegalni deponij smeća u Biljanima Donjim krše odredbe Direktive o gospodarenju otpadom.
U Europskoj komisiji su ocijenili i da se tvar koja je odložena na samo nekoliko desetaka metara od prvih kuća u tom selu u Ravnim kotarima ne može smatrati nusproizvodom. Štoviše, iz Bruxellesa su poručili kako je riječ o neizvršavanju obveze da se konačno zbrine otpad kako ne bi došlo do njegova širenja u okoliš.
Hrvatska ništa nije poduzela, iako je dobivala upozorenja
Hrvatska je nakon toga priznala Europskoj komisiji da se troska odbačena na deponij ne može smatrati nusproizvodom. Ministarstvo zaštite okoliša donijelo je rješenje prema kojem je otpad zbrinut na lokaciji koja nije bila predviđena za zbrinjavanje otpada i kako nikakve mjere za zaštitu podzemnih voda i širenja tvari u okoliš nisu bile poduzete. Stoga je vlasniku otpada naređeno da započne s uklanjanjem otpada u roku od 60 dana te da sav otpad ukloni do kraja 2015. godine.
Unatoč tome, Hrvatska je u travnju 2016. godine obavijestila Europsku komisiju da otpad nije uklonjen i da će ga ukloniti treća strana, ali da to nije moguće prije isteka roka od barem godinu dana, i to zbog dugog procesa javne nabave. Hrvatska se obvezala i da će do kraja lipnja 2016. godine podnijeti plan gospodarenja otpadom u Biljanima Donjim.
No, kako takav plan nije donesen, Europska komisija je u studenom 2016. godine poslala obrazloženo mišljenje po kojem je Hrvatska prekršila tri odredbe Direktive o otpadu. Hrvatskim je vlastima dan i rok od dva mjeseca da ga ispoštuje.
Ni ti rokovi nisu ispoštovani pa je Europska komisija u travnju 2018. godine podnijela tužbu protiv Hrvatske. Kao razloge za to u Bruxellesu su naveli ne samo činjenicu da ilegalni deponij smeća u Biljanima Donjim nije uklonjen, nego i da se njime ne gospodari na odgovarajući način te da zato postoji opasnost od onečišćenja zraka i podzemnih voda, ističu u Gongu.
Sud Unije je 2. svibnja 2019. godine donio presudu u kojoj je ustvrdio da Hrvatska, kada je riječ o ilegalnom deponiju u Biljanima Donjim, nije ispunila svoje obveze iz Okvirne direktive o otpadu. Potvrdio je i da kameni agregat koji je odbačen na tom deponiju treba smatrati otpadom, a ne nusproizvodom, kao i da se njime treba gospodariti na način da ne ugrožava zdravlje ljudi i okoliš.
No, ni više od tri godine od presude Hrvatska nije poduzela ništa konkretno kako bi postupila po sudskoj odluci, poručili su ovih dana iz Europske komisije.
Mještani trpe posljedice 'crnog brda'
Cijelo to vrijeme lokalno stanovništvo trpi posljedice "crnog brda". Mještani se žale da im se u bunarima, kao i na rublju dok se suši, ali u vrtovima, pojavljuje crni prah. Žale se, upozoravaju u Gongu, i na respiratorne smetnje.
"Još uvijek nije jasno kako će otpad biti uklonjen i kada će lokacija biti očišćena", stoji u objavi Europske komisije, u kojoj su slučaj ponovno odlučili iznijeti pred Sud Unije.
Europska komisija dodaje kako je dužna pratiti kako članice EU provode zakone Unije. Ako je suditi po slučaju Biljana Donjih, Hrvatska s provedbom (u ovom slučaju, europskih) zakona ima priličnih problema.
Ministarstva prebacuju odgovornost jedno na drugog
Jedan od problema koji priječe demontiranje ekološke bombe u Biljanima Donjim svakako je preklapanje nadležnosti ministarstava, koja se, čini se, ne mogu dogovoriti koje je nadležno za slučaj tog deponija u Ravnim kotarima.
U to se uvjerio i Euractiv. Na upit koji smo poslali Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, naime, dobili smo odgovor kojim nas - upućuju na Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine!
"Slijedom presude Trgovačkog suda u Zadru, a prema kojoj je troska vlasništvo Republike Hrvatske, za istu je nadležno Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Vas upućujemo na isto", stoji u odgovoru Ministarstva gospodarstva na naš upit.
No, na isti upit u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine nismo dobili nikakav odgovor.
I u Gongu se žale na to da u državnim institucijama samo prebacuju lopticu s jednog ministarstva na drugo.
"Vezano za naš dopis Ministarstvu gospodarstva, upućenom 22. studenog, do sada nismo dobili nikakav odgovor, kao ni povratnu informaciju od pučke pravobraniteljice je li Ured dobio tražene informacije zatražene dopisom upućenim nakon naše prijave. U međuvremenu, kako smo doznali, 'crno brdo' sada je prešlo u nadležnost Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine jer je samo brdo – državna imovina. Ovakav potez ne ulijeva povjerenje u skoro rješavanje problema", napominje Pavić.
Dodaje kako je, nakon što je Gong upozorio na ekološki problem u Biljanima Donjim, o tome raspravljala i Skupština Zadarske županije. Također, na problem je u Saboru upozorio i Boris Milošević, bivši potpredsjednik Vlade.
"Kao što smo i pretpostavljali da će se dogoditi, Europska komisija je prije nekoliko dana podnijela tužbu Sudu EU jer Hrvatska nije izvršila obveze iz presude. Sud u svojoj prvoj presudi nije ostavio rok do kojeg se problem mora sanirati, zato Europska komisija sada ima mehanizam upozorenja kojim propituje države jesu li što poduzele po pitanju izvršenja obveza iz presude, a što se i dogodilo u rujnu 2021. godine. Kako Hrvatska nije izvršila obveze, tako je i Komisija podnijela novu tužbu zbog neizvršavanja istih", ističe Pavić.
Ekološke posljedice odavno izašle iz okvira Zadarske županije
Dodaje kako je ekološki problem ilegalnog odlagališta otpada u Biljanima Donjim odavno prešao lokalne i regionalne okvire.
"Brdo je doslovno u dvorištu kuća, a i tik uz autocestu. Budući da sam iz Zadra, znam da ga vjetar, naročito bura, raznosi po Ravnim kotarima, a Škabrnja je prvo selo na udaru. Ravni kotari jedan su od najplodnijih dijelova naše zemlje pa zamislite koliko je tog materijala po voću i povrću koje se jede i u Zagrebu", ističe Pavić.
Sličnih ekoloških bombi u Hrvatskoj ima puno
Naša sugovornica upozorava i kako Biljane Donje nisu jedina kritična točka u zaštiti okoliša u Hrvatskoj, pa tako ni u provedbi pravne stečevine EU.
"Gotovo identična situacija po pitanju nezakonitog odlagališta otpada postoji u Dugom Ratu, gdje su mještani u studenom ponovno prosvjedovali zbog preko 250.000 tona štetnog otpada koji nije saniran od zatvaranja tvornice Dalmacija Dugi Rat 2011. godine. Ni po tom pitanju već godinama nema pomaka. Također, nedavno je u fokus došao i problem ostataka troske iz TEF-a, iste šibenske tvornice odakle je otpad odnesen u Biljane, i u samom Šibeniku, uz more, na prostoru gdje je nekad bila tvornica, tako da troska pomalo postaje simbol Dalmacije kojeg nismo htjeli", upozorava Pavić.
Napominje kako ne želimo da nam dvorišta postanu nezakonita odlagališta otpada.