Iako je rast cijena roba i usluga i u Hrvatskoj usporio, maloprodajne cijene u našoj zemlji rastu dvostruko brže od prosjeka eurozone
Premda su inflacijski pritisci oslabili, Hrvatska je i u studenom bila među članicama Europske unije i eurozone s najvišom stopom inflacije.
Prema novim podacima eurostatističara, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u studenom je iznosila 5,5 posto, što našu zemlju sada već uobičajeno drži među top šest članica EU s najvećom inflacijom.
Inflacija u Hrvatskoj i dalje druga najveća u eurozoni
Naime, veću inflaciju od Hrvatske i u studenom su imale jedino Češka, Mađarska, Slovačka, Rumunjska i Poljska. Među njima, jedino je Slovačka članica eurozone, što znači da Hrvatska i dalje ima drugu najveću inflaciju u zoni eura.
Stopa inflacije od 5,5 posto, koliko je, prema Eurostatu, Hrvatska zabilježila u studenom, više je nego dvostruko veća od prosječne inflacije u eurozoni, koja je u studenom iznosila 2,4 posto.
Uz to, gotovo je dvostruko veća od inflacijskog prosjeka EU, koji je u studenom iznosio 3,1 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Inflacija u Hrvatskoj jenjava, ali i dalje je visoka
Vrijedi spomenuti i kako se stopa inflacije koju objavljuje Eurostat razlikuje od one koju objavljuje Državni zavod za statistiku (DZS). Razlika je u metodologiji, budući da DZS za izračun inflacije koristi indeks potrošačkih cijena (CPI), koji se smatra dobrim pokazateljem inflacije na nacionalnoj razini, dok Eurostat koristi harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), koji je dobra osnova za usporedbu inflacijskih kretanja među članicama Unije.
Prema metodologiji DZS-a, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj bila je nešto manja od one koju koristi Eurostat i iznosila je 4,7 posto.
No, zato je usporavanje dinamike rasta maloprodajnih cijena na mjesečnoj razini po podacima državne statistike bilo slabije od onog kojeg je iskazala europska statistika. Tako podaci DZS-a pokazuju da je opća razina maloprodajnih cijena u Hrvatskoj u studenom bila za 0,1 posto manja nego u listopadu, dok podaci Eurostata govore o padu razine cijena na mjesečnoj razini od 0,4 posto.
Koje god podatke uzeli, činjenica je da je stopa inflacije u Hrvatskoj i dalje prilično visoka, a svakako znatno iznad one na koju smo navikli prethodnih desetljeća.
Češka svrgnula Mađarsku s inflacijskog trona u EU
Najveću stopu inflacije u EU u studenom je imala Češka, osam posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Češka je tako u studenom preuzela od Mađarske neslavni inflacijski primat u Uniji.
Mađarska je, inače, od studenog prošle godine bila inflacijski rekorder u EU. Štoviše, sve do listopada ove godine Mađarska je iz mjeseca u mjesec bilježila dvoznamenkastu godišnju stopu rasta cijena.
No, u studenom je godišnja stopa inflacije u Mađarskoj iznosila "samo“ 7,7 posto. To je našeg sjevernog susjeda svrstalo na drugo mjesto inflacijske ljestvice EU.
Na trećem mjestu nalazi se Slovačka, u kojoj su eurostatističari u studenom izmjerili rast maloprodajnih cijena po prosječnoj godišnjoj stopi od 6,9 posto. To je ujedno i najviša stopa inflacije među članicama zone eura.
Istu godišnju stopu inflacije, 6,9 posto, u studenom je imala i Rumunjska.
Poljska je i u studenom zadržala stopu inflacije od 6,3 posto. Kako je inflacija u Hrvatskoj tijekom studenoga oslabila, Poljska je preskočila našu zemlju na inflacijskoj ljestvici EU, pokazuju podaci Eurostata.
U Bugarskoj, sljedećoj zemlji koja uvodi euro, inflacija kao u Hrvatskoj
Na šestom je mjestu, kako smo već rekli, Hrvatska. Istu stopu inflacije u studenom kao i Hrvatska, 5,5 posto, imala je Bugarska, koja je sljedeća članica EU koja planira uvesti euro.
Od zemalja u našem okruženju, vrijedi još spomenuti Austriju i Sloveniju.
U Austriji su cijene na malo u studenom bile za 4,9 posto više nego u studenom prošle godine. U Sloveniji su u istom razdoblju cijene porasle za 4,5 posto.
Najveću inflaciju među veliki članicama ima Francuska, a najmanju Italija
Među velikim članicama eurozone i EU, najveću stopu inflacije i u studenom je imala Francuska, 3,9 posto na godišnjoj razini.
Slijedi Njemačka, s godišnjom stopom inflacije od 2,3 posto.
Najmanju inflaciju među velikim članicama i dalje ima Italija, samo 0,6 posto u studenom.
Najmanja inflacija u EU u Belgiji i Danskoj
Najslabije inflacijske pritiske među članicama EU i u studenom je imala Belgija. Štoviše, u toj je zemlji i prošloga mjeseca zabilježen pad opće razine cijena, i to za 0,8 posto u odnosu na studeni prošle godine. Studeni je, inače, drugi mjesec zaredom u kojem se Belgija suočava s deflacijom.
Nisku stopu inflacije, samo 0,3 posto na godišnjoj razini, u studenom je imala Danska, pokazuju podaci Eurostata.
Inflacija u studenom oslabila u 21 članici EU
Kada se podvuče crta, može se reći da je stopa inflacije u studenom bila manja od one u listopadu u 21 članici EU.
U tri članice Unije - Luksemburgu, Austriji i Poljskoj, godišnja stopa inflacije u studenom je bila ista kao u listopadu.
U tri članice - Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj, inflacijski pritisci u studenom donekle su ojačali u odnosu na listopad, iako je stopa inflacije u tim zemljama i u studenom bila vrlo mala ili je čak bila negativna (Belgija).
Slabljenje inflacijskih pritisaka u EU i eurozoni
Slabljenje inflacijskih pritisaka u odnosu na listopad pokazuju i podaci o inflaciji na razini EU i eurozone.
Tako je stopa inflacije u EU u listopadu iznosila 3,6 posto, a u studenom je pala na 3,1 posto. Stopa rasta maloprodajnih cijena u zoni eura u listopadu je iznosila 2,9 posto, a u studenom se smanjila na 2,4 posto.
Usluge postale glavni generator inflacije u zoni eura
Za razliku od prethodnih mjeseci, u kojima je glavni generator rasta maloprodajnih cijena bilo divljanje cijena hrane, sada su ulogu inflacijskog okidača u zoni eura preuzele cijene usluga. Ipak, rast cijena hrane i dalje je izražen i narušava inflacijsku sliku eurozone.
S druge strane, cijene energenata na godišnjoj razini padaju od lipnja, pokazuju podaci Eurostata.
U Hrvatskoj i dalje najviše poskupljuje hrana
Podaci DZS-a pokazuju, pak, da cijene prehrambenih proizvoda ostaju glavni generator inflacije u Hrvatskoj, dok cijene usluga ipak rastu nešto sporije.
Tako su cijene hrane, pića i duhana u Hrvatskoj u studenom bile za 7,4 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu, dok su cijene usluga u istom razdoblju porasle za 6,9 posto.
Cijene energenata i u Hrvatskoj su se nastavile smanjivati pa su u studenom bile za 3,4 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, pokazuju podaci državne statistike.