Prema novom indeksu razvijenosti, 17 gradova i općina je iz slabije razvijenih prešlo u razvijenije lokalne jedinice, no stručnjaci upozoravaju da se radi o jako malom pomaku i da ta slika nije realna
Vlada je u četvrtak, na svojoj prvoj sjednici u 2024. godini, usvojila novu odluku o razvrstavanju županija, gradova i općina prema stupnju razvijenosti.
U Vladi su se pritom pohvalili kako novi podaci pokazuju da se smanjuju razlike u stupnju razvijenosti među hrvatskim gradovima i općinama.
'Smanjila se i razlika u stupnju razvijenosti između Zagreba i najslabije razvijene lokalne jedinice'
Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić to je argumentirao i podatkom da je 17 jedinica lokalne samouprave, prema novom indeksu razvijenosti, prešlo u krug iznadprosječno razvijenih lokalnih jedinica.
"Indeks pokazuje i da se razlika između najviše razvijene lokalne jedinice - Grada Zagreba, i najmanje razvijene jedinice od 2018. do 2024. godine smanjuje. Razlika koja je po ovom indeksu 80 poena, sada je 50 bodova, što znači da se razlika značajno smanjila“, kazao je Erlić.
Ono što je za Hrvatsku razvijeno, za bogatije zemlje je osrednje razvijeno
Inače, za izračun stupnja razvijenosti županija, gradova i općina Vlada koristi pokazatelje o stupnju nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, prihodima lokalnih proračuna po stanovniku, općem kretanju stanovnika i stupnju obrazovanja, kao i indeks starenja stanovništva. Tako dobiveni podaci uspoređuju se s onima na razini države, pa se i županije, gradovi i općine rangiraju ovisno o tome jesu li i koliko iznad ili ispod tog prosjeka.
Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u 2022. godini dosegnula 73 posto prosjeka razvijenosti EU. Iako je riječ o znatnom rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku, korigiranom za paritet kupovne moći, u odnosu na 2012., posljednju godinu u kojoj nismo bili članica EU, a u kojoj je Hrvatska bila na samo 61 posto prosjeka razvijenosti Unije, i dalje smo po stupnju gospodarskog razvitka na začelju EU.
Naime, po stupnju razvoja je s Hrvatskom u 2022. bila izjednačena Latvija, dok su iza nas bile Slovačka (71 posto prosjeka EU), Grčka (67 posto) i Bugarska (62 posto). S druge strane, po stupnju razvoja pretekla nas je Rumunjska, čiji je BDP po stanovniku 2022. godine iznosio 76 posto prosjeka Unije, isto kao i u Mađarskoj, dok su nam Češka i Slovenija, sa svojim BDP-om po stanovniku koji je dosegao 90 posto prosjeka EU, neuhvatljive.
Te brojke pokazuju i da se shvaćanje razvijenosti i nerazvijenosti može prilično razlikovati od zemlje do zemlje, pa tako ni u Hrvatskoj nije isto kao u, primjerice, Sloveniji ili u Švedskoj. Ono što za hrvatske prilike može biti jako razvijeno, za pojmove u EU i njenih bogatijih članica može biti tek osrednje razvijeno.
Stručnjaci kažu da velike razlike u stupnju razvijenosti među regijama u Hrvatskoj ostaju
Stručnjaci s kojima je Euractiv razgovarao ne dijele Vladin optimizam kada je riječ o smanjenju razlika u stupnju razvoja među hrvatskim regijama i lokalnim zajednicama.
Iako nema sumnje da je Hrvatska u proteklih pet godina ekonomski napredovala, ističu kako se ne može reći da se razlike u stupnju razvijenosti među hrvatskim županijama, gradovima i općinama doista smanjuju.
Štoviše, moglo bi se reći da je i novi indeks pokazao opstojnost tradicionalne podjele Hrvatske na ekonomski razvijeniji zapad zemlje, kojem valja pribrojiti i priobalni pojas Dalmacije, te na ekonomski slabo razvijeni istok.
