Značaj CEFTA-e, koja obuhvaća Zapadni Balkan i Moldaviju, u hrvatskoj robnoj razmjeni sa svijetom nastavio se smanjivati i u prošloj godini
Usporavanje gospodarskog rasta na zapadu Europe znatno se odrazilo na hrvatsku robnu razmjenu sa svijetom u prošloj godini.
Zaključak je to koji proizlazi iz podataka koje je u četvrtak objavila državna statistika, a koji pokazuju da smo lani smanjili i izvoz i uvoz roba.
Pad i izvoza i uvoza
Prema tim, preliminarnim podacima, Hrvatska je lani izvezla 1,3 milijarde eura manju vrijednost roba na svjetsko tržište, dok joj se robni uvoz u odnosu na 2022. godinu smanjio za 2,5 milijarde eura.
Naime, ukupan je hrvatski robni izvoz u 2023. godini iznosio 22,8 milijardi eura. To je 5,4 posto manje nego godinu ranije, kada je ukupan iznosio 24,1 milijardu eura.
No, smanjio se i uvoz. Preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da smo lani uvezli roba u vrijednosti od 39,4 milijarde eura, što je šest posto manje nego u 2022. godini, kada je naš ukupni robni uvoz iznosio gotovo 41,9 milijardi eura.
Smanjenje narudžbi iz Hrvatske
"Izvoz i uvoz u Hrvatskoj idu ruku pod ruku jer većina onoga što izvozimo su proizvodi koji su izrađeni od sirovina koje smo uvezli. Jasno je da se stagnacija u zapadnoj Europi, a posebno u Njemačkoj, negativno odrazila i na našu industriju i izvoz jer su joj se smanjile narudžbe. To se posebno osjeća u granama poput metaloprerađivačke i automobilske industrije, u čijim su nabavnim lancima i hrvatske tvrtke, ali pad narudžbi osjećaju i, recimo, parketari i građevinci“, ocjenjuje za Euractiv ekonomski analitičar Damir Novotny.
Dodaje kako je njemačka je industrija lani nastavila rasti tamo gdje su naše tvrtke slabo zastupljene ili ih ni nema u nabavnim lancima, poput industrije oružja i municije.
Lani smanjili manjak u robnoj razmjeni sa svijetom
Dobra je vijest u cijeloj priči to što se, zbog manjeg uvoza i izvoza, lani se smanjio hrvatski vanjskotrgovinski deficit, i to za oko 1,3 milijarde eura. Kada se podvuče crta ispod 2023. godine, proizlazi da je smo lani ostvarili (i dalje ogroman) manjak u robnoj razmjeni sa svijetom od oko 16,5 milijardi eura, dok je on u 2022. godini iznosio nešto manje od 17,8 milijardi eura, pokazuju podaci DZS-a.
Osim toga, lani se donekle poboljšala pokrivenost uvoza izvozom. Dok je u 2022. taj pokazatelj iznosio 57,6 posto, u 2023. je bio nešto veći i iznosio je 58 posto, ističu u DZS-u.
Pad izvoza u EU
Ostali podaci koje je DZS objavio ne odnose se na cijelu prošlu godinu, nego na razdoblje od početka godine do kraja studenoga, odnosno za 11 mjeseci.
Prema tim podacima, ukupni hrvatski izvoz iznosio je oko 21,1 milijardu eura, što je 4,8 posto manje nego u prvih 11 mjeseci 2022. godine. Istodobno, ukupan robni uvoz je iznosio 36,5 milijardi eura, što je pet posto manje.
Gledano po državama i trgovinskim blokovima, Hrvatska najveći dio robne razmjene sa svijetom ostvaruje s ostalim članicama Europske unije, odnosno na jedinstvenom europskom tržištu.
Podaci DZS-a za prvih 11 mjeseci prošle godine pokazuju, naime, da su naše tvrtke na tržište Unije izvezle roba u vrijednosti većoj od 14,3 milijarde eura, što predstavlja više od dvije trećine našeg ukupnog izvoza. Pritom najviše izvozimo u Njemačku (2,6 milijardi eura u prvih 11 mjeseci prošle godine) i Italiju (također oko 2,6 milijardi eura), kao i u Sloveniju (2,4 milijarde eura), te u Mađarsku (1,4 milijardi eura) i Austriju (1,2 milijarde eura).
Slično stoje stvari i na uvoznoj strani. U prvih 11 mjeseci prošle godine iz ostalih članica Unije uvezli smo roba u vrijednosti od gotovo 28 milijardi eura, što predstavlja više od tri četvrtine našeg ukupnog robnog uvoza. Najviše roba uvezli smo iz Italije (u vrijednosti od gotovo 5,3 milijarde eura) i Njemačke (5,2 milijarde eura), te iz Slovenije (4,2 milijarde eura), Mađarske (2,3 milijarde eura) i Austrije (nešto više od dvije milijarde eura). Među članicama EU iz kojih smo lani imali veliki uvoz su i Poljska i Nizozemska, po 1,4 milijardi eura iz svake.
