ODGOVOR NA SANKCIJE: Proruska Euroazijska unija širi mrežu ugovora o slobodnoj trgovini, ukida carine prema Iranu

Iako im je vodeća članica pod sankcijama, Eurazijska ekonomska unija (EAEU) nastavlja širiti mrežu ugovora o slobodnoj trgovini.

Posljednji takav sporazum potpisan je ovih dana, na Božić, 25. prosinca 2023. godine, na marginama sastanka Vrhovnog euroazijskog ekonomskog vijeća, vodećeg tijela EAEU, i to s Iranom.

'Trajni' umjesto 'privremenog' sporazuma

Dokument o liberalizaciji trgovine s Iranom potpisali su u Sankt Peterburgu predstavnici EAEU i svih pet članica tog ekonomskog bloka - Rusije, Bjelorusije, Armenije, Kazahstana i Kirgistana. Njime će se, kako tvrde svjetski mediji, ukinuti carine u robnoj razmjeni EAEU s Iranom za oko 90 posto roba. U Moskvi, u kojoj je sjedište EAEU, tvrde da će gotovo cjelokupna trgovina Irana i EAEU - dakle, i dio koji nije pokriven ugovorom o slobodnoj trgovini - biti pokrivena nekim oblikom preferencijalne trgovine.

Novi ugovor o slobodnoj trgovini između EAEU i Irana zamijenit će dosadašnji, privremeni, koji je sklopljen 2018. i koji je na snagu stupio 2019. godine. Očekuje se da će novi trgovinski sporazum na snagu stupiti do kraja ove ili sredine sljedeće, 2025. godine, nakon što završi njegova ratifikacija u parlamentima država članica EAEU i u parlamentu Irana.

U Moskvi očekuju da će se robna razmjena s Iranom utrostručiti

Preliminarne računice pokazuju da bi, zbog ukidanja carinskih i ostalih barijera u trgovini, robna razmjena između članica EAEU i Irana trebala značajno porasti. I prethodni sporazum je, naime, doveo do višestrukog rasta robne razmjene Irana i EAEU. Ona je, prema podacima koje su objavili svjetski mediji, porasla s 2,4 milijarde američkih dolara u 2019. na 6,2 milijarde dolara u 2022. godini.

Sličan učinak, odnosno veliki rast robne razmjene, očekuje se i od novog, sveobuhvatnog ugovora o slobodnoj trgovini, tim više što je on širi od prethodnog. Tako u Moskvi, prema pisanju ruskih medija, očekuju da će se robna razmjena EAEU s Iranom u dogledno vrijeme čak i utrostručiti, odnosno dosegnuti vrijednost od 18 do 20 milijardi dolara.

U trgovini s Iranom tvrtke iz EAEU godišnje će uštedjeti oko 300 milijuna dolara

U Moskvi pritom posebno očekuju da bi mogao porasti izvoz poljoprivredno-prehrambenih, ali i drvnih i metalnih proizvoda te strojeva iz EAEU u Iran. S druge strane, kažu, iranski aduti u trgovini s EAEU su voće i povrće te proizvodi tekstilne industrije.

Na obje strane - i članica EAEU i Irana, ugovor o slobodnoj trgovini trebao bi olakšati i izvoz nafte i plina.

Osim toga, u Moskvi su izračunali da će zbog smanjenja carinskih davanja i papirologije ruske tvrtke u trgovini s Iranom godišnje uštedjeti 27 milijardi rubalja, odnosno 294 milijuna dolara.

Jačanje odnosa s Teheranom

Sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini između EAEU i Irana korak je naprijed u jačanju odnosa Rusije i Irana, ali i drugih članica EAEU.

To se posebno odnosi na Armeniju, jedinu članicu EAEU koja s Iranom ima granicu, dugu nešto više od 40 kilometara, i kojoj je Iran značajan vanjskotrgovinski partner.