Pritom valja voditi računa da se Hrvatska upravno dijeli na 20 županija, 128 gradova i 428 općina. Grad Zagreb se nalazi u dvojakoj poziciji, budući da je istodobno i grad i županija, odnosno i jedinica lokalne i jedinica regionalne samouprave.
Iskrivljena slika zbog masovnog iseljavanja i inflacije
"Za precizniju analizu nedostaju malo konkretniji podaci, no ne može se reći da se smanjuju razlike u razvijenosti zato što je 17 jedinica lokalne samouprave prešlo u rang razvijenih. To je minimalni pomak, uzimajući u obzir da imamo preko 550 gradova i općina“, kaže za Euractiv bivši ministar regionalnog razvoja i fondova EU i profesor na splitskom Ekonomskom fakultetu te ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić.
Upozorava i da podaci koje Vlada koristi za rangiranje županija, gradova i općina po stupnju razvoja jako ovise o masovnom iseljavanju kojem je Hrvatska izložena od ulaska u EU, kao i o visokoj inflaciji s kojom se suočavamo u posljednje dvije godine.
Pojednostavljeno, ako je u nekoj teritorijalnoj jedinici manje stanovnika, a rast cijena je "napuhao“ i određeni ekonomski pokazatelj, onda je nominalno ta jedinica sada bogatija i razvijenija nego što je bila ranije. Realno, međutim, to ne mora biti, a često i nije tako.
'Kriterije za ocjenu razvijenosti treba nadopuniti'
I bivša ministrica uprave i znanstvenica zagrebačkog Ekonomskog instituta Dubravka Jurlina Alibegović kaže kako se iz podatka da je 17 gradova i općina prešlo u tabor razvijenih ne može izvlačiti zaključak o smanjenju razlika u razvijenosti među regionalnim i lokalnim jedinicama. Naprotiv, dodaje, njihov se poredak nije značajnije promijenio u odnosu na prethodno istraživanje.
"Podatak da je u šest godina samo 17 općina i gradova prema indeksu razvijenosti svrstano među iznadprosječno razvijene gradove i općine ne može nikoga zadovoljiti, a naročito ne stanovnike svih onih općina i gradova u kojima nema novih kreativnih i inovativnih radnih mjesta koji osiguravaju visoke dohotke stanovnicima, naročito mladim i visokoobrazovanim u zemlji, ali i inozemstvu, koji traže priliku za vlastiti razvoj. Iako proračunski prihodi općina i gradova po stanovniku rastu, veliki broj općina i gradova, kao i županija, ne može pružati usluge građanima zbog nepostojanja ustanova čija je to zadaća. Dvadesetak gradova ima tek jednu ili dvije ustanove - uglavnom dječji vrtić, dok u šezdesetak posto općina, njih 243, ne postoji baš niti jedna ustanova za pružanje usluga građanima“, napominje Jurlina Alibegović za Euractiv.
Smatra i da bi trebalo promijeniti metodologiju po kojoj se računa stupanj razvijenosti županija, gradova i općina, uzimajući u obzir kriterije koje je navela.
"Trebalo bi uzeti u obzir i brojne druge pokazatelje, ali svakako u ocjenjivanje uključiti i građane i njihovo zadovoljstvo kvalitetom pruženih javnih usluga jer su građani ti koji plaćaju poreze i različite naknade za usluge koje im osiguravaju općine, gradovi i županije“, poručuje Jurlina Alibegović.
'Hrvatska se ne može razvijati samo na obali od turizma i u Zagrebu'
Ekonomski analitičar Damir Novotny ocjenjuje da Hrvatska ostaje zemlja velikih razlika u stupnju socioekonomskog razvoja među regijama. Upozorava da Vlada za ocjenu razvijenosti koristi "birokratsko-tehničke kriterije“, koji su osnova za alociranje novca iz fondova EU, a ne stvarne socijalne i ekonomske kriterije koji bi dali realniju sliku stupnja razvoja određene teritorijalne jedinice. Dijela podataka za tako nisku razinu, poput gradova i općina i nema ili se objavljuju tek povremeno.
