Europska unija želi biti prisutnija na velikom tržištu ASEAN-a koje se snažno i brzo razvija, a to bi mogla biti prilika i za Hrvatsku, čije su kompanije nekada bile prisutne na tom tržištu
Vlada je u četvrtak je u hitnu saborsku proceduru uputila dva važna sporazuma koja je Europska unija ispregovarala s Malezijom i Tajlandom, članicama ASEAN-a, političkog i ekonomskog udruženja zemalja jugoistočne Azije.
Riječ je o okvirnim sporazumima o partnerstvu i suradnji kojima EU nastoji ojačati svoju prisutnost u tom dijelu svijeta.
Dugi pregovori
O tim se sporazumima s Malezijom i Tajlandom dugo pregovaralo, a njihov je konačni tekst dogovoren tek krajem 2022. godine. Sporazumima se nastoji podići suradnja s tim zemljama na višu razinu, odnosno unaprijediti u nizu segmenata, a posebno u politici i trgovini.
EU već ima sklopljene ugovore o slobodnoj trgovini s dvije važne članice ASEAN-a - Singapurom, koji je na snagu stupio 2019. godine, i Vijetnamom, koji je zaživio godinu kasnije.
Osim toga, u tijeku su i pregovori o liberalizaciji trgovine s Indonezijom, Malezijom, Filipinima i Tajlandom. O investicijskom sporazumu pregovara se s Mjanmarom, iako su, zbog političke situacije u toj zemlji pregovori trenutno stavljeni "na čekanje“. Sa Singapurom se pokušava sklopiti sporazum o suradnji u segmentu digitalnih usluga.
EU i ASEAN lideri u regionalnoj integraciji
U Bruxellesu je 2. veljače održan i ministarski sastanak između EU i članica ASEAN-a. Na sastanku je ocijenjeno da su EU i ASEAN lideri u regionalnoj integraciji - svaki na svom geografskom području, te strateški partneri.
Prema podacima Europske komisije, ASEAN je treći po veličini trgovinski partner EU izvan Staroga kontinenta. Ispred njega su, naime, po obujmu robne razmjene jedino Kina i SAD.
Ukupna vrijednost robne razmjene između EU i ASEAN-a u 2022. godini, što su i posljednji dostupni podaci, iznosila je 271,8 milijardi eura, pokazuju podaci Europske komisije. Kada tome pridodamo i razmjenu usluga, koja je veća od 80 milijardi eura godišnje, jasno je da su ekonomski odnosi EU i ASEAN-a već sada vrlo jaki, iako se dva bloka nalaze na potpuno različitim stranama svijeta, kao i da postoji snažna perspektiva njihova daljnjeg jačanja.
O svemu tome dovoljno govori i podatak da se preko 10 posto robne razmjene ASEAN-a sa svijetom odvija upravo s EU. I za ASEAN je Unija treći po značaju trgovinski partner, iza Kine i SAD-a, ističu u Europskoj komisiji.
ASEAN okuplja 10 zemalja jugoistočne Azije
ASEAN su 1967. godine osnovale Indonezija, Malezija, Singapur, Filipini i Tajland. Tom je političkom i ekonomskom udruženju zemalja jugoistočne Azije 1984. godine, nakon stjecanja neovisnosti od Velike Britanije, pristupio i Brunej.
Tijekom 90-ih godina prošloga stoljeća ASEAN-u su pristupili Vijetnam, Laos, Kambodža i Mjanmar, pa blok sada broji 10 članica.
Interes za priključenjem ASEAN-u iskazale su i Papua Nova Gvineja te Istočni Timor, no za sada te dvije zemlje imaju samo status promatrača.
Iako stupanj integracije među članicama ASEAN-a ni približno nije onakav kakav postoji u EU, a sve članice ne sudjeluju jednako ni u svim oblicima integracije, taj se blok uspio nametnuti na svjetskoj političkoj i ekonomskoj sceni. Dobio je, primjerice, status promatrača u Ujedinjenim narodima, a spada i među najveće regionalne trgovinske blokove u svijetu.
Tržište od 680 milijuna potencijalnih potrošača
Prema podacima UN-a, na području ASEAN-a živi preko 680 milijuna ljudi. Preko 40 posto njih, ili gotovo 280 milijuna, živi u Indoneziji, koja ima četvrtu po veličini populaciju u svijetu, iza Kine, Indije i SAD-a. Među članicama sa 100 i više milijuna stanovnika su i Filipini (113 milijuna) i Vijetnam (100 milijuna).
