U HAC-u očekuju da će autocesta prema krajnjem jugu Hrvatske biti gotova 2030. godine, a umjesto preko Neuma ili Popova polja u BiH, gradit će se na trasi preko već izgrađenog Pelješkog mosta
Autocesta do Dubrovnika, kako sada stvari stoje, ipak neće prolaziti preko teritorija Bosne i Hercegovine, nego će u cijelosti ići hrvatskim teritorijem, a u njenu trasu će se uklopiti i Pelješki most.
Proizlazi to iz odgovora koji je Euractiv dobio od Hrvatskih autocesta (HAC), koje su početkom godine raspisale natječaj za gradnju dviju poddionica na budućoj autocesti prema Dubrovniku koji su dostupni na njenim mrežnim stranicama.
Autocesta do Dubrovnika bit će gotova 2029. godine
Riječ je o poddionicama od Slanog do Mravinjca, dužine 11,5 kilometara, te o poddionici od Rudina do Slanog, dužine devet kilometara. Javni su natječaji otvoreni do 26. ožujka. U HAC-u procjenjuju da bi dvije spomenute poddionice mogle biti završene krajem 2027. godine.
Za treću poddionicu, onu od Mravinjca do Osojnika, gdje je ulaz u Dubrovnik za zapadne strane, u HAC-u kažu da tek treba ishoditi potrebnu dokumentaciju. Natječaj za taj dio autoceste prema Dubrovniku mogao bi biti raspisan 2026. godine, a radovi bi trebali završiti 2029. godine. Tada bi i autocesta prema Dubrovniku trebala biti gotova.
Skupa dionica
Inače, dionica od Rudina do Osojnika duga je ukupno 28 kilometara. Od toga, čak 19 kilometara je u vijaduktima i tunelima, napominju u HAC-u.
Dodaju i kako je procijenjena cijena samo za dionicu od Rudina do Mravinjca oko 380 milijuna eura, dok se ukupna cijena za cjelokupno autocestovno povezivanje Metkovića i Dubrovnika u ovom trenutku još ne zna.
Natječaj za gradnju autoceste prema Pelješkom mostu za tri godine
"Ovaj dio autoceste, od Rudina do Dubrovnika, s postojećom autocestom A1 bit će spojena u čvoru Metković preko Pelješkoga mosta. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za gradnju autoceste od čvora Metković do Pelješkoga mosta“, stoji u odgovoru HAC-a na upit Euractiva.
Dodaju kako se raspisivanje natječaja za gradnju te dionice očekuje za tri godine. Sam projekt autocestovnog povezivanja krajnjeg juga Hrvatske trebao bi biti gotov do 2030. godine, stoji u odgovoru HAC-a na naš upit.
Dvije varijante kroz BiH
Time, po svemu sudeći, padaju u vodu raniji planovi da se Dubrovnik s ostatkom Hrvatske poveže autocestom koja bi išla preko susjedne BiH. Pritom valja reći kako su i na trasi kroz BiH do sada bile u igri (barem) dvije varijante.
Ona kraća trebala je ići neposrednim zaleđem Neuma, jedinog bosanskohercegovačkoga grada na Jadranskoj obali. No, teritorij BiH tu je vrlo uzak - od granice s Hrvatskom zapadno od Neuma do granice s Hrvatskom istočno od tog grada samo je 10 kilometara, a u zaleđu i manje.
To znači da bi na tako kratkoj dionici autoceste trebalo smjestiti granične prijelaze dviju država i naplatne kućice, kao i izlaz prema Neumu te vjerojatno barem jedno odmorište s benzinskom postajom. Drugim riječima, u ljetnim mjesecima, kada je i Neum, zbog velikog broja turista, zakrčen prometom, vožnja tom kratkom dionicom autoceste trajala bi satima, a pojedinim bi danima vožnja možda bila i nemoguća. To bi opet u pitanje dovelo svrhu njene gradnje. Osim, naravno, ako se s BiH na tom prometnom koridoru ne dogovori neki drukčiji aranžman.
