Iako i istraživanja pokazuju rast životnog standarda posljednjih godina, velik broj hrvatskih građana i dalje jedva krpa kraj s krajem pa ni ne razmišlja o zimovanju
Više od dvije trećine Hrvata ove zime namjerava otići na zimovanje ili otputovati u toplije krajeve, pokazuju rezultati istraživanja koje je proveo portal Moj posao.
Većina će ih na odmoru ostati do tjedan dana, pokazala je anketa koju je Moj posao proveo na uzorku od 400 ispitanika.
U fokusu skijanje
S obzirom na mali uzorak, rezultate istraživanja svakako valja uzeti s oprezom. Ipak, i podatak da 69 posto ispitanika planira otići na skijanje ili neki drugi odmor tijekom zime ukazuje, ističu analitičari, na rast životnog standarda, makar i sporiji i slabiji nego što smo očekivali.
Sada je svakako u fokusu većine ljudi zimovanje. Upravo je skijanje i glavni motiv putovanja u zimskim mjesecima, što pokazuje i spomenuto istraživanje.
Naime, 83 posto ispitanika kaže da će otići na zimovanje, dok 17 posto onih koji planiraju otputovati planira odmor koji nije vezan uz skijanje, već namjeravaju otputovati u toplije krajeve.
Mnogi idu i u tropske krajeve
Istraživanje nam ne otkriva u koje to toplije krajeve planiraju otputovati Hrvati koji će tijekom zime koristiti dio svog godišnjeg odmora. Svakako treba reći da mnogi imaju rodbinu i vikendice na obali, iz čega proizlazi da će se mnogi vjerojatno odmarati na Jadranu, iako je sezona kupanja još daleko.
No, već su i ranijih godina u turističkim agencijama primijetili da upravo zimi raste interes hrvatskih turista za odlazak u Tajland ili, primjerice, na Kubu i Maldive.
Također, valja reći da se mnogi koji nisu ljubitelji snijega odlučuju po nekoliko dana odmoriti i zabaviti u većim europskim gradovima, poput Beča, Budimpešte, Beograda, Sarajeva, Ljubljane, Rima, Pariza, Berlina i Londona. Ta putovanja najčešće sami i organiziraju, o čemu je Euractiv već pisao.
Omiljene destinacije hrvatskih skijaša u Austriji, Italiji, Francuskoj, Sloveniji i BiH
Kada je, pak, riječ o onoj velikoj većini koja zimski odmor namjerava provesti na skijanju, onda valja reći da istraživanje pokazuje kako ih tek svaki deseti planira zimovati u Hrvatskoj. Razlog tome može se tražiti i u nedostatku domaćih skijališta, koja se uglavnom svode na Sljeme iznad Zagreba i Platak u blizini Rijeke.
Najveći dio ih, dakle, namjerava otići na skijanje u inozemstvo. Istraživanje portala Moj posao pritom detektira i zemlje u koje će otići hrvatski skijaši.
Riječ je uglavnom o Austriji, Italiji i Francuskoj, a od susjednih zemalja o Sloveniji i Bosni i Hercegovini. To su, inače, i tradicionalne zimske destinacije hrvatskih ljubitelja zimskih sportova.
Većina će na putovanju provesti do tjedan dana
Trećina ispitanika kaže da će na zimskom odmoru ostati tjedan dana. Nešto više od četvrtine ispitanika, njih 27 posto, na odmoru planira ostati dva do tri dana, a otprilike podjednak broj, njih 28 posto, četiri do pet dana.
No, ima i onih koji planiraju nešto duži zimski odmor. Tako 12 posto ispitanika kaže da će na zimovanju provesti više od sedam dana.
Trećina ispitanika će za zimovanje potrošiti od 1000 do 2000 eura
Kada je riječ o financijama, najviše je onih koji tvrde da za zimovanje planiraju potrošiti od 500 do 1000 eura. Takvih je, prema anketi, 28 posto.
Više od petine ispitanika, odnosno njih 21 posto, kaže da za zimovanje planira potrošiti do 500 eura. Uglavnom je riječ o onima koji će zimovati u Hrvatskoj.
Od 1000 do 1500 eura namjerava potrošiti 15 posto ispitanika, dok njih 16 posto planira potrošnju u iznosu od 1500 do 2000 eura.
