KOLIKO NAM JE ZA MANJE NOVCA KRIV EURO, A KOLIKO INFLACIJA: Tri petine Hrvata kaže da ne štedi otkako smo uveli euro

Iako plaće rastu, Hrvati sve manje štede, a za to krive uvođenje eura, pokazuje novo istraživanje koje je proveo portal Moj posao.

Prema tom istraživanju, provedenom na uzorku od 3250 ispitanika, čak 58 posto ili gotovo tri petine hrvatskih građana tvrdi da, otkako je Hrvatska početkom godine kunu zamijenila eurom, ništa ne uspijeva uštedjeti.

Dodatno, svaki četvrti ispitanik, odnosno njih 25 posto, žali se da štedi manje nego prije.

Oni koji štede, 'na stranu' obično stavljaju 10 posto plaće 

I jedni i drugi za to krive uvođenje eura. Po njima, uvođenje nove valute glavni je krivac što od plaće više ništa ili znatno manje nego prije uspijevaju "staviti na stranu“.

Ima, naravno, i drukčijih primjera. Tako svaki deseti zaposleni tvrdi da i dalje štedi kao što je to činio prije promjene valute. Obično se, pokazuje istraživanje, radi od 10 posto iznosa plaće kojeg uspijevaju "staviti na stranu“.

Dio zaposlenih čak uspijeva uštedjeti i više nego prije uvođenja eura. No, takvih je, prema istraživanju, samo pet posto. Kao glavni razlog zašto uspijevaju uštedjeti više nego u vrijeme dok smo plaćali kunama navode podatak da su u ovoj godini dobili osjetnu povišicu ili prihvatili novi, bolje plaćeni posao.

Brojni razlozi visoke inflacije

Premda nema sumnje da je život (i) u Hrvatskoj u ovoj godini jako poskupio, analitičari upozoravaju kako se za manju mogućnost štednje ipak ne može okrivljavati uvođenje eura.

Problem je, tvrde, visoka inflacija, koja je posljedica brojnih faktora - od snažnog gospodarskog oporavka nakon koronakrize i poremećaja opskrbnih lanaca, preko ruske invazije na Ukrajinu koja je proizvela energetsku krizu i poskupljenje hrane na svjetskom tržištu, pa do svinjske kuge, rezultat koje je i nedostatak hrane te snažan rast cijena prehrambenih proizvoda.

Naravno da je svoj doprinos inflaciji dalo i uvođenje eura, i to kroz zaokruživanje cijena. Ipak, analitičari tvrde da se učinak toga ne treba precjenjivati.

'Manje štedimo zbog visoke inflacije, a ne zbog uvođenja eura'

Pojednostavljeno, zaokruživanja cijena je bilo, ali njegov učinak na troškove života ipak nije bio tako velik kako se misli, kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.

"Euro nije uzrok tome što manje uspijevamo uštedjeti, već je razlog tome inflacija koja je posljedica brojnih faktora. Kućanstva u Hrvatskoj u proteklom su razdoblju navikla na rast plaća u uvjetima niske inflacije. Od 2000. godine plaće u Hrvatskoj porasle su za 100 posto, dok je inflacija sve donedavna bila na niskim razinama. Normalno da je u takvim okolnostima kućanstvima više novca i ostajalo za štednju“, ističe Novotny za Euractiv.

Upozorava, međutim, kako hrvatska kućanstva nisu u uvjetima visoke inflacije zamjetnije smanjila potrošnju. Dio odgovornosti za to, dodaje, snosi i Vlada sa svojim paketima mjera pomoći kojima je omogućavala nastavak velike potrošnje i u inflatornim uvjetima i tako dolijevala ulje na inflacijsku vatru.

'Idilu u pojedinim djelatnostima poremetila inflacija'

Dodatni je hrvatski problem rašireno rentijerstvo i ostale djelatnosti koje su slabo oporezovane ili na koje se često ni ne plati porez, poput majstorskih poslova, kao i siva ekonomija. Idilu u tim djelatnostima je također poremetila visoka inflacija, upozorava Novotny.

"Smanjenje raspoloživog dohotka u hrvatskim kućanstvima nije se značajnije odrazio na smanjenje njihove potrošnje. I dalje trošimo kao ranije, čak i bacamo hranu, iako su cijene porasle. No, to nije vezano uz uvođenje eura, nego uz brojne druge faktore koje sam spomenuo, a među kojima je poskupljenje inputa, ali i potrošnja velikog broja turista koji se ljeti odmaraju u Hrvatskoj“, napominje Novotny.

'Problem financijske pismenosti i neodgovornosti'

I osnivač i direktor Pro grupe Vjeko Peretić upozorava da građani miješaju uvođenje eura i inflaciju. Upozorava i da je financijska pismenost u Hrvatskoj osrednja, ali da imamo problem s financijskom neodgovornošću.

"Inflacija ima veliki utjecaj i na štednju, svakako veći nego utjecaj zamjene kuna u eure, koji ne bi trebao uopće utjecati, pod pretpostavkom barem prosječne financijske pismenosti. Naime, trebali bismo u odnosu na primanja postotno jednako štedjeti, pa će se onda povećanjem plaća povećati i iznos štednje“, zaključuje Peretić za Euractiv.