Ipak, treba reći da je naš ukupni izvoz u ostale članice EU u prvih 11 mjeseci prošle godine pao za 5,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. S druge strane, uvoz iz ostalih članica EU u Hrvatsku u istom je razdoblju porastao za 3,1 posto, pokazuju podaci DZS-a.
Rast uvoza iz EFTA-e
Razmjerno mali pad izvoza i značajan rast uvoza u prvih 11 mjeseci 2023. imali smo i u trgovini s EFTA-om, koju čine Švicarska, Lihtenštajn, Norveška i Island.
U taj smo trgovinski blok u spomenutom razdoblju izvezli robe u vrijednosti od oko 360 milijuna eura, što predstavlja manje od dva posto našeg ukupnog izvoza. Istodobno, iz EFTA-e smo uvezli robe u vrijednosti nešto većoj od 216 milijuna eura, što predstavlja samo 0,5 posto našeg ukupnog uvoza u prvih 11 mjeseci prošle godine.
Hrvatski izvoz u članice EFTA-e u prvih je 11 mjeseci prošle godine pao za 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2022., dok je uvoz porastao za 8,6 posto. Među članicama EFTA-e najviše trgujemo sa Švicarskom, pokazuju podaci DZS-a.
Nastavak smanjenja trgovine Hrvatske s CEFTA-om
Kada je riječ o članicama CEFTA-e, koja obuhvaća zemlje Zapadnog Balkana i Moldaviju, s njima smo u prvih 11 mjeseci prošle godine zabilježili pad i izvoza i uvoza.
Ukupan izvoz u te zemlje, naime, iznosio je tek nešto više od četiri milijarde eura, dok je uvoz bio znatno manji i iznosio je nešto manje od 2,4 milijarde eura. To znači da u trgovini s CEFTA-om ostvarujemo suficit, odnosno da na područje tog bloka više izvozimo, nego što iz njega uvozimo.
Inače, udio CEFTA-e u hrvatskoj robnoj razmjeni sa svijetom znatno se smanjio otkako smo postali članica EU. U prvih 11 mjeseci prošle godine hrvatski izvoz u CEFTA-u iznosio je 19 posto ukupnog hrvatskog izvoza, dok je na uvoznoj strani hrvatske vanjskotrgovinske bilance udio CEFTA-e bio još i manji i iznosio je samo 6,4 posto.
Kada je riječ o podacima za prvih 11 mjeseci prošle godine, hrvatski izvoz u zemlje CEFTA-e pao je za pet posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Uvoz je pao znatno više, za 16,4 posto.
Velik pad uvoza iz Srbije
Najveću robnu razmjenu među članicama CEFTA-e Hrvatska ostvaruje sa susjedima - Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Tako smo u prvih 11 mjeseci prošle godine na tržište BiH izvezli roba u vrijednosti nešto većoj od 2,1 milijarde eura, dok smo iz te zemlje uvezli robe čija je ukupna vrijednost bila oko 1,2 milijarde eura.
Naše su tvrtke na tržište Srbije u istom razdoblju izvezle robe u vrijednosti od oko 1,2 milijarde eura. Robni uvoz iz te zemlje u prvih 11 mjeseci prošle godine iznosio je nešto manje od milijardu eura.
Hrvatska je u trgovini i s BiH i sa Srbijom lani bila u plusu. Ipak, vrijednost roba kojima smo trgovali s tim dvjema zemljama smanjila se u odnosu na prvih 11 mjeseci 2022. godine.
Tako smo u BiH izvezli robe u vrijednosti koja je bila manja za 8,5 posto, dok je uvoz iz BiH pao za 8,2 posto. Izvoz u Srbiju u prvih 11 mjeseci prošle godine smanjio nam se za 7,2 posto, a uvoz iz te zemlje za 26,5 posto, pokazuju podaci DZS-a.
Smanjenje robne razmjene s BiH i Srbijom Novotny objašnjava političkim problemima u opskrbi nafte putem Janafa, iako je doprema "crnoga zlata“ tim naftovodom nastavljena. Drugi razlog vidi u problemima s kojima se suočava Petrokemija, također veliki hrvatski izvoznik u Srbiju.
No, naš sugovornik upozorava i da Hrvatskoj kronično nedostaje roba široke potrošnje koju bi mogla plasirati na tržišta BiH i Srbije. Ono što može izvoziti na ta tržišta često je znatno skuplje, a time i nekonkurentnije, od proizvoda iz drugih zemalja.