Druga varijanta autoceste prema Dubrovniku koja bi išla kroz BiH govorila je produženju izgrađene autoceste u Hrvatskoj od Metkovića prema Čapljini u BiH, odakle bi autocesta preko Popova polja u istočnoj Hercegovini nastavljala prema Crnoj Gori. U toj varijanti, Dubrovnik i njegova regija s autocestom bi bili povezani pristupnim cestama.
Ta se opcija spominjala u vrijeme vlade Zorana Milanovića kao optimalna, budući da sama autocesta ne bi bila daleko od Dubrovnika i mora, dok bi rasteretila prometno već ionako zasićen Dubrovnik. No, problem s tom trasom je u taj što je dubrovačko zaleđe u BiH, koja nije članica EU. To opet znači da bi ulazak na autocestu iz pravca Dubrovnika i njegova primorja i obratno podrazumijevao prelazak granice koja je ujedno i granica EU i Schengena. Drugim riječima, prometni kolaps na dubrovačkom području u sadašnjim se uvjetima ni na taj način vjerojatno ne bi izbjegao, barem u ljetnim mjesecima.
Inače, varijanta autoceste od Metkovića prema Čapljini i dalje preko Popova polja u Hercegovini bila je dio planirane Jadransko-jonske autoceste. Plus za tu opciju je i to što BiH na dijelu tako zamišljene trase ionako već gradi autocestu. Doduše, ne Jadransko-jonsku, nego na koridoru 5c, koji povezuje Budimpeštu, preko Osijeka, Sarajeva i Mostara, s Pločama. No, valja podsjetiti i da na dubrovačkom području vlada snažan otpor eventualnoj gradnji autoceste kroz Popovo polje.
Pelješki most najveći projekt kineskog CRBC-a u Europi
Po svemu sudeći, dovršetak gradnje Pelješkoga mosta, koji je većim dijelom financiran upravo novcem EU, "presudio“ je i trasi buduće autoceste do Dubrovnika. Pelješki je most u promet pušten 26. srpnja 2022. godine i smatra se ključnim kapitalnim projektom u Hrvatskoj otkako je postala članica EU.
Dužinom od 2404 metra, Pelješki most preko Malostonskog zaljeva povezuje Komarnu na dalmatinskoj obali s Brijestom na poluotoku Pelješcu, zaobilazeći uski izlaz na more u Neumu koji BiH ima još od vremena dok je bila dio Turskoga Carstva. Gradnjom Pelješkoga mosta po prvi puta u povijesti dubrovačko je područje povezano s ostatkom Hrvatske preko hrvatskog teritorija, zaobilazeći teritorij koji pripada BiH. Time su prošlost postale i duge kolone na graničnim prijelazima kod Neuma. Tim više što je na ljeto 2022. i Neum dobio svoju novu, modernu poveznicu s BiH - cestu do Stolca i dalje prema Mostaru i Sarajevu.
Prema Vladinim podacima, ukupna vrijednost projekta "Cestovno povezivanje s Južnom Dalmacijom“, kojeg čine Pelješki most i pristupne ceste, iznosi 420,3 milijuna eura, od čega je EU osigurala 357 milijuna eura.
Ipak, izgleda da to nije konačna brojka, budući da će, prema pisanju Jutarnjeg lista, u konačnici možda trebati isplatiti 10 do 12 posto više, odnosno još oko 40 milijuna eura, a po nekim procjenama čak i više. Pelješki je most izgradila kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC), kojoj je to dosad najveći projekt u Europi.
Pelješki most nije spriječio komunikaciju BiH s otvorenim morem
Most je dizajniran na način da omogućuje prolaz velikih brodova prema Neumu u BiH. Njegova je gradnja dugo bila predmet spora između Zagreba i Sarajeva, u kojem su strahovali da će im Pelješki most zatvoriti prilaz otvorenom moru. To se nije dogodilo, no BiH je i dalje okrenuta korištenju Luke Ploče u Hrvatskoj, budući da u Neumski zaljev, zbog male dubine, ni ne mogu uplovljavati veći brodovi pa jedini grad u BiH na moru ni nema trgovačku luku.