Kada se te dvije kategorije zbroje, proizlazi da gotovo trećina ispitanika, što je u ovom slučaju relativna većina, za svoje zimsko putovanje namjerava potrošiti između 1000 i 2000 eura.
No, ima i onih s dubljim džepom. Tako čak petina ispitanika kaže da za zimovanje planira potrošiti preko 2000 eura.
Najveći dio će zimovanje platiti iz ušteđevine
Najveći dio ispitanika, njih čak 82 posto, kaže da će zimsko putovanje financirati iz ušteđevine.
Zanimljivo je da samo jedan posto ispitanika priznaje da za zimovanje uzima kredit, dok osam posto kaže da će zimski odmor platiti na rate.
Svaki treći Hrvat ne može si priuštiti zimovanje ili ne želi ići na njega
Ima, naravno, i onih koji si ne mogu priuštiti zimsko putovanje. Takvih je, prema istraživanju, 31 posto.
Među njima, dvije trećine kaže da nema dovoljno novaca. No, velik je broj i onih koji kažu da ih zimovanje kao takvo ne zanima. Takvih je, inače, više od četvrtine, odnosno 26 posto.
Dio ispitanika, njih 12 posto, žali se da nema dovoljno dana godišnjeg odmora pa zato i ne idu na zimska putovanja. Sedam posto onih koji ne idu na zimovanje navodi neki drugi razlog, pokazuje istraživanje.
Prosječna plaća u 10 godina porasla za preko 60 posto
Analitičar tržišta rada i osobnih financija Predrag Bejaković ističe kako i sve veći broj Hrvata koji odlaze na zimska putovanja govori u prilog tvrdnji da životni standard u Hrvatskoj raste, iako je malo tko spreman to priznati. Na to, kaže, upućuje i rast plaća.
Tako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u zemlji u listopadu prošle godine, što su posljednji dostupni podaci, iznosila 1178 eura. Deset godina ranije, u listopadu 2013. godine, iznosila je 730 eura. To znači da je prosječna plaća u 10 godina porasla za 61 posto.
No, porasle su i cijene, posebno u zadnje dvije godine. Mnogi građani zato jedva uspijevaju skrpati kraj s krajem, a nemali broj ne može čak ni to.
'Restorani danas puni, a prije 10 godini bili su poluprazni'
Unatoč tome, Bejaković kaže da se porast potrošnje građana može vidjeti golim okom. U to spada, ističe, i rast putovanja.
"Restorani su danas puni, a prije 10 godina bili su poluprazni. Očito je da građani danas više zarađuju nego onda“, napominje Bejaković za Euractiv.
Mnogi se zadužuju kako bi trošili, putovanja postala statusni simbol
Upozorava, međutim, kako mnogi potrošnju, pa tako i putovanja, financiraju na dug. Mnoge od njih tek čeka suočavanje sa stvarnošću, odnosno stezanje remena kada se vrate s putovanja.
"Odlazak na putovanja za mnoge je ljude posljednjih godina postalo pitanje socijalnog statusa, bilo da je riječ o skijanju ili putovanju u neku egzotičnu zemlju. Volimo se uspoređivati s drugima, pa ako kolega s posla ide na skijanje ili neko drugo putovanje, moramo i mi, a mnogi zbog toga upadaju i u dugove. No, to je pogrešno, uvijek je bilo ljudi kojima ide bolje i onih kojima ide gore, iako će malo tko priznati da mu je lošije nego nekom drugom“, zaključuje Bejaković.
Napominje kako u donošenju odluka i o putovanjima treba voditi računa o debljini vlastitog novčanika.
Građani sami odlučuju o svojoj potrošnji, no morali bi gledati širi horizont
Također, upozorava da zemlje s kojima smo ekonomski najjače vezani - Njemačka, Austrija i Italija, plešu po rubu recesije.
Kriza kod njih nesumnjivo bi se prelila i na nas, a Hrvatska je i tijekom financijske krize pokazala da nije baš u stanju nositi se s takvim šokovima, budući da je u recesiji provela šest dugih godina, duže od bilo koje druge europske zemlje. Upravo je tijekom recesije velik broj građana ostao bez posla i stalnih prihoda te završio pod ovrhom.
Stoga kaže da u odlukama o potrošnji treba imati malo širi horizont i razmotriti kako svoje platežne sposobnosti, tako i ono što bi nam budućnost mogla donijeti. Ipak, odluka o potrošnji, pa tako i o putovanjima, na kraju je na svakom pojedincu.