EAEU pregovara i o liberalizaciji trgovine s Indijom

Osim s Iranom, EAEU je krenula i u jačanje ekonomskih odnosa s još nekoliko snažnih zemalja u razvoju.

Tako su iz New Delhija krajem prošle godine potvrdili da će u ovoj godini nastaviti pregovore s EAEU o sklapanju ugovora o slobodnoj trgovini. Otvoreno je pitanje, međutim, koliko će ti pregovori trajati i što će sve trgovina bez carina i drugih barijera obuhvatiti u slučaju robne razmjene između Indije i EAEU.

Uskoro i ugovor o slobodnoj trgovini s Egiptom

Prema riječima ruskog predsjednika Vladimira Putina, EAEU bi uskoro trebala potpisati i ugovor o slobodnoj trgovini s Egiptom.

U Moskvi, naime, tvrde da su trgovinski pregovori s Kairom već u visokoj fazi i "pri kraju“, što znači da se u dogledno vrijeme može očekivati i sklapanje trgovinskog sporazuma s tom zemljom koja ima jedno od najvećih gospodarstava u arapskom svijetu i na afričkom kontinentu.

Pregovaraju s još nekoliko zemalja

EAEU pregovara ili razmatra liberalizaciju trgovine s još nekoliko zemalja, među kojima su Indonezija i Ujedinjeni Arapski Emirati te Mongolija.

Interes za liberalizacijom trgovine s EAEU ranije su pokazivale i Turska i Izrael, kao i neke druge države.

Posljednjih je godina EAEU ojačala i trgovinu s Kinom, no u slučaju Pekinga ne radi se o klasičnom ugovoru o slobodnoj trgovini, već o sporazumu koji sadrži i određene elemente trgovine po povoljnim uvjetima.

Do sada ispregovarali slobodnu trgovinu s Vijetnamom, Singapurom i Srbijom

Osim s Iranom, EAEU je do sada sklopila ugovore o slobodnoj trgovini s Vijetnamom, koji je potpisan 2015., a na snagu je stupio 2016. godine.

Također, EAEU je 2019. sklopila ugovor o slobodnoj trgovini sa Singapurom. Taj se sporazum, prema dostupnim podacima, još nalazi u procesu ratifikacije.

Sporazum o slobodnoj trgovini EAEU je 2019. sklopila i sa Srbijom, a na snagu je stupio 2021. godine.

EAEU 2014. pokrenule Rusija, Bjelorusija i Kazahstan

EAEU su 2014. godine osnovale Rusija, Bjelorusija i Kazahstan. Već sljedeće, 2015. godine priključile su joj se Armenija i Kirgistan.

Iako je pristupanje EAEU najavljivao i Tadžikistan, čini se da službeni Dušanbe za sada ne namjerava pristupati tom ekonomskom bloku dijela postsovjetskih republika.

Blok osnovan po uzoru na EU

EAEU je osnovan po uzoru na Europsku uniju. Cilj mu je stvoriti jedinstveno tržište na euroazijskom prostoru, odnosno na području zemalja koje su nastale raspadom SSSR-a. Iako su u mnogočemu od tih ciljeva uspjeli, EAEU je još jako daleko od stupnja integracije kakav postoji u EU.

Unatoč tome, u Moskvi smatraju da je cilj ispunjen, budući da je trgovina među članicama bloka u posljednjih deset godina, otkako postoji taj ekonomski savez, znatno porasla. Samo u prvih devet mjeseci 2023. godine, prema pisanju ruskih medija, robna razmjena među članicama EAEU iznosila je 64 milijardi dolara, što je osam posto više nego u istom razdoblju godinu ranije.

Platforma za (legalno) zaobilaženje sankcija

U Moskvi to, naravno, ne kažu, ali nema sumnje da se jedan od razloga znatnog skoka robne razmjene s ostalim članicama EAEU može tražiti i u sankcijama koje je Zapad uveo Rusiji zbog agresije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.

