Za rast prometa u maloprodaji najzaslužnija je inflacija, a u manjoj mjeri i rast plaća i tradicionalna potrošnja građana za Crni petak i božićno-novogodišnje blagdane kao i velik broj turista koji su se tijekom ljeta odmarali na Jadranu
Iza hrvatskih trgovaca je još jedna uspješna godina.
Prema podacima koje je na samom kraju prošle godine objavila državna statistika, promet u trgovini na malo u prvih 11 mjeseci 2023. godine u Hrvatskoj je realno - umanjen za inflaciju, porastao za 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine.
U studenom najveći rast prometa u trgovini od listopada 2021.
U studenom je zabilježen rast prometa od maloprodaje i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Tako je ukupan promet od trgovine na malo u pretposljednjem mjesecu prošle godine realno bio veći za 1,2 posto nego u listopadu, dok je u odnosu na studeni 2022. godine realno porastao za čak 7,2 posto.
To je, ističu u Državnom zavodu za statistiku (DZS), najveći rast prometa u trgovini na malo još od listopada 2021. godine.
Snažan rast prometa kod neprehrambenih proizvoda
Službena statistika pokazuje da je promet u trgovini na malo u studenom na mjesečnoj razini realno porastao u svim granama trgovine, osim u prodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda, kod kojih je zabilježen pad od 2,7 posto u odnosu na listopad. Tako je kod trgovine neprehrambenim proizvodima, isključujući gorivo, rast na mjesečnoj razini iznosio pet posto, dok je kod ostalih djelatnosti porastao za dva posto.
Na godišnjoj razini, odnosno u usporedbi sa studenim 2022. godine, rast je zabilježen kod svih stavki. Tako je kod prodaje hrane, pića i duhana rast na godišnjoj razini iznosio 2,1 posto, a kod prodaje neprehrambenih proizvoda, ponovno bez prodaje goriva, rast je iznosio čak 13,3 posto. Rast prodaje kod ostalih djelatnosti iznosio je 6,9 posto na godišnjoj razini.
Snažan rast potrošnje u prosincu
Državna statistika još nije objavila podatke za prosinac, mjesec u kojem potrošači tradicionalno povećavaju potrošnju, pa tako ni za 2023. godinu u cjelini. Ipak, već i dosadašnje dostupne naznake govore o rastu potrošnje.
U prilog tome govore i podaci Porezne uprave koje su objavili mediji, a po kojima su građani od početka prosinca do Božića već potrošili 2,6 milijardi eura. Analitičari su tada, krajem prošle godine, očekivali da će potrošnja do Nove godine premašiti očekivanih 3,1 milijardi eura. Ako je suditi po podacima Porezne uprave, čini se da su bili u pravu.
Financijski rezultati dobri, količinski 'tako, tako'
Trgovci kažu da u poslovanju itekako osjećaju rast potrošnje. Ipak, upozoravaju da je riječ ponajprije o financijskom rastu prometa, dok je količinski prodano, kako kažu, "tako, tako“, odnosno prodano je čak i nešto manje robe nego lani ili, u najboljem slučaju, otprilike na istoj razini.
"Financijski rast prometa u maloprodaji ponajprije je posljedica rasta cijena. Kada je riječ o prodanim količinama, tu imamo različitu sliku od jedne do druge grupe proizvoda“, objašnjava za Euractiv nekadašnji direktor Konzuma i Lonije, a sada poslovni savjetnik za trgovinu Drago Munjiza.
Kaže kako u segmentu neprehrane nije zabilježen količinski rast prodaje, iako su financijski rezultati dobri. Kada je riječ o prodanim količinama, kod prodaje prehrambenih proizvoda vlada stagnacija, a rast je prisutan kod onih prehrambenih proizvoda koji imaju ograničeni rok trajanja.
"Za trgovce je dobra situacija kada je količinski rast pet do šest posto na godinu“, ističe naš sugovornik.
I Crni petak potaknuo potrošnju u studenom
Unatoč tome, trgovci nemaju prevelikih razloga za zabrinutost. Naime, čak i s manje ili istim prodanim količinama kao lani, ostvarili su veći promet, odnosno "podebljali“ su svoje blagajne.
Osim inflacije, koja je obilježila godinu za nama, na to je utjecao i rast plaća. Iako je dobar dio povišica "pojeo“ rast cijena, dio se prelio i u veću potrošnju. Razlog tome je, ističe Munjiza, i taj što mnogi građani u inflatornim uvjetima ne žele štedjeti, nego smatraju da je bolje brzo potrošiti novac koji imaju na raspolaganju.
