POSLJEDICE RATA IZMEĐU KINE I TAJVANA BILE BI TEŠKE: Svijet bi ostao bez mikročipova i baterija, nedostajalo bi svega

Eventualni rat između Kine i Tajvana svijet bi koštao znatno više od aktualnog rata između Rusije i Ukrajine, ali i koronakrize te svjetske financijske krize kroz koju smo prošli prije 15 godina.

Ocjena je to stručnjaka Bloomberga koji su izračunali da bi mogući rat između Pekinga i Taipeija svjetski bruto domaći proizvod (BDP) umanjio za 10 bilijuna američkih dolara, odnosno za 10 posto.

Procjene Bloomberga u utorak su prenijeli brojni svjetski mediji.

Više scenarija

Naravno, teško je točno procijeniti posljedice mogućeg rata između Kine i Tajvana, budući da to ovisi o stupnju uključenosti i drugih velikih igrača, a ponajprije SAD-a, koji stalno ponavlja kako će braniti Tajvan u slučaju kineske invazije. Stoga postoji i više mogućih scenarija.

Najgori među njima govori o uključenosti SAD-a u rat na strani Tajvana. U tom slučaju, svjetski bi se BDP smanjio za 10,2 posto.

Najveće ekonomske gubitke imao bi, naravno, sam Tajvan, čiji bi se BDP mogao smanjiti i do 40 posto, no znatan pad ekonomske aktivnosti imala bi i Kina, 16,7 posto, ali i SAD, 6,7 posto. Na velikom bi gubitku bile i ekonomije Japana i Južne Koreje, pokazuju računice Bloomberga.

S druge strane, light scenarij, koji ne znači "klasičan“ rat, ali podrazumijeva kinesku blokadu Tajvana, kaže da bi ekonomski gubici bili nešto manji, iako i dalje ogromni. Tako bi, prema kalkulacijama Bloomberga, tajvanski BDP pao za 12,2 posto, kinesko gospodarstvo smanjilo bi se za 8,9 posto, a američko za 3,3 posto. Svjetski bi BDP pao za pet posto, izračunali su u Bloombergu.

Hladnoratovska podjela u Tajvanskom tjesnacu

Odnosi Kine i Tajvana na samoj su ivici oružanog sukoba još od završetka građanskog rata u Kini 1949. godine, kada su se tadašnji kineski predsjednik Čang Kaj-šek i dio njegove stranke Kuomintang te poražene vojske sklonili na Tajvan. Iz Taipeija, kojeg su proglasili "privremenom kineskom prijestolnicom“ nastavili su vladati onim što je ostalo od predratne Republike Kine, tvrdeći da su jedini legitimni predstavnici cijele Kine.

S druge strane, na kineskom kopnu vlast je prešla u ruke Komunističke partije Kine i njenog predsjednika Mao Zedonga. No, iako su kineski komunisti u Pekingu formirali vladu koja je uspostavila nadzor nad najvećim dijelom kineskog teritorija, vlastima u Pekingu trebala su desetljeća da ih prizna dio veći dio međunarodne zajednice.

Tako je, primjerice, Narodna Republika Kina stolicu u Ujedinjenim narodima dobila tek 1971. godine. Kinu je do tada na East Riveru predstavljao Tajvan, odnosno "Republika Kina“, kako se i danas službeno zovu vlasti u Taipeiju.

Washington kaže da će braniti Tajvan u slučaju kineske invazije

I postupak prenošenja priznanja s Taipeija na Peking tekao je sporo. Danas još samo 13 zemalja priznaje "Republiku Kinu“ u Taipeiju. Uglavnom je riječ o pojedinim latinoameričkim i pacifičkim državama te o Vatikanu, jedinoj europskoj državi koja priznaje "Republiku Kinu“.

S druge strane, najveći dio država u svijetu priznaje NR Kinu. Među njima je i SAD, koji je 1979. godine priznanje "prenio“ s Taipeija na Peking, priznavši NR Kinu kao jedinu legalnu predstavnicu cijele Kine.

Unatoč tome, Washington razvija jake ekonomske i vojne odnose s Taipeijem. SAD Tajvan smatra jednim od svojih ključnih saveznika na Dalekom istoku te se u više navrata obvezao da će ga braniti u slučaju kineske invazije.