Iste je sankcije "zaradila“ i vjerna ruska saveznica Bjelorusija. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko nije se, doduše, izravno uključio u rusko-ukrajinski rat, ali je Rusiji ustupio bjeloruski teritorij za napad na Ukrajinu. Štoviše, glavnina ruske vojske na početku invazije na Ukrajinu prema Kijevu je i krenula s teritorija Bjelorusije.

U svjetskim su medijima već upozorili da zajednički ekonomski prostor koji Rusija ima s nizom postsovjetskih država predstavlja i platformu za zaobilaženje sankcija. Naime, pet članica EAEU predstavlja jedinstveno carinsko područje, što znači da se roba koja se (legalno) uveze na područje, primjerice, Kazahstana, Kirgistana ili Armenije može slobodno kretati dalje prema Rusiji i Bjelorusiji.

Uostalom, kada su se zapadne tvrtke na početku ruske invazije na Ukrajinu počele povlačiti s ruskog tržišta, kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev pozvao ih je da svoje poslovanje presele u Kazahstan. Mnoge su to i uradile, a kako između Rusije i Kazahstana nema carinske granice, slobodno mogu poslovati i na tržištu Rusije.

Rusko-ukrajinski rat 'uzdrmao' i EAEU

Naravno, iz toga ne treba izvlačiti zaključak kako su ostale članice EAEU pružile podršku Rusiji u njenoj agresiji na Ukrajinu i sukobu sa Zapadom. Nisu. S izuzetkom Bjelorusije, zauzele su neutralan stav u rusko-ukrajinskom ratu.

Armenija je čak otišla i korak dalje i počela se približavati EU i SAD-u, posebno nakon što je Azerbajdžan vratio nadzor nad etnički armenskom regijom Gorski Karabah, na što Rusija nije reagirala. Tada se čak predviđalo da bi Armenija mogla napustiti EAEU i proruski vojni blok ODKB (“ruski NATO“), no to se ipak nije dogodilo.

Zajednički euroazijski BDP nešto manji od BDP-a Francuske

Unatoč povremenim neslaganjima i sankcijama, EAEU ostaje jedan od najvećih i najznačajnijih trgovinskih blokova u suvremenom svijetu. Na ogromnom prostoru od Baltika do Pacifika i od Sjevernog ledenog mora do Pamira živi oko 183 milijuna ljudi.

Prema podacima Svjetske banke za 2022. godinu, zajednički bruto domaći proizvod (BDP) pet članica EAEU iznosi oko 2,6 bilijuna dolara, što je nešto manje od BDP-a Francuske, koji je 2022. iznosio gotovo 2,8 bilijuna dolara.

Značaj EAEU za svjetsku ekonomiju velik je kako zbog tamošnje snažne industrije, tako i zbog velikih prirodnih bogatstava, a posebno ruda, nafte i plina.

U euroazijskom bloku dominira Rusija

Naravno, glavnu riječ u EAEU ima najveća članica, Rusija, ujedno i najveća zemlja na svijetu. U njoj živi gotovo 80 posto stanovnika tog ekonomskog bloka. Sama Rusija, koja je osmo po veličini svjetsko gospodarstvo, daje i više od 85 posto ukupnog BDP-a EAEU.

Rusija je i politički dominantna članica bloka. Jedina je zemlja u EAEU koja je stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda s pravom veta i s nuklearnim oružjem. 

Ipak, to ne znači da treba zanemarivati ostale članice, posebno Kazahstan, teritorijalno devetu po veličini zemlju na svijetu. I Kazahstan ima veliko gospodarstvo - njegov je BDP, prema podacima Svjetske banke, 2022. iznosio 220 milijardi dolara. Također, i Kazahstan obiluje prirodnim resursima, posebno naftom i plinom.

Ostale članice bloka manje su značajne na svjetskoj razini. No, i svaka od njih ima svoje adute.