Njemačka vlada želi dugoročno osigurati financiranje mirovinskog sustava investiranjem do 200 milijardi eura kapitala, što bi trebalo uložiti na globalnim tržištima, uz prinos od 10 milijardi eura godišnje, počevši od 2036.
Njemačka vlada je u utorak predstavila plan da se razina isplaćenih mirovina održi stabilnom do 2040. godine, to jest iznos tzv. standardne mirovine određenog kao 48 posto prosječne plaće. Njemačka ima sve starije stanovništvo, a sedam od današnjih 46 milijuna radnika trebalo bi otići u mirovinu do 2035. godine.
Novi plan trebao bi realizirati provesti jedno od ključnih obećanja kancelara Olafa Scholza (SPD/S&D) iz predizborne kampanje 2021. - unatoč sve većoj zabrinutosti oko održivosti javnog mirovinskog sustava zemlje, koji se uglavnom financira doprinosima koje plažaju današnji radnici.
"Za mene smanjenje mirovina ne dolazi u obzir," kazao je Scholz u video priopćenju objavljenom u utorak, dodavši kako je to pitanje "pristojnosti i poštovanja."
"Zato dugoročno stabiliziramo razinu mirovina, postavljanjem minimalnog iznosa ispod kojeg mirovine ne smiju pasti," kazao je Scholz, i pritom odbacio mogućnost da se opet poveća zakonska starosna granica za odlazak u mirovinu, koja je trenutno 66 godina, i koja će se do 2031. godine povećati na 67 godina.
U sklopu reforme vlada će pokrenuti novi fond koji će investirati na globalnim tržištima kapitala, i koji će se financirati javnim zaduživanjem, kao i prijenosom dionica privatnih kompanija koje savezna vlada trenutačno drži. Fond, koji će ove godine početi s prvom isplatom od 12 milijardi eura iz saveznog proračuna, trebao bi narasti na 200 milijardi eura do sredine 2030-ih, rekao je novinarima u utorak ministar financija Christian Lindner (FDP/Renew).
Zbog niskih kamatnih stopa koje vlada plaća za javno zaduživanje, i rizičnija ulaganja koja ostvaruju pozitivan prinos, vlada se nada da će se do 2036. iz fonda moći izvlačiti 10 milijardi eura godišnje za financiranje mirovinskog sustava.
Time bi se trebalo smanjiti i povećanja mirovinskih doprinosa koje plaćaju svi zaposleni, a koji će se zbog starenja stanovništva povećati s današnjih 18,6 posto bruto plaće na 22,3 posto 2035. godine.
Teret za javni proračun
Već danas četvrtina rashoda mirovinskog sustava financira se doprinosima iz saveznog proračuna, za koje se očekuje da će se još povećati zbog fiksiranja mirovina.
"Iz saveznog proračuna trenutačnono se mirovinski sustav financira s više od 100 milijardi eura godišnje," kazao je Lindner, ističući kako će "demografske promjene dodatno pogoršati taj teret u narednim desetljećima."
Za razliku od novca koji se koristi za kapitalna ulaganja, godišnje uplate u mirovinski sustav ulaze u izračun strogih njemačkih propisa koji limitiraju zaduživanje Njemačke, koji dopuštaju samo godišnji strukturni proračunski manjak od 0,35 posto BDP-a.
Budući da se Njemačka mora nositi i s presudom ustavnog suda zbog koje je iz klimatskog fonda povučeno 60 milijardi eura, u državnom proračunu za 2025. moglo bi doći do manjka od 20 milijardi eura, koji bi se trebao zatvoriti smanjenjem državne potrošnje ili dizanjem poreza.
Proračunski deficit mogao bi se dugoročno još više povećati kada se zaduženje od 100 milijardi eura namijenjen za vojsku, nakon ruske invazije na Ukrajinu, potroši 2027. - iako Njemačka namjerava nastaviti izdvajati 2 posto BDP-a na obranu, kako bi ispunila zahtjeve članstva u NATO savezu.
'Mirovine su i dalje preniske, a tržišta kapitala previše rizična'
Udruga Der Paritätische, koja predstavlja socijalne ustanove širom Njemačke, upozorava da je fiksirana razina mirovine od 48 posto prosječne plaće i dalje preniska da bi se spriječio pad umirovljenika u siromaštvo.
"Naše je mišljenj da bi se mirovine trebale fiksirati na znatno većem iznosu, na 53 posto," rekao je za Euractiv Joachim Rock, šef za socijalne i europske poslova u udruzi, dodavši kako bi to "omogućilo razumno primjeren životni standard."
Udruga je kritizirala i odluku vlade o okretanju tržištu kapitala, dodavši kako to "nije bez rizika."
"Takva strategija bi trebala dovesti do smanjenja izdvajanja za doprinose do sredine 2030-ih. Međutim, tržišta kapitala su nestabilna, prinosi fluktuiraju, tako da to nije sigurno, posebice u tako kratkom roku."
"Da bi se prvo napravilo zaduženje, koje se mora refinancirati i zaraditi kamate - a potom se nadati kako će se dugoročno zaraditi znatno više novca ulaganjem na tržištu kapitala - to je, po našem mišljenju, iluzorno."
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Germany hopes to stabilise pension system with €200 billion capital stock)