Za Peking je crvena linija mogućnost proglašenja tajvanske države

No, Peking smatra Tajvan svojom odmetnutom pokrajinom. Vlasti u Pekingu u više su navrata nudile Tajvanu povratak u sastav Kine po modelu "jedna država - dva sustava“, koji je primijenjen 1997. na Hong Kong, a dvije godine kasnije i na Makao. U Taipeiju su, međutim, odbili takve ponude.

Štoviše, posljednjih desetljeća u tajvanskoj politici raste značaj političkih grupacija koje se zalažu za preobrazbu tamošnje "Republike Kine“ u samostalnu tajvansku državu, što predstavlja veliki izazov i za vlasti u Taipeiju.

U Pekingu stalno ističu kako bi u tome gledali pokušaj odcjepljenja Tajvana i odstupanje od "politike jedne Kine". U tom bi slučaju, kažu, bili prisiljeni i vojno intervenirati.

Rat u Ukrajini produbio podjele između Pekinga i Taipeija

Odnos Washingtona prema Taipeiju jedan je od glavnih problema u odnosima Kine i SAD-a. Kada je u kolovozu 2022. godine tadašnja predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi posjetila Tajvan, malo je nedostajalo da dođe do kineske invazije na otok. Napetosti u Tajvanskom tjesnacu nastavile su se i dugo nakon što je Pelosi napustila sporan otok.

Napetosti svakako pothranjuje i naelektrizirana situacija u kojoj se svijet našao otkako je Rusija u veljači 2022. napala Ukrajinu. Pojednostavljeno, Peking i Taipei su se i u novoj podjeli karata u svijetu našli na suprotstavljenim stranama.

Tajvan je, naime, stao na stranu Ukrajine i Zapada i uveo sankcije Rusiji. Peking je, s druge strane, nastavio jačati odnose s Moskvom. Rusku invaziju na Ukrajinu nije opravdao, ali ni jasno osudio.

Kina ekonomski slabija samo od SAD-a 

I Kina i Tajvan danas su gospodarske velesile. Prema podacima Svjetske banke za 2022. godinu, kineski je BDP u 2022. godini iznosio gotovo 18 bilijuna dolara. Kina je time postala drugo po veličini svjetsko gospodarstvo. Veće gospodarstvo ima jedino SAD, čini je BDP oko 25,5 bilijuna dolara. Uz to, kinesko je gospodarstvo najveće u Aziji.

Ovdje valja voditi računa o tome da je cjelokupan svjetski BDP, prema podacima Svjetske banke, 2022. iznosio 101 bilijun dolara, što znači da sama Kina daje gotovo petinu svjetskoga gospodarstva. Također, valja podsjetiti i da se Kina svojom politikom privlačenja stranih ulaganja još od kraja 1970-ih preobrazila u pravu "svjetsku tvornicu“ i jednog od vodećih igrača u suvremenoj svjetskoj ekonomiji.

Kina prerasla i u političku i vojnu velesilu

Kina je jaka i politički i vojno. Stalna je članica Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta i posjeduje nuklearno oružje. Posljednjih godina Kina jako širi svoj utjecaj, posebno na azijske i afričke te pacifičke države.

U Kini živi i gotovo petina svjetskoga stanovništva. Prema procjenama UN-a, u svijetu živi 8,1 milijardi ljudi, od čega je preko 1,4 milijarde u Kini. Otprilike isti broj stanovnika ima i Indija, kineski politički, ekonomski i vojni rival, pa se te dvije zemlje sada "natječu“ i oko toga koja ima više stanovnika.

Tajvanski BDP po stanovniku znatno veći od kineskoga

U slučaju Tajvana, naravno, ne može se govoriti o takvim brojkama. Na tom otoku i okolnim otocima živi oko 24 milijuna stanovnika.

No, BDP koji oni ostvaruju je velik i 2022. je, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), iznosio preko 760 milijardi dolara. To je Tajvan po veličini ekonomije svrstavalo na 21. mjesto u svijetu, iza Švicarske, a ispred Poljske.

Tajvan je u relativnim iznosima znatno bogatiji od Kine. Tako je tajvanski BDP po stanovniku 2022., također prema podacima MMF-a, iznosio oko 32.700 dolara. S druge strane, kineski BDP per capita iznosio je, prema istim podacima, oko 12.700 dolara.