Inače, Pelješki je most širok 21 metar i u prometu ima dvije trake - po jednu u svakom pravcu. Uz njih, na svakoj su strani mosta izgrađene i po jedna manja zaustavna traka, no njima se zasad promet ne odvija. Najveća visina mosta iznosi 55 metara.
Puno otvorenih pitanja
U ovom je trenutku, međutim, otvoreno pitanje kako će se čak i takav Pelješki most, uklopiti u buduću autocestu prema Dubrovniku. Ovdje treba podsjetiti da su i dosadašnji planovi govorili o gradnji brze ceste - ali ne i autoceste - prema Pelješkom mostu i dalje prema Pelješcu i Dubrovačkom primorju.
Ta smo pitanja postavili i HAC-u, no odgovor na njih do trenutka pisanja ovog teksta nismo dobili.
'Rezervna autocesta'?
Naravno, postoji više mogućnosti - od one da most ostane kakav je sada, odnosno da autocesta na toj kratkoj dionici bude samo u formi brze ceste, pa do toga da se novim obilježavanjem kolnika ipak omogući promet u dvije trake u svakom pravcu, odnosno ukupno u četiri prometne trake, koje već i sada postoje na mostu.
Teoretski, postoji i mogućnost da se, unatoč gradnji autoceste prema Dubrovniku preko hrvatskog teritorija, ipak izgradi i "rezervna“ autocesta preko Neuma ili Čapljine i Popova polja u BiH, i to kao dio Jadransko-jonske ceste. No, pitanje je bi li tako nešto bilo financijski uopće isplativo graditi, posebno zato što je riječ o malom području.
Dadić: Bolja opcija bila bi gradnja autoceste kroz Popovo polje u BiH
Prema riječima prometnog stručnjaka Ivana Dadića, profesora emeritusa na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti, dionica koja bi Dubrovnik preko teritorija BiH spajala s ostatkom Hrvatske i EU predstavljala bi bolju varijantu iz više razloga.
Prvi je taj što su Dubrovnik i njegovo područje već sada jako prometno opterećeni, što ne iznenađuje zna li se da je Dubrovnik jedna od najjačih turističkih destinacija na Sredozemlju. Gradnja autoceste dodatno bi prometno opteretila grad pod Srđem i njegovu regiju.
Drugi razlog je taj što je hrvatski teritorij na dubrovačkom području najuži. Naime, hrvatske granice na tom području poklapaju se granicama stare Dubrovačke Republike. Stoga i razdaljina od mora do granice Hrvatske i BiH u tom dijelu iznosi samo nekoliko kilometara zračne linije, a na nekim mjestima i tek po nekoliko stotina metara. Sve to gradnju autoceste kroz taj dio zemlje čini vrlo teškim, a na nekim mjestima i ekološki osjetljivim.
"Autocestu bi trebalo izgraditi u zaleđu Dubrovnika, kroz Popovo polje u BiH. To bi bila bolja varijanta jer je Dubrovnik već ionako opterećen jakim prometom, a hrvatski teritorij je na tom području uzak“, poručuje Dadić za Euractiv.
'I BiH će danas-sutra ući u EU'
Umjesto gradnje autoceste prema Dubrovniku preko hrvatskog teritorija, Dadić smatra da bi bolja opcija bila gradnja brze ceste koja bi se od Metkovića protezala prema Pelješkom mostu i dalje do Dubrovnika.
"Autocesta ne bi puno toga dobroga donijela Dubrovniku, nju je moguće izgraditi preko teritorija BiH pa Dubrovnik pristupnim cestama povezati s njom. Uostalom, i BiH će danas-sutra ući u EU“, zaključuje Dadić.
Kaže i da je konačno potrebno riješiti pitanje povezanosti aerodroma u Čilipima s Dubrovnikom gradnjom brze ceste.