Najveći inflacijski udar još od hiperinflacije u prvoj polovici 90-ih 

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatska je u studenom imala godišnju stopu inflacije od 4,7 posto. Radi se o značajnom usporavanju inflacijskih pritisaka u odnosu na prethodne mjesece, iako je čak i takva stopa inflacije jedna od najviših u eurozoni i Europskoj uniji.

Usporedbe radi, u listopadu je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila 5,8 posto, u rujnu 6,7 posto, a u kolovozu 7,8 posto.

Inflacijski vrhunac imali smo u studenom prošle godine, u vrijeme dok smo još plaćali kunama, kada su cijene na malo porasle za čak 13,5 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci državne statistike.

Hrvatska se s visokom inflacijom suočava posljednje dvije godine. Od studenoga 2021. godine cijene na malo u našoj zemlji rastu po godišnjim stopama koje su iz mjeseca u mjesec iznad četiri posto, što nismo doživjeli godinama.

Štoviše, 11 mjeseci uzastopce - od svibnja prošle do ožujka ove godine - cijene na malo u Hrvatskoj rasle su po dvoznamenkastim godišnjim stopama. Posljednji je put takav inflacijski udar u Hrvatskoj zabilježen u prvoj polovici 90-ih godina prošlog stoljeća.

Velik rast cijena hrane i ostalih osnovnih životnih potrepština

No, veći problem od rasta opće razine cijena je poskupljenje osnovnih živežnih namirnica. Čak i u studenom, u kojem je zabilježeno jenjavanje inflacijskih pritisaka, cijene dobara poput hrane, pića, duhana, odjeće i obuće, kao i hotelskih i restoranskih usluga, rasle su znatno više od prosjeka rasta cijena na malo.

Tako su, prema podacima DZS-a, cijene hrane i bezalkoholnih pića u studenom ove godine bile za 7,9 posto više nego u studenom prošle godine. U usporedbi s cijenama iz 2015. godine porasle su za čak 41,4 posto.

Cijene alkoholnih pića i duhanskih proizvoda u studenom su bile za 5,1 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu, dok su u odnosu na 2015. godinu porasle za 34,4 posto.

Cijene odjeće i obuće u studenom su bile za 7,5 posto veće nego u studenom 2022. godine, dok su u odnosu na 2015. godinu porasle za 26,9 posto.

Skok cijena hotelskih i restoranskih usluga

Ipak, najveći rast imaju cijene hotelskih i restoranskih usluga. U studenom ove godine te su cijene bile za čak 12 posto veće nego u studenom prošle godine. U odnosu na 2015. godinu poskupile su za vrtoglavih 56,4 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Valja naglasiti kako su cijene usluga hotela i restorana u Hrvatskoj u velikoj mjeri vezane uz jaki turistički sektor.

Znatan rast plaća u Hrvatskoj

Rasle su, naravno, i plaće. Tako je prosječna neto plaća u zemlji za rujan ove godine, što su i posljednji dostupni podaci, iznosila 1156 eura, pokazuju podaci DZS-a.

Prosječna neto plaća za prosinac prošle godine, posljednja koju smo odradili u kunama, iznosila je 1046 eura. To znači da su prosječne neto plaće u prvih devet mjeseci ove godine porasle za 110 eura ili za 10,5 posto.

U usporedbi s prosječnom neto plaćom kakva je bila u prosincu 2021. godine, na početku inflacijskog stampeda, a koja je iznosila 966 eura, prosječna plaća u zemlji je tijekom 2022. i prvih devet mjeseci 2023. godine porasla za 190 eura ili za gotovo 20 posto.

Rast plaća u Hrvatskoj rezultat je ponajprije nedostatka radne snage. Naime, članstvo u EU značilo je i (postupno) uklapanje Hrvatske u jedinstveno europsko tržište rada pa su mnogi posao potražili u bogatijim i razvijenijim članicama Unije, gdje su i plaće veće.

Troškovi života rasli brže od plaća

Iako su plaće u Hrvatskoj značajno porasle, valja podsjetiti da su osnovna dobra, ona bez kojih je život nezamisliv, ipak poskupila više od rasta primanja.

U takvim uvjetima ne treba se čuditi što većina ljudi više ništa ne uspijeva "staviti na stranu“ ili eventualno može uštedjeti jako malo.

Visoku inflaciju imali bismo i da nismo uveli euro

No, visoka inflacija nije hrvatski kuriozitet, s njom se suočavaju i ostale europske zemlje, kao i svijet u cjelini. S visokom inflacijom, a time i manjim raspoloživim dohocima, počeli smo se suočavati još i prije nego što smo uveli euro.

Uvođenje eura nesumnjivo je dodatno potpalilo inflacijsku vatru u Hrvatskoj, ali nije bilo presudno za nju. Stoga zamjenu valute ne treba mistificirati i okrivljavati baš za sve.

Visoku inflaciju, naime, imali bismo i da nismo uveli euro. Političke i ekonomske okolnosti u današnjem svijetu jednostavno su takve da su proizvele veliki skok cijena, a time i manje raspoloživog dohotka za uštedu. Prelazak s jedne valute na drugu na to je dijelom utjecao, ali presudni su ipak bili drugi čimbenici.