Podaci Svjetske banke za 2022. godinu pokazuju da je zajednički BDP članica ASEAN-a iznosio više od 3,6 bilijuna američkih dolara. Najveću ekonomiju ima Indonezija, preko 1,3 bilijuna dolara, po čemu ta zemlja ima 16. po veličini gospodarstvo u svijetu i peto u Aziji, iza Kine, Japana, Indije i Južne Koreje.
ASEAN je tržište koje se vrlo brzo i snažno razvija. Prema podacima njegova statističkog ureda, stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u tom je bloku iznosila 5,7 posto. U razdoblju od 2010. do 2022. godine, prosječna godišnja stopa rasta na području ASEAN-a je iznosila 4,4 posto.
Političko središte u Jakarti, ekonomsko u Singapuru
Od zajedničkih institucija tog bloka, najvažnije je Tajništvo, čije je sjedište u Jakarti, glavom gradu Indonezije.
No, najznačajnije ekonomsko središte regije je Singapur, grad sa šest milijuna stanovnika koji je jedno od vodećih financijskih, ali i brodarskih i logističkih centara svijeta.
Unatoč brzom razvoju, razlike među članicama ASEAN-a i danas su velike. Vijetnam i Laos su, primjerice, još uvijek socijalističke zemlje. No, razvijene države svijeta to ne sprječava da u njih ulažu i s njima trguju.
Slaba suradnja Hrvatske s ASEAN-om
Naravno, Hrvatska nema tako jako razvijenu suradnju sa zemljama ASEAN-a kakvu među članicama EU imaju, recimo, Njemačka ili Francuska.
Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za prvih 11 mjeseci prošle godine pokazuju da je ukupan hrvatski robni izvoz u zemlje ASEAN-a iznosio tek nešto više od 50 milijuna eura, dok smo iz tih zemalja uvezli roba u vrijednosti nešto manjoj od 220 milijuna eura.
Ipak, i Hrvatska razvija suradnju s pojedinim članicama ASEAN-a. Posljednjih godina, primjerice, imamo velik broj radnika uvezenih s Filipina, dok je Tajland jedno od egzotičnih odredišta koje sve češće posjećuju i hrvatski turisti.
Regija bogata resursima
"ASEAN je iznimno važno područje. Već i sama njegova pozicija, između SAD-a, Kine, Japana, Indije i Australije, govori o njegovom značaju. To je regija koja je bogata resursima i koja se brzo razvija. Jako rade i na edukaciji svog stanovništva, o čemu možda najbolje govori primjer Vijetnama, koji je danas po obrazovanosti čak i ispred Hrvatske“, ocjenjuje za Euractiv nekadašnji šef Hrvatskih izvoznika i Končara te gospodarski stručnjak Darinko Bago.
I ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da su zemlje ASEAN-a veliko i važno tržište koje krupnim koracima grabi naprijed.
"To je velika i značajna regija čiji utjecaj stalno raste“, napominje Novotny za Euractiv.
'Hrvatska ASEAN-u danas nema što ponuditi'
No, iako ni Bago ni Novotny ne sumnjaju u to da treba jačati odnose EU i Hrvatske s ASEAN-om, upozoravaju da Hrvatska na tom ogromnom tržištu danas više i nema puno toga što može ponuditi.
"Mi nemamo dovoljno roba za to tržište. Posebno nam nedostaju proizvodi s većom dodanom vrijednošću“, kaže Novotny.
Podsjeća kako su velike hrvatske tvrtke nekad nekad bile prisutne u tom dijelu svijeta. To se posebno odnosi na građevinsku i strojarsku industriju te na brodogradnju.
'Europske kompanije gube na konkurentnosti'
I Bago ističe kako Hrvatska danas nema što ponuditi tom velikom tržištu koje se brzo razvija. No, upozorava, sve manje toga mogu ponuditi i europske kompanije, koje se na tržištu ASEAN-a suočavaju s jakom konkurencijom iz ostalih ekonomskih divova, poput SAD-a, Japana, Južne Koreje, Tajvana i Kine.
"Europske tvrtke su u sve većim problemima i sve teže konkuriraju drugima. Europa, primjerice, tek pokreće proizvodnju čipova, dok SAD ili Tajvan već imaju jaku proizvodnju čipova“, zaključuje Bago.
Potrebna osmišljena politika i obnova industrije
Sve to, naravno, ne znači da bi EU, pa tako i Hrvatska, trebale dići ruke od tržišta ASEAN-a. Upravo suprotno, moraju se potruditi da tamo budu što prisutnije - ekonomski i politički.
No, za tako nešto potrebna je osmišljena politika. U hrvatskom slučaju, potrebno je poraditi i na obnovi industrije koja je u tranziciji kod nas u velikoj mjeri ugašena.