Tajvan lider u proizvodnji mikročipova

Za razliku od Kine, koja je jedna od pet preostalih komunističkih država u svijetu, Tajvan je demokratska država. To je i jedan od razloga zašto uživa potporu zapadnog svijeta, iako ga službeno ne priznaje kao državu.

Velika prednost Tajvana je i ta što je taj otok jedno od vodećih područja u svijetu po proizvodnji mikročipova. Tajvanska kompanija TSMC jedna je od najvećih proizvođača poluvodiča, a njeni proizvodi koriste se diljem svijeta.

Osim proizvodnje čipova i elektronske industrije, Tajvan ima i jaku lučku industriju i promet te vrlo jak financijski sektor. Burza u Taipeiju jedna je od najvećih na Dalekom istoku.

Kada se podvuče crta, može se reći da i Kina i Tajvan za svjetsko gospodarstvo imaju ogroman i nezamjenjiv značaj. Obje zemlje su trgovinske velesile, obje imaju snažnu industriju o čijim proizvodima ovisi cijeli svijet i obje se ubrzano razvijaju.

'Posljedice rata na Dalekom istoku posebno bi osjetila Europa'

Upravo zbog svega toga, stručnjaci strahuju da bi posljedice eventualnog rata između Pekinga i Taipeija bile i veće od onih o kojima govori Bloomberg. Među njima je i Darinko Bago, bivši šef Končara, a sada član Hrvatskih izvoznika i stručnjak za gospodarstvo.

"Bojim se da bi posljedice eventualnog rata između Kine i Tajvana bile i veće od 10 bilijuna dolara, koliko se prognozira. U elektronskoj industriji komponente iz Tajvana čine i do 80 posto potrebnih dijelova. Rat bi, dakle, izazvao problem s komponentama, a kompanije se za to nisu pripremile. Također, rat bi otežao i poskupio komunikacije s Kinom i nastali bi problemi u opskrbi svjetskoga tržišta. Posebno bi posljedice svega toga osjetila Europa“, objašnjava Bago za Euractiv.

Upozorava i da Kina dominira na tržištu rijetkih metala u svijetu. To bi, primjerice, moglo ugroziti proizvodnju litijskih baterija.

U fokusu kineskih vlasti sigurna opskrba energentima

No, ističe, Kina oskudijeva energentima, a uvoz nafte i plina iz Rusije samo dijelom zadovoljava njene potrebe. Peking se zato i okrenuo jačanju odnosa s resursima bogatim zemljama u Aziji i Africi, a za to mu je potreban mir.

Stoga vjeruje kako narednih godina ipak neće izbiti rat između Pekinga i Taipeija. U fokusu kineskih vlasti sada je postizanje energetske neovisnosti, a to se ne ostvaruje preko noći i samo uvozom nafte i plina po povoljnim cijenama iz Rusije.

U zapadnim prijestolnicama ne očekuju da bi Kina uskoro mogla krenuti na Tajvan

I zapadne obavještajne službe, posebno američka, još su prije otprilike godinu dana procijenile da u doglednoj budućnosti ne bi trebalo doći do kineske invazije na Tajvan, o čemu su izvijestili svjetski mediji.

Prema njihovim procjenama, Kina je u ovom trenutku fokusirana na saniranje štete koju je njenom gospodarstvu nanijela koronakriza, kao i na jačanje svoje političke i ekonomske uloge u svijetu. Osim toga, kinesko gospodarstvo ovisi o zapadnim tržištima, prvenstveno europskom i američkom.

Vojno gledano, kineska invazija na Tajvan dovela bi i do velikih ljudskih gubitaka i gubitaka u naoružanju, budući da i Tajvan ima snažnu vojsku i dobro postavljenu obranu. 

Zveckanje oružjem se nastavlja

No, sve to ne znači da se neće nastaviti incidenti u Tajvanskom tjesnacu, poput preleta kineskih vojnih zrakoplova preko crte sredine.

U takvoj situaciji zveckanja oružjem, nitko ne može mirno spavati jer je potrebna samo iskra koja bi mogla potpaliti požar. Posebno u užarenoj situaciji u cijelom svijetu.