Prema podacima MUP-a, u 2023. godini je izdano ukupno 172.499 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, a na zadnji dan prošle godine broj stranih radnika s važećom dozvolom za rad iznosio je 117.549
Zakonskim izmjenama koje se pripremaju s ciljem poboljšanja uvjeta za uvoz strane radne snage, Ministarstvo unutarnjih poslova planira ojačati i nadzor poslodavaca postavljanjem novih uvjeta, poput uvođenja omjera između broja domaćih i stranih radnika.
U Hrvatskoj je prošle godine izdano 172.499 dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja, a međuresorna skupina u koju su, uz državna tijela, uključeni i predstavnici sindikata te poslodavci, radi na promjenama zakonskih propisa kako bi se uvelo reda u sustav uvoza strane radne snage.
Uvodi se i nadzor kvalitete radne snage koju poslodavci uvoze
Promjenama koje se najavljuju već duže vrijeme trebalo bi se bolje regulirati i nadzirati poslodavci, ali uvode se i kontrole kvalitete radne snage koju poslodavci uvoze.
“Uz mnoge druge promjene, želimo istaknuti i one kojima se bolje regulira i nadzire zapošljavanje strane radne snage u svrhu zaštite stranih radnika, ali i omogućavanja njihovog zapošljavanja poslodavcima kojima ta radna snaga stvarno treba, osobito ona kvalificirana”, ističu iz MUP-a u odgovoru Hini.
Dodatne provjere poslodavaca
Iz MUP-a ističu da će se ubuduće postrožiti uvjete za izdavanje radnih dozvola na način da će se uvesti novi uvjeti za davanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prema Zakonu o strancima, pozitivno mišljenja HZZ-a temelj je na kojemu Ministarstvo unutarnjih poslova izdaje radne dozvole.
Dodatno će, poručuju, provjeravati poslodavce i uvjete rada koje nude, kako bi se uvjerili da se radi o urednim poslodavcima. MUP poručuje i da će pojačati nadzor poslodavaca kako bi detektirali one koji “zloupotrebljavaju sustav” i tako su nelojalna tržišna konkurencija, a s ciljem da se takvi poslodavci isključe iz sustava zapošljavanja.
Navode i primjere pa poručuju kako se predlaže da poslodavci dobiju dodatnu obvezu da za radnike u deficitarnim zanimanjima, prilože i dokaz o kompetencijama koje posjeduju, kako bi se izbjegao uvoz onih radnika koji ne posjeduju znanja i vještine određenog deficitarnog zanimanja.
Morat će imati određeni omjer domaćih i stranih radnika
Planira se i uvođenje ograničenja broja zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola po poslodavcu, sukladno veličini poslodavca i njegovim realnim potrebama za zapošljavanje. Time se žele izbjeći situacije u kojima pojedine tvrtke podnose veliki broj zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola, a posebice kod onih pravnih osoba koje su ciljano osnovane radi uvoza radne snage, ističu.
Osim toga, od poslodavaca će tražiti i da imaju određeni omjer broja zaposlenih domaćih i stranih radnika.
Nadalje, uvjet za izdavanje pozitivnog mišljenja HZZ-a bit će i taj da poslodavci koji traže radnu dozvolu za strane radnike imaju jednog zaposlenog domaćeg radnika (državljana Hrvatske, Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske) na puno radno vrijeme barem godinu dana. Taj uvjet postojao je i do sada, ali je bio kraći - tvrtke su trebale imati jednog domaćeg zaposlenog najmanje šest mjeseci.
Provjeravat će se dugovanja poslodavaca
Također, postrožuju se i provjere o dugovanjima poslodavaca. Do sada, jedan od uvjeta za pozitivno mišljenje bio je da poslodavci nemaju dugovanja po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja, a sada će se provjeravati podmirene obveze poslodavaca po osnovi svih javnih davanja.
Također, tvrtke koje žele uvesti radnu snagu morat će imat minimalan iznos mjesečnog prometa koji ostvaruju. Predlaže se da se za uvjet izdavanja radnih dozvola postavi minimalan promet od 10.000 eura za pravnu osobu mjesečno u razdoblju od 6 mjeseci te 15.000 eura za fizičku osobu.
Izdavanje radnih dozvola na dulje vrijeme nego do sada
Prema ranijim najavama, jedan od prijedloga je i da se produlji važenje radne dozvole s jedne na tri godine, kao i produženja sezonskih dozvola za rad za određena zanimanja sa šest na devet mjeseci.
Također, žele se uvesti i promjene prema kojima državljani trećih zemalja, kod promjene poslodavaca, neće morati ishoditi novu dozvolu za boravak i rad, već će samo novi poslodavci morati zatražiti pozitivno mišljenje HZZ-a za te radnike, istaknuo je sredinom prošle godine državni tajnik u MUP-u Žarko Katić.
U Hrvatskoj 50.000 manje stranih radnika od broja izdanih radnih dozvola
Iz MUP-a su izašli i s konkretnijim podacima o broju aktivnih radnih dozvola prošle godine. Iako je 2023. godine izdano ukupno 172.499 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, na zadnji dan prošle godine broj stranih radnika s važećom dozvolom za rad bio je manji za 50.000, odnosno bilo ih je 117.549.
To objašnjavaju činjenicom da strani radnici u Hrvatskoj mogu mijenjati poslove, pa tijekom godine za istu osobu to tijelo može izdati više dozvola za boravak i rad. Na to treba dodati i činjenicu da je od ukupnog broja izdanih dozvola, njih preko 18.000 bilo za sezonske poslove, odnosno te su dozvole izdane s rokom trajanja od šest mjeseci.