Europska komisija službeno je u srijedu predstavila planove za jačanje ekonomske sigurnosti EU, u još jednom pokušaju Bruxellesa da se suprotstavi kineskom utjecaju na strateški osjetljiva područja europske ekonomije.
Takozvani paket mjera za ekonomsku sigurnost (Economic Security Package) dolazi nakon prijedloga Komisije iz lipnja prošle godine da Bruxelles dobije veći nadzor nad izravnim stranim ulaganjima (FDI) unutar EU, kao i nad vanjskim ulaganjima europskih poduzeća.
To je također dio šire inicijative predsjednice Komisije Ursule von der Leyen za smanjenje ovisnosti Europe o Kini, koja je prvi put najavljena u ožujku 2023.
"Ova strategija polazi od vrlo jednostavnog opažanje - da postoji žestoka konkurencija širom svijeta u borbi za tehnologije koje su nam najpotrebnije," izjavila je izvršna potpredsjednica komisije Margrethe Vestager na tiskovnoj konferenciji u srijedu. "I u tom natjecanju Europa ne može biti samo igralište za veće igrače. Moramo i sami biti sposobni da budemo igrač."
Roba dvojne namjene
Osim pojačanih kontrola i nadzora izravnih stranih ulaganja u EU i veće koordinacije među državama članicama kako bi se utvrdili mogući rizici povezani sa stranim ulaganjima, novim paketom poziva se na "učinkovitiji nadzor EU" kod izvoza robe s potencijalnom tzv. dvojnom namjenom - tj. onom koja se može koristiti i u civilne i vojne svrhe.
Također se poziva Europsko vijeće da preporuči konkretne mjere usmjerene na "poboljšanje sigurnosti" programa koji se bave istraživanjem i razvojem u EU.
Potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis izjavio je da, iako će se Komisija savjetovati s državama članicama i drugim dionicima kako bi "definirala parametre" za nadzor vanjskih investicija, sama Komisija preporučuje da se nadzor fokusira na "malu skupinu osjetljivih tehnologija," - što uključuje umjetnu inteligenciju (AI), napredne poluvodiče, kvantnu tehnologiju i biotehnološku industriju.
Alicja Bachulska, analitičarka iz Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), izjavila je za Euractiv kako paket predstavlja važan korak naprijed, ali ga je i kritizirala zbog prevelikih nejasnoća. Također je istaknula kako se prijedlogom u velikoj mjeri ne uzima u obzir njegov potencijalno negativan efekt na kompanije.
"Ako se ove političke promjene shvate ozbiljno, one će sa sobom donijeti troškove... I iako bi ti troškovi mogli biti potrebni kako bi EU dugoročno zadržala svoju gospodarsku konkurentnost, kratkoročno gledano oni će povećati napetosti između nekih poslovnih zajednica i Bruxellesa."
Istoga dana priopćenje je objavio i Ulrich Ackermann, šef odjela za vanjsku trgovinu njemačke udruge mašinske industrije VDMA. "Europska ulaganja u inozemstvu ne ugrožavaju javnu sigurnost i red u EU," kazao je Ackermann. Dodao je i kako će nove mjere učiniti "nadzor izvoza kompliciranijim, uz još više birokraciju za kompanije koje se time bave - bez da se time postiže bilo kakvo poboljšanje."
'Mekana koordinacije'
Sander Tordoir, ekonomist iz Centra za europsku reformu (CER) također je pohvalio opći smjer paketa mjera, ali ga je kritizirao jer predlaže previše "iste takve mekane koordinacije koja dosad nije bila uspješna."
"Mislim kako smjer u kojem razmišljaju ima smisla," kazao je Tordoir za Euractiv. "Bave se ispravnim problemima u mehanizmu. Tu se radi o izvoznim kontrolama i nadzoru izravnih stranih ulaganja - područjima u kojima je Europa najranjivija i fragmentirana."
"No, trebaju biti agresivniji i pravilno "europeizirati" to područje, kako bi se izbjeglo da Kina 'pritišće' pojedine zemlje članice kako bi dovela do fragmentacije EU," dodaje Tordoir.
Tordoir pritom za primjer spominje SAD i američke pritiske na Nizozemsku prošle godine kojima je spriječena prodaja naprednih čipova Kini. To ističe kao još jedan važan primjer zašto je potrebna veća koordinacija EU u određivanju izvoznih kontrola.
"Amerika je naravno i dalje saveznik Europe - ali se nekada naši interesi razlikuju... Mislim da bi bilo puno bolje da cijela EU stoji iza ovakvih inicijativa." Tordoir kaže i kako se čini da je Komisija malo popustila i odustala od svojih strožih prijedloga prema centralizaciji od prošle godine.
Taj je potez pripisao činjenici da je 2024. izborna godina i da je Von der Leyen vjerojatno oprezna u pogledu toga da se određenim državama članicama - a posebno Njemačkoj, kojoj je Kina najveći trgovinski partner - oduzme mogućnost određivanja vlastite strategije gospodarske sigurnosti.
"Mislim da je na kraju prevladala taktika vođena kratkoročnim političkim interesima," kaže Tordoir.
Novi plan EU dolazi u vrijeme sve veće gospodarske fragmentacije. Na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu prošlog tjedna predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde više je puta naglasila kako zemlje, posebice one u EU, trenutno naglašavaju sigurnost više nego učinkovitost u svojim odnosima s drugim državama.
Slično mišljenje je u srijedu ponudio i potpredsjednik Komisije Dombrovskis.
"Posljednjih nekoliko godina ponudilo nam je teške lekcije o rizicima koji proizlaze iz prekomjerne ovisnosti," rekao je Dombrovskis, osvrnuvši se na šokove opskrbnog lanca izazvane pandemijom Covida-19 i energetskom krizom izazvanom ruskom invazijom na Ukrajinu. "Kako bi se očuvala otvorenost EU, moramo se uhvatiti u koštac s tim rizicima."
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU reveals new economic security plan to resist ‘fierce’ Chinese tech competition)