RAZVOJNA RANG LISTA: Zagreb, Sv. Nedelja i Samobor najrazvijeniji gradovi, Kostrena, Funtana i Bale najbogatije općine

Zagreb, Sveta Nedjelja, Samobor, Krk i Dubrovnik najrazvijeniji su hrvatski gradovi, a Kostrena, Funtana, Bale, Omišalj i Medulin najrazvijenije su općine u našoj zemlji.

Podaci su to koje je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije objavilo ovih dana, a koji se temelje na novim vrijednostima indeksa razvijenosti jedinica lokalne samouprave za razdoblje od 2020. do 2022. godine.

Gotovo polovica gradova i općina razvijenije od prosjeka države

Prema tim podacima, 269 gradova i općina u Hrvatskoj, od njih ukupno 556, razvijenije je od nacionalnog prosjeka. To znači da gotovo polovica jedinica lokalne samouprave u zemlji ulazi u rang razvijenih, odnosno razvijenijih od nacionalnog prosjeka,

S druge strane, najslabije razvijeni gradovi u Hrvatskoj su Ilok, Beli Manastir, Hrvatska Kostajnica i Glina te Vrlika, koja drži posljednje mjesto među gradovima.

Među općinama, pak, najnerazvijenije su Dvor, Žumberak, Donji Lapac i Kistanje te Ervenik, koji je, po tim podacima, najnerazvijenija općina u zemlji.

Male promjene

Hrvatska se, podsjetimo, upravno dijeli na 21 županiju te na 128 gradova i 428 općina. Pritom valja voditi računa o tome da je Grad Zagreb istodobno i grad i županija, odnosno i jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Podatke o razvijenosti županija Euractiv je nedavno objavio. Tada, međutim, još nisu bili objavljeni podaci o stupnju razvoja gradova i općina i njihova rang lista.

Iako se poredak gradova i općina po novim vrijednostima indeksa razvijenosti ne razlikuje bitnije od prethodnog razdoblja za koje su objavljeni podaci, a riječ je o razdoblju od 2014. do 2016., za koje su podaci objavljeni 2018., promjena ipak ima.

Razvojnu ligu promijenilo 17 lokalnih jedinica 

Tako je, ističe Dubravka Jurlina Alibegović, bivša ministrica uprave u vladi Tihomira Oreškovića i znanstvenica sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, broj iznadprosječno razvijenih gradova i općina u odnosu na prethodno razdoblje porastao s 252 na 269, dok je broj ispodprosječno razvijenih lokalnih jedinica smanjen s 304, koliko ih je bilo u prethodnom istraživanju, na 287.

Drugim riječima, 17 gradova i općina između dva je istraživanja prešlo iz statusa nerazvijenih i od države posebno potpomognutih lokalnih jedinica među statistički razvijene, one koje više ne ostvaruju pravo na izravnu pomoć središnje države.

Najbolje stoje gradovi i općine s jakim turizmom i stranim ulaganjima

Iako u Vladi taj podatak navode kao uspjeh, Jurlina Alibegović ocjenjuje da nemamo previše razloga za slavlje.

Naime, na promjenu pozicije na ljestvici razvijenosti utjecala je promjena metodologije i činjenica da se Hrvatska posljednjih godina prilično snažno razvija, dijelom i zbog velikih uplata iz fondova EU. No, zabrinjava to što je razvoj i dalje ograničen na dijelove zemlje koji su i ranije išli naprijed, poput Zagreba i zagrebačkog prstena, sjeverne Hrvatske, Istre i Kvarnera.

S druge strane, u statusu nerazvijenih i dalje ostaju manje-više isti gradovi i općine. Uglavnom je riječ o lokalnim jedinicama na području Dalmatinske zagore, Like, Korduna, Banije i Slavonije, u kojima se još uvijek osjećaju posljedice rata i iz kojih stanovništvo najviše i iseljava.

"Usprkos smanjivanju broja nerazvijenih jedinica lokalne i regionalne samouprave prema posljednjem izmjerenom indeksu razvijenosti, Hrvatsku i dalje obilježava izrazito velik broj nerazvijenih lokalnih područja. Drugim riječima, to znači da sve poduzete mjere, kojima je cilj poticanje regionalnog razvoja i smanjivanje razlika u razvijenosti, nisu postigle očekivane rezultate i povećale obuhvat razvijenih hrvatskih područja“, upozorava Jurlina Alibegović za Euractiv.

