Ciljeve 'zelene agende' EU u Hrvatskoj će biti zahtjevno ispuniti jer je životni standard slab, a nedostaje i infrastruktura za električna vozila.
Europski parlament u utorak bi, prema najavama, trebao dati zeleno svjetlo prijedlogu Europske komisije za primjenu nulte stope emisije štetnih plinova kod novih automobila i kombija.
U Europskoj su komisiji, naime, ocijenili da je promet jedini sektor u kojem su emisije stakleničkih plinova u porastu.
Emisije štetnih plinova u cestovnom prometu u EU povećale su se, a trebale su se smanjiti
Emisije štetnih plinova u cestovnom prometu čine gotovo petinu ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU, a od 1990. godine znatno su se povećale.
Sve se to negativno odražava na ostvarenje zelene agende Unije. Stoga bi eurozastupnici, nakon mjeseci razgovora i dogovora s nadležnima u Europskoj komisiji i Vijeću EU, u utorak konačno trebali dati svoj blagoslov zakonskom paketu koji bi, u praksi, s cesta postupno maknuo benzince i dizelaše te otvorio prostor većem korištenju električnih i drugih klimatski neutralnih vozila.
"Na kvalitetu zraka i dalje utječu promet i zagušenje, zbog čega sve više gradova uvodi zone s niskom i nultom razinom emisija, čime se ograničava lokalni pristup vozilima s motorom s unutarnjim izgaranjem, a neke države članice najavljuju ukidanje prodaje automobila s unutarnjim izgaranjem", ističe se u dokumentu kojeg je Europska komisija poslala Europskom parlamentu.
Provedba ekoloških ciljeva u više faza
Naravno, kao i druge mjere, ni ova, nazvana "Spremni za 55 posto", neće se provesti preko noći, već u više faza, nakon svake od kojih će se analizirati ostvareno. Tako bi se, prema podacima Europskog parlamenta, već do 2030. godine trebala smanjiti emisija štetnih plinova u prometu u Uniji, i to za 55 posto za automobile i 50 posto za kombije. Ciljevi za 2035. godinu i kasnije još su ambiciozniji.
U Europskoj komisiji pritom podsjećaju da je potrebno ostaviti dovoljno vremena stanovništvu i tvrtkama, ali i automobilskoj industriji, kako bi se uskladili s novim klimatskim ciljevima Unije.
Automobilska industrija ključna za EU
Automobilska industrija jedna je od ključnih industrijskih grana u EU. Taj sektor zapošljava, što izravno, što neizravno, 14,6 milijuna radnika u Uniji te daje više od sedam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Automobilski sektor u EU godišnje u istraživanje i razvoj ulaže 60,9 milijardi eura, poručuju iz Bruxellesa, dodajući kako je automobilska industrija veliki adut Unije na svjetskom tržištu.
Ne čudi stoga što u Bruxellesu smatraju da je toj industrijskoj grani potrebno ostaviti dovoljno vremena da bi se uskladila s ambicioznim klimatskim ciljevima EU. U tome bi joj trebale pomoći upravo inovacije.
No, vrijeme za prilagodbu potrebno je i običnim građanima, za koje će tranzicija prema energetski učinkovitim vozilima značiti poveće posezanje u džepove. Slično stoje stvari i s poduzećima.
Konvencionalni automobili moći će se koristiti i nakon 2035. godine
Kako je nizozemski zastupnik u Europskom parlamentu Jan Huitema objasnio u nedavnom intervjuu objavljenom na stranicama Parlamenta, cilj je da novi automobili od 2035. godine ne ispuštaju ugljični dioksid. Ipak, dotad proizvedeni konvencionalni automobili i dalje će se moći koristiti.
Krajnji je cilj da do 2050. godine prometni sektor postane potpuno ugljično neutralan, odnosno da se do sredine stoljeća s europskih prometnica maknu vozila koja zagađuju okoliš.
Trgovci automobilima u Hrvatskoj još godinama ne očekuju velike promjene
Upravo su ta prijelazna razdoblja, čini se, slamka spasa za koju se hvataju i prodavači automobila u Hrvatskoj. I u Hrvatskoj, doduše, posljednjih godina raste prodaja električnih automobila, no sve je to i dalje znatno ispod očekivanja.
Razloga je više, a kao dva najveća stručnjaci obično izdvajaju znatno veću cijenu električnih od konvencionalnih vozila i nedostatnu infrastrukturu za ekološki čiste automobile, odnosno nedostatak punionica izvan većih gradova. Kako to nisu problemi koji se mogu riješiti u kratkom roku, trgovci rabljenim automobilima u Hrvatskoj kažu da i ne očekuju neke velike promjene u svom poslovanju, barem ne u dogledno vrijeme, bez obzira na novu regulativu koju bi trebao usvojiti Europski parlament.