Na rast prometa u trgovini na malo u studenom utjecao je i Crni petak, posljednji petak u studenom kada trgovci smanjenjem cijena nastoje privući potrošače. U hrvatskom slučaju, Crni petak se protegnuo na cijeli taj tjedan, a razlika u odnosu na Black Friday na Zapadu je i u tome što su popusti kod nas ipak skromniji, o čemu je Euractiv već pisao.
'U 2023. izgledan financijski rast prometa od 15, a količinski od 5 posto'
Kada se svemu doda i povećana potrošnja u prosincu, posebno tijekom božićno-novogodišnjih blagdana, ne iznenađuju procjene o tome da će 2023. biti još jedna godina s rastom potrošnje.
"Na razini cijele 2023., očekujem financijski rast prometa u maloprodaji od 15 posto te količinski od pet posto, pri čemu će, naravno, podaci varirati od jedne do druge grupe proizvoda. To nije loš rezultat za trgovce, iako bi bilo bolje kada bi bio i veći količinski rast prodaje“, napominje Munjiza.
Kakve će posljedice proizvesti geopolitičke napetosti u 2024.?
"Uz snažnu potrošnju u segmentu usluga, trgovina na malo će nastaviti podržavati rast osobne potrošnje i u posljednjem tromjesečju 2023. te tako pozitivno doprinijeti stopi rasta BDP-a u tom razdoblju. Uz očekivani nastavak rasta nominalnih plaća, kao posljedice nesklada ponude i potražnje na tržištu rada, odnosno rasta pregovaračke moći osobito kvalificirane radne snage, potrošački optimizam trebao bi se zadržavati iznad dugoročnog prosjeka. Navedeno će nastaviti podržavati pozitivna kretanja u maloprodaji“, kažu analitičari Raiffeisena u svojim analizama sa samog kraja prošle godine.
Kada je riječ o 2024. godini, upozoravaju da će se na kretanja u maloprodaji odraziti zaoštravanje uvjeta financiranja, odnosno rast kamata. Dio ekonomista već je upozorio kako u ovoj godini ne treba očekivati tako snažan rast plaća kao u prošloj godini, iako će one nesumnjivo nastaviti rasti.
"Ne treba zanemariti ni još uvijek prisutnu ekonomsku neizvjesnost te potencijalno intenziviranje inflatornih pritisaka uslijed mogućih geopolitičkih nestabilnosti, što bi zauzvrat moglo osnažiti sklonost štednji“, napominje se u makroekonomskim analizama Raiffeisena.
S učincima neradne nedjelje suočit ćemo se tek u ovoj godini
Munjiza, pak, zaključuje da će u ovoj godini do punog izražaja doći ograničenje rada trgovina nedjeljom, čega mnogi potrošači još nisu ni svjesni.
Naime, izmjene Zakona o trgovini, koje su trgovcima ostavile mogućnost rada 16 nedjelja u godini, počeo se primjenjivati tek 1. srpnja prošle godine, odnosno sredinom kalendarske godine, što je trgovcima u praksi omogućilo da 16 dopuštenih radnih nedjelja protegnu samo na drugu polovicu godine. No, od 1. siječnja pravilo o 16 nedjelja kojima trgovci mogu raditi vrijedi za cijelu godinu, pa će i mnogi dućani nedjeljom morati zatvarati vrata.
Sve to znači da bi promet u trgovinama u ovoj godini u konačnici mogao biti manji nego u prošloj, kao i da bi se dio potrošnje mogao preliti preko granice, u okolne države u kojima nedjelja za trgovine nije neradni dan.
Pozitivni učinci turizma na trgovinu na malo
Također, dio prometa iz trgovina mogao bi se preseliti na, primjerice, benzinske postaje. Taj vid potrošnje ne bi trebao značajnije smanjiti ukupan promet u hrvatskoj trgovini na malo kao djelatnosti, ali odrazit će se na poslovanje trgovaca, odnosno onih gospodarskih subjekata kojima je trgovina glavna djelatnost, a koji će nedjeljama uglavnom morati držati zatvorene dućane.
S druge strane, nastavak rasta plaća, iako vjerojatno nešto skromniji nego u 2023., kao i nastavak inflatornih kretanja (mada i oni slabe), pozitivno bi se trebao odraziti na stanje u blagajnama trgovaca. Posebno u kombinaciji s milijunima turista koji će se i ove godine odmarati na Jadranu.