Može se zapravo reći kako oni koji su i ranije bili razvijeni, ostaju razvijeni, dok oni koji su i u prethodnim istraživanjima bili nerazvijeni, ostaju nerazvijeni i dalje tavore pri dnu rang liste razvijenosti.

Ili, još jednostavnije, gradovi i općine u kojima su smještene državne i javne institucije, javna poduzeća i velike privatne kompanije i financijske institucije, kao i one lokalne jedinice u kojima je razvijen turizam i koje su privukle strana ulaganja, na ljestvici razvoja redovito bolje kotiraju od onih koje nemaju te funkcije i u kojima nema ni turizma niti ulaganja.

Zagreb neznatno napredovao na ljestvici razvijenosti 

Taj zaključak se posebno odnosi na Zagreb, u kojem je koncentrirana velika politička i ekonomska moć.

Zagreb je čak i napredovao na ljestvici razvijenosti. U prethodnom je istraživanju, naime, bio na trećem mjestu u zemlji, iza općina Kostrena u Primorsko-goranskoj i Medulin u Istarskoj županiji, dok je u novom istraživanju skočio na drugo mjesto na nacionalnoj razvojnoj ljestvici, iza Kostrene, istočnog prigradskog naselja Rijeke, čija je vrijednost indeksa razvijenosti 119,35, što znači da je za petinu razvijenija od nacionalnog prosjeka.

Bale i Tar-Vabriga u Istri sada među najrazvijenijim općinama u Hrvatskoj

Osim Zagreba, na ljestvici razvijenosti između dva istraživanja snažno su napredovali i pojedini drugi gradovi i općine.

Tako se među top 10 najrazvijenijih općina u Hrvatskoj sada, osim Kostrene i Medulina, te općine Omišalj na Krku, sada nalaze i istarske općine Bale i Tar-Vabriga, kao i općina Kolan na Pagu, u Zadarskoj županiji.

Od gradova, među top 10 lokalnih jedinica po stupnju razvijenosti sada su, osim Zagreba, još i Sveta Nedelja i Samobor, oba u Zagrebačkoj županiji.

Slaba razvijenost Dalmatinske zagore

S druge strane, popis 10 općina koje se nalaze na samom začelju po razvoju u Hrvatskoj vrlo malo se promijenio. Možda je i najveća promjena to što je u pretposljednjem istraživanju posljednje, 556. mjesto u Hrvatskoj, držala općina Civljane, koja je sada skočila na 542. mjesto, dok se na posljednjem mjestu sada, s vrijednošću indeksa razvijenosti od samo 67,26, nalazi općina Ervenik, koja je u prethodnom istraživanju bila pretposljednja.

Obje su općine, inače, u Šibensko-kninskoj županiji. Indeks pokazuje da su znatno slabije razvijene od nacionalnog prosjeka. U slučaju Ervenika, stupanj razvitka za trećinu je manji. 

Dubrovnik i Varaždin ispred Zadra, Pule i Rijeke

Ako ostavimo po strani male gradove i općine i koncentriramo se samo na regionalna središta, odnosno na sjedišta županija i gradove Pulu, Veliku Goricu i Vinkovce, koji nisu županijska središta, ali ulaze u rang velikih gradova, uvjerljivo prvo mjesto svakako drži Zagreb, čija je vrijednost indeksa razvoja 117,63. Po tome, metropola je po stupnju razvoja otprilike za petinu iznad prosjeka Hrvatske. 

Slijedi Dubrovnik, s vrijednošću indeksa 112,59, zatim Varaždin (111,83), Velika Gorica (110,08) i Čakovec (109,63).

Na šestom je mjestu Zadar, s vrijednošću indeksa 109,45, za kojim dolaze Pazin (109,34), Koprivnica (108,38), te Pula (108,07) i Rijeka (107,42).