Hrvatske tvrtke znatno povećale izvoz na Kosovo
S druge strane, među tržištima CEFTA-e s kojima smo lani imali značajan rast robne razmjene je Kosovo, na čije smo tržište u prvih 11 mjeseci prošle godine plasirali robu u vrijednosti koja je za 26,2 posto veća nego u istom razdoblju 2022. godine, pokazuju podaci državne statistike.
Takav rast izvoza na Kosovo može se objasniti trgovinskim ratom između Beograda i Prištine, u kojem su hrvatske tvrtke, posebno iz prehrambene industrije, popunile rupe koje su nastale na kosovskom tržištu. No, tu je i rast izvoza hrvatske obrambene industrije na Kosovo, zaključuje Novotny.
Snažan rast trgovine s Ukrajinom
Od ostalih europskih zemalja, svakako treba spomenuti Veliku Britaniju, u koju smo u prvih 11 mjeseci prošle godine izvezli robe u vrijednosti od oko 227 milijuna eura, što je za 11,7 posto više na godišnjoj razini usporedbe. Istodobno, naš uvoz iz Ujedinjenog Kraljevstva iznosio je oko 115 milijuna eura, što je 7,3 posto više nego u prvih 11 mjeseci 2022. godine.
Lani je nastavljen i snažan rast trgovine s Ukrajinom, iako su apsolutne brojke i dalje razmjerno male. Tako smo u prvih 11 mjeseci 2023. godine u tu ratom zahvaćenu zemlju izvezli robe u vrijednosti nešto većoj od 80 milijuna eura, što je 14,3 posto više nego u istom razdoblju 2022. godine. Istodobno, uvoz iz Ukrajine porastao je za čak 35,6 posto i iznosio je gotovo 89 milijuna eura, pokazuju podaci DZS-a.
Statistika ne otkriva zahvaljujući kojim robama smo ostvarili rast robne razmjene s bilo kojom pojedinom zemljom, pa tako ni s Ukrajinom, no rast uvoza se gotovo sigurno može pripisati uvozu ukrajinskog žita, o čemu su i hrvatski mediji često pisali.
U Rusiju izvezli tek nešto manje nego u Ujedinjeno Kraljevstvo
Iako je Rusija zbog agresije na Ukrajinu pod sankcijama, u prvih 11 mjeseci prošle godine povećali smo izvoz u tu zemlju za 23,6 posto, pa je izvoz roba iz Hrvatske u Rusiju u spomenutom razdoblju premašio vrijednost od 209 milijuna eura, što je tek nešto manje od našeg izvoza u Veliku Britaniju.
No, zato je snažno pao uvoz iz Rusije. Iz te smo zemlje, naime, u prvih 11 lanjskih mjeseci uvezli robe u vrijednosti od samo 56 milijuna eura, što predstavlja pad od nevjerojatnih 87,9 posto, pokazuju podaci DZS-a.
Pad uvoza iz Rusije ekonomisti objašnjavaju sankcijama na uvoz ruske nafte i preorijentacijom europskih zemalja na uvoz plina iz drugih zemalja. Upravo su nafta i plin do sada bili vodeći proizvodi koje je Hrvatska uvozila iz Rusije.
S druge strane, rast izvoza može se objasniti time da velik dio trgovine s Rusijom ipak nije obuhvaćen sankcijama. To hrvatskoj farmaceutskoj industriji, primjerice, omogućava da pojačano izvozi svoje proizvode na rusko tržište.
Pad trgovine s Kinom
Među izvaneuropskim zemljama, glavninu trgovine Hrvatska ostvaruje s Kinom i SAD-om.
U Kinu smo u prvih 11 mjeseci 2023. izvezli roba u vrijednosti od oko 72 milijuna eura, što je 9,6 posto manje nego u istom razdoblju godinu ranije. Istodobno, robni uvoz iz Kine iznosio je gotovo 1,2 milijarde eura, što je, međutim, također manje na godišnjoj razini, i to za 7,1 posto.
Ukidanje viza za SAD isplatilo se hrvatskim izvoznicima
Hrvatski izvoz na tržište SAD-a u prvih je 11 mjeseci prošle godine porastao za 4,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine i iznosio je gotovo 529 milijuna eura. I taj pokazatelj dovoljno govori u prilog tezi da se hrvatskim izvoznicima isplatilo ukidanje viza za SAD.
No, uvoz iz SAD-a u Hrvatsku u prvih se 11 mjeseci prošle godine znatno smanjio u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, i to za čak 66,5 posto. Ipak, iz SAD-a smo u prvih 11 mjeseci 2023. uvezli robe u vrijednosti tek nešto manjoj od milijardu eura, odnosno oko 965 milijuna eura, pokazuju podaci DZS-a.