"Hrvatska se razvijala sporije od drugih zemalja koje su pristupile EU pa je i stvarna slika socioekonomskog razvoja njenih županija, gradova i općina malo drukčija nego u drugim zemljama. Najrazvijenije regije u Hrvatskoj su Istra koja, za razliku od Dalmacije, ima prilično diferenciranu ekonomsku strukturu, s jakim turizmom, ali i industrijom koja je tamo u znatnoj mjeri opstala, te Zagreb, zbog centralizacije političke i ekonomske moći. Ostale regije kaskaju za njima, pri čemu je posebno upadljiva slaba socioekonomska razvijenost Sisačko-moslavačke i Ličko-senjske županije, iako one nisu jako udaljene od Zagreba“, ističe Novotny za Euractiv.
Napominje kako se Hrvatska ne može razvijati samo u svom jadranskom dijelu, i to na turizmu, te u Zagrebu kao središtu zemlje.
"Sve hrvatske regije moraju se ravnomjernije razvijati. Koristi od toga će onda imati i država u cjelini“, zaključuje Novotny.
Razlike u stupnju razvijenosti gotovo 'zacementirane'
Inače, podaci koje je Vlada u četvrtak objavila pokazuju da su razlike u stupnju razvitka među županijama gotovo "zacementirane“. Tome se ne treba čuditi, budući da je aktualni stupanj socioekonomskog razvoja posljedica ne samo politika koje su vodile sadašnja i prijašnje vlade, nego i različitog povijesnog razvoja hrvatskih regija.
U cijeloj priči treba voditi računa i o tome da je pitanje razvitka nekog područja ili države dugoročno i nije kategorija u kojoj se govori o godinama, već o desetljećima, pa i duže od toga.
Među nerazvijenima slavonske i županije u središnjem dijelu zemlje
Prema novim rezultatima indeksa razvijenosti, koji stupanj razvitka županija dijeli u četiri kategorije, slabije razvijenima i nerazvijenima možemo smatrati 11 županija koje su po stupnju razvoja ispod prosjeka.
Tako u prvu skupinu, koja obuhvaća regije koje se po vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini ispodprosječno rangiranih županija, ulaze Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija.
Prije pet godina u tu kategoriju su ulazile i Bjelovarsko-bilogorska i Ličko-senjska županija, no one su sada prešle u viši razred. S druge strane, Požeško-slavonska županija je iz tog višeg razreda pala u niži, pokazuje usporedba indeksa razvijenosti iz 2018. i 2023. godine.
Drugu skupinu, koja obuhvaća regije koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj skupini ispodprosječno rangiranih županija, sada čine Bjelovarsko-bilogorska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Osječko-baranjska i Šibensko-kninska županija.
U tu je skupinu ranije ulazila i Krapinsko-zagorska županija, koja je u međuvremenu napredovala. No, toj je skupini ranije pripadala i već spomenuta Požeško-slavonska županija, koja je u međuvremenu spuštena u skupinu slabije razvijenih.
Zagreb s okolicom i Istra najrazvijeniji
Treću skupinu čine one regije koje se po vrijednosti indeksa razvijenosti nalaze u drugoj polovini iznadprosječno razvijenih županija. U tu skupinu sada ulaze Krapinsko-zagorska, Međimurska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Varaždinska županija.
U 2018. toj je skupini pripadala i Zadarska županija, koja je u međuvremenu "avansirala“ u viši razred. Nisu joj, međutim, pripadale Krapinsko-zagorska županija, koja je 2018. spadala među slabije razvijene, ali ni Primorsko-goranska županija, koja je tada bila u samom vrhu po razvijenosti županija u Hrvatskoj.
Četvrtu skupinu čine regije čija je vrijednost indeksa razvijenosti u prvoj polovini iznadprosječno razvijenih županija. U toj grupi su sada Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Zadarska i Zagrebačka županija te Grad Zagreb.
Pola desetljeća ranije toj je skupini pripadala i Primorsko-goranska županija, koja je sada stepenicu niže. S druge strane, Zadarska je županija, kako smo već rekli, ušla u taj prestižni klub.