Krapina po stupnju razvoja pretekla Split i Osijek

Krapina je na 11. mjestu po razvijenosti regionalnih središta, s vrijednošću indeksa 107,29. Tek za njom dolaze Split (106,96) i Osijek (106,77), a potom Gospić (106,49) i Karlovac (106,48).

Šibenik je na 16. mjestu po razvitku regionalnih centara u Hrvatskoj, s vrijednošću indeksa 105,52. Za njim kaskaju Vinkovci (103,83), Bjelovar (103,60), Požega (102,73), Sisak (102,54) i Virovitica (102,50).

Slavonski Brod i Vukovar tek neznatno iznad nacionalnog prosjeka

Pretposljednje mjesto po indeksu razvijenosti među regionalnim središtima u zemlji drži Slavonski Brod (101,30).

Na posljednjem je mjestu među regionalnim središtima Vukovar, čija je vrijednost indeksa razvijenosti 100,29, odnosno na samoj granici nacionalnog prosjeka, proizlazi iz podataka Ministarstva regionalnog razvoja.

U Banskim dvorima tvrde da se smanjuju razlike u stupnju razvijenosti gradova i općina

U Vladi ističu kako se cijela Hrvatska ubrzano razvijala u proteklom razdoblju, pa bi lokalna jedinica koja je u 2018. imala prosjek razvoja 100, što je nacionalni prosjek, sada imala prosjek razvijenosti 98,4.

"Ravnomjerni regionalni razvoj, kao politika Vlade, teži smanjivanju razlika između najrazvijenijih i onih slabije razvijenih, što se može promatrati kroz smanjenje razlika vrijednosti indeksa između najrazvijenijih i najnerazvijenijih“, ističu u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU.

Napominju kako se indeks razvijenosti gradova i općina računa na temelju stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, lokalnih proračunskih prihoda po stanovniku, općeg kretanja stanovništva, stope obrazovanosti i indeksa starenja stanovništva.

'Indeks razvijenosti potrebno nadopuniti društvenom razvijenošću'

No, Jurlina Alibegović upozorava da znatan broj jedinica lokalne samouprave svojim stanovnicima ne pruža velik broj javnih usluga te da građani oskudijevaju u zadovoljavanju svojih javnih potreba. Stoga smatra da bi indeks razvijenosti trebalo nadopuniti novim pokazateljima koji će obuhvatiti i društvenu razvijenost.

"Također smatram da je neophodno provesti istraživanje o zadovoljstvu građana pruženim javnim uslugama u općinama, gradovima i županijama i stupnju zadovoljstva kvalitetom i brzinom dobivanja javne usluge te istražiti stavove građana o visini poreznog i neporeznog opterećenja kojima se financiraju javne usluge u njihovoj sredini. Rezultate tih istraživanja trebalo bi kvantificirati i uključiti među nove pokazatelje na kojima će se temeljiti novi indeks razvijenosti lokalnih i regionalnih jedinica“, zaključuje Jurlina Alibegović.

Dodaje kako bi tako koncipiran indeks razvijenosti obuhvatio širi raspon elemenata kojima se može opisati stvarna razvijenost ili nerazvijenost nekog grada, općine ili županije te bi i njihovo rangiranje bilo prikladnije.

Sljedeće godine nas čekaju lokalni izbori

U svakom slučaju, pred Hrvatskom je još dug put na planu razvoja nerazvijenih krajeva zemlje. Novac iz fondova EU u tome svakako može pomoći, ali ne može biti jedini element razvoja, kao što to ne mogu biti ni samo strana ulaganja.

Nerealno je očekivati da će gradovi i općine u područjima koja nisu toliko u fokusu ni turista ni ulagača dosegnuti stupanj razvitka onih lokalnih jedinica koje velika sredstva ubiru od potrošnje turista i investicija, no država i lokalne vlast ipak bi morale osmisliti novu razvojnu politiku za slabije razvijene krajeve. U protivnom, nastavit će se masovno iseljavanje s tih područja, kao i njihovo daljnje propadanje.

Budući da Hrvatsku sljedeće godine čekaju lokalni izbori, svoj doprinos takvoj razvojnoj politici trebale bi dati i političke stranke koje su se u dosadašnjim kampanjama za lokalne izbore više bavile nacionalnim, nego lokalnim temama.