"Cijena je veliki faktor kod odluke o kupnji vozila. Za 10.000 do 15.000 eura, pa i manje, možete kupiti vrlo solidan rabljeni konvencionalni automobil, dok vam za električni automobil treba dvostruko više. To je, nažalost, stvar razine životnog standarda u Hrvatskoj", kaže za EuractivKrunoslav Topić, vlasnik Auto Agent Agrama, agencije za posredovanje u nabavi novih i rabljenih automobila iz inozemstva.
Dodaje kako će se konvencionalni automobili moći koristiti i nakon 2035. godine. Uostalom, napominje, 2035. godina još je jako daleko.
"To je jako dugo razdoblje. Zato ne očekujem da će sad, a ni u nekoj bliskoj budućnosti, na hrvatskom tržištu doći do nekih većih promjena", napominje Topić.
Postupne promjene
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ističu kako bi odluka kakvu bi trebao donijeti Europski parlament postupno trebala utjecati na tržište rabljenih automobila. I na hrvatskoj je izvršnoj vlasti, dodaju, da još više usmjeri potražnju prema ekološki prihvatljivim vozilima, tim više što će koristi od toga imati i proračun.
"Sva proizvedena konvencionalna vozila, na benzin i dizel, moći će se koristiti do kraja svog životnog vijeka. No, već i sada, primjerice, u dijelu njemačkih gradova nije dopušten ulaz u širi centar vozilima ispod Euro 5 norme, što će definitivno usmjeravati potražnju kupaca prema čišćim vozilima", ocjenjuje za EuractivHrvoje Paver, tajnik Udruženja trgovine motornim vozilima pri HGK.
Kod novoregistriranih vozila dominiraju rabljeni automobili
No, da je pred Hrvatskom težak i dug put usklađivanja s EU zelenim standardima na prometnicama pokazuju i podaci HGK o prodaji automobila. Ti podaci pokazuju da kod novih registracija dominiraju rabljeni, a ne novi automobili.
Tako je, primjerice, u prošloj godini po prvi puta registrirano 103.387 vozila. Od toga, novih je vozila bilo 44.088 ili 42,6 posto, dok je rabljenih bilo 59.299 ili 57,4 posto.
Godinu ranije, u 2021. godini, u Hrvatskoj je prvi puta registrirano 109.420 vozila. Od te brojke, na nove automobile otpadalo je 45.289 ili 41,4 posto, a na rabljene 64.131 ili 58,6 posto.
Dodatni je problem, ističu u HGK, što se kod rabljenih vozila većinom uvoze dizelaši. Tako je u prošloj godini uvezeno 45.346 dizelaša, što je predstavljalo 76,5 posto uvezenih vozila, dok je benzinaca uvezeno 13.953 ili samo 23,5 posto.
S druge strane, pokazuju podaci Komore, kod novih vozila nešto je više benzinaca, nego dizelaša. U prošloj je godini prvi put registrirano 22.824 benzinskih automobila, što predstavlja 51,8 posto novih vozila, te 8962 dizelaša, što čini 20,3 posto novoregistriranih automobila. Ostatak se odnosi na ostala vozila, među kojima su i 1374 električna vozila ili 3,1 posto ukupnog broja novih automobila, kao i hibridi i LPG vozila.
Hoće li se ekološki ciljevi moći provesti u uvjetima energetske krize?
Paver upozorava i da se nova regulativa donosi u uvjetima energetske krize u koju je svijet potonuo nakon ruske invazije na Ukrajinu.
"Bit će zanimljivo u utorak vidjeti diskusiju u Europskom parlamentu na ovu temu jer, iako je namjera dobra, trenutne poteškoće u provođenju ove mjere nitko nije mogao predvidjeti. Zbog eskalacije rata u Ukrajini i posljedične inflacije, cijene električne energije, ali i ostalih energenata, značajno poskupljuju. Njemačka ponovno aktivira termoelektrane da bi proizvela i do trećine ukupne potrebe za električnom energijom, pa je pitanje koliko se u tom slučaju može govoriti o 'klimatskoj neutralnosti cestovnog prometa' i učinku električnih vozila na nju", zaključuje Paver.
Napominje i da se prodaja električnih vozila, u pravilu, odvija uz subvencije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koje su limitirane. Razlog tih potpora je visoka cijena električnih vozila.
U Udruženju trgovine motornim vozilima HGK nadaju se da će se u narednom razdoblju u subvencioniranje kupnje takvih vozila aktivnije uključiti i Ministarstvo financija.