Iz druge u prvu ekonomsku ligu prešlo 17 gradova i općina
Stvari su malo složenije kada se promatra i uspoređuje stupanj razvijenosti gradova i općina. Tu, recimo, nisu rijetki slučajevi da i najrazvijenije županije u svom sastavu imaju nerazvijene gradove i općine, ali i da slabije razvijene županije obuhvaćaju gradove i općine koji su razvijeni.
Prema podacima koje je prezentirao Erlić, u Hrvatskoj su 2018. godine 304 lokalne jedinice bile ispodprosječno razvijene, dok su 252 grada i općine po stupnju razvoja bile iznad prosjeka. No, prema novom indeksu razvijenosti, 287 jedinica lokalne samouprave je po stupnju razvoja ispod prosjeka, dok je 269 iznad prosjeka.
To znači da je 17 gradova i općina iz druge ekonomske lige ušlo u prvu. Prema dosad objavljenom, u Vladi nisu rekli o kojim je to gradovima i općinama riječ.
Dodajmo ovome i da se po stupnju razvijenosti gradovi i općine rangiraju u osam skupina - od najslabije razvijenih do najrazvijenijih. Prve četiri skupine obuhvaćaju gradove i općine koje su ispod nacionalnog prosjeka razvijenosti, dok preostale četiri skupine obuhvaćaju lokalne jedinice koje su po vrijednosti indeksa iznad prosjeka.
U Istri jedino nerazvijeno jedino Lanišće
Već i letimičan pogled na Vladinu odluku o razvrstavanju županija, gradova i općina po stupnju razvijenosti pokazuje da gotovo svi gradovi i općine u Istarskoj županiji spadaju u kategoriju razvijenih jedinica lokalne samouprave.
Izuzetak je općina Lanišće, brojem stanovnika najmanja lokalna jedinica u Istri, koja spada u četvrtu skupinu, odnosno među one gradove i općine što se po vrijednosti indeksa razvijenosti nalaze u prvoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica.
Većina istarskih gradova i općina među najrazvijenijim lokalnim jedinicama u zemlji
Štoviše, većina istarskih gradova i općina pripada najvišoj, osmoj skupini, koja obuhvaća lokalne jedinice čija je vrijednost indeksa u prvoj četvrtini iznadprosječno rangiranih. U tu kategoriju, naime, ulaze 23 jedinice lokalne samouprave u Istarskoj županiji, od njih ukupno 41.
Toj skupini, među ostalima, pripadaju gradovi Pula, Rovinj, Poreč, Novigrad, Umag, Buzet i Pazin. Od istarskih općina, u toj su skupini, među ostalima, Medulin, Ližnjan, Fažana, Marčana, Bale, Kanfanar, Žminj, Vrsar, Funtana i Sveti Petar u Šumi.
Osim Zagreba i Pule, među najrazvijenijima i Dubrovnik, Zadar, Rijeka i Varaždin
Od ostalih hrvatskih gradova koji se nalaze u toj osmoj, najvišoj kategoriji po stupnju razvijenosti, osim Zagreba, vrijedi spomenuti i Bakar, Biograd na Moru, Cres, Dubrovnik, Hvar, Koprivnicu, Krk, Makarsku, Mali Lošinj, Opatiju, Rijeku, Samobor, Solin, Svetu Nedelju, Varaždin Veliku Goricu i Zadar.
U sedmoj skupini, za nijansu slabije razvijenu od osme, nalaze se, među ostalim, Crikvenica, Gospić, Jastrebarsko, Karlovac, Korčula, Krapina, Križevci, Osijek, Rab, Split i Šibenik.
Beli Manastir i Skradin među najnerazvijenijim gradovima
S druge strane, u skupinu najslabije razvijenih gradova spadaju Beli Manastir, Glina, Hrvatska Kostajnica, Ilok i Skradin.
U toj kategoriji je i velik broj općina, pokazuju podaci iz odluke koju je Vlada usvojila u četvrtak.