Analitičari upozoravaju da razvoj tehnologije nosi i povećanje krađa, a u Hrvatskoj udruzi banaka i Visi daju pregled najčešćih krađa i preporuke kako se zaštiti od njih
Crni petak, posljednji petak u studenom u kojem trgovci tradicionalno "ruše“ cijene, označava početak blagdanske potrošnje koja u Hrvatskoj, kao i najvećem broju drugih europskih zemalja, kulminira božićno-novogodišnjom potrošnjom.
No, veća potrošnja ujedno je i raj za lopove koji povećani obujam "peglanja“ kartica i podizanja novca s bankomata koriste za razne oblike prijevara. Razvoj tehnologija u tome im pomaže.
'Lopovi najviše vrebaju u sezoni blagdana'
Prema podacima koje je u petak objavila kartična kuća Visa, lopovi potrošače najviše i vrebaju u sezoni blagdana, kada raste i potrošnja.
"Podaci Vise pokazuju da su kod najpopularnijih kategorija trgovaca na koje ciljaju prevaranti stope prijevara tijekom blagdana 2022. porasle za 11 posto u odnosu na stopu prijevara izvan blagdana, te su za to vrijeme zabilježile porast od osam posto u odnosu na prethodnu godinu“, ističe se u priopćenju Vise.
'Prevaranti se tijekom cijele godine pripremaju za sezonu blagdanske kupnje'
Dodaje se kako lopovi sve češće koriste razvoj umjetne inteligencije te, općenito, tehnološki napredak za krađu potrošača, kao i da im ne nedostaje kreativnosti u modelima potkradanja kupaca.
"Prevaranti se cijele godine pripremaju za sezonu blagdanske kupnje, iskorištavajući povećanu aktivnost i potrošače koji katkad postaju nepažljivi i 'spuštaju gard' u potrazi za savršenim darom“, upozorava glavni direktor za rizike Vise Paul Fabara.
U priopćenju napominje kako tim stručnjaka te kartične kuće "danonoćno radi kako bi spriječio prijevare“, zbog čega "potrošači mogu biti mirni ove blagdanske sezone“.
Potrošači moraju biti na oprezu
Unatoč tome, u Visi su upozorili na najčešće oblike prijevara te su dali preporuke potrošačima kako da ih izbjegnu.
Slične je preporuke dan ranije, u četvrtak, dala i Hrvatska udruga banaka (HUB). I u krovnom udruženju hrvatskih banaka upozoravaju na sada već uobičajeni rast prijevara tijekom Crnog petka i online trgovine općenito. Stoga i u HUB-u potrošače pozivaju na oprez.
Digitalni skimming, phishing i socijalni inženjering
Prema Visinom izvješću o financijskim prijevarama tijekom blagdanske kupovine, jedna od najčešćih prijevara je digitalni skimming, odnosno kompromitiranje podataka računa od trgovaca u e-trgovini. Njih prevaranti u online kupnji preuzimaju i unovče ih.
Tu su i phishing i socijalni inženjering koji potrošačima otežavaju uočavanje prijevara. Razlog tome je napredak umjetne inteligencije što prevarantima omogućuje stvaranje visoko prilagođenih phishing kampanja.
Malvertising i ATM/POS skimming
Također, prevaranti stvaraju internetske stranice za krađu identiteta, često koristeći zlonamjerno oglašavanje (malvertising) i druge nedopuštene taktike optimizacije za tražilice na maloprodajnim ili uslužnim internetskim stranicama, a sve kako bi privukli žrtve, upozoravaju u Visi.
Tu je i sada već uobičajeni ATM/POS skimming, kod kojeg prevaranti ciljaju bankomate i POS uređaje.
U Visi su identificirali i sheme zaobilaženja jednokratne lozinke (OTP) za dobivanje pristupa računima vlasnika kartice.
"U ovoj se shemi predlošci jednokratnih lozinki šalju žrtvama za koje se čini da su povezani sa željenom kupnjom“, napominje se u Visinom izvješću.
'Klasične' krađe na mjestima punim ljudi
Naravno, među najčešćim oblicima krađa i dalje je i fizička, "klasična“ krađa, u kojoj lopov od potrošača fizički krade platnu karticu ili telefon.
To se najčešće događa na mjestima koja su prepuna ljudi, kada potrošač ni ne sumnja da je pokraden. Riječ je o prepunim trgovinama, trgovačkim centrima ili na parkiralištima, ističu u Visi.
Lažne nagradne igre
Na slične ugroze potrošače upozorava i HUB.
"Kriminalci često koriste društvene mreže i internetske portale te objavljuju lažne nagradne igre ili oglašavaju proizvode po znatno nižim cijenama u odnosu na tržišnu cijenu. Na društvenim mrežama se može primijetiti velik broj oglasa koji zlonamjerno upućuju potencijalne kupce na navodno povoljnu kupnju različite brendirane robe (obuće, odjeće i drugih predmeta)“, upozoravaju u HUB-u.
Kupovati treba 'od pouzdanih izvora' ili dobro provjeriti kod koga se i što kupuje
Potrošačima stoga daju 10 savjeta za sigurnu kupnju putem interneta. Slične preporuke dala je i Visa.
Na prvom mjestu, ističu u HUB-u, potrošači bi trebali kupovati "od pouzdanih izvora“, odnosno koristiti marke i trgovine koje su im od ranije poznate. Ako to nije slučaj, onda bi trebali provjeriti kako su ocijenjeni prodavatelji.
Za kupnju ne treba koristiti veze dobivene e-mailom ili putem društvenih mreža
Također, trebaju provjeriti je li prijenos podataka adekvatno zaštićen. To znači da prilikom online kupnje trebaju koristiti protokole HTTPS i SSL.
"Upamtite: sam simbol lokota ne znači da je internetska stranica zakonita ili legitimna“, upozoravaju u HUB-u.
Isto tako, kupcima preporučuju da provjere web adresu preko koje namjeravaju kupovati.
"Nikada ne koristite veze dobivene elektroničkom poštom ili preko društvenih mreža. Podatke unosite isključivo izravno na sigurnim internetskim stranicama“, napominju u HUB-u.
Osim toga, kupci bi morali provjeravati i ponavljajuća, odnosno trajna plaćanja. Prije nego što u slučaju takvih plaćanja preko interneta pošalju podatke o svojoj kartici, trebali bi saznati kako mogu prekinuti tu uslugu.
Podatke o karticama ne treba slati preko e-maila, SMS-a ili aplikacija
Među preporukama HUB-a je i ona da potrošači ne šalju novac nepoznatima.
"Ako ne biste novac dali osobi koju ste slučajno sreli na ulici, ne činite to ni na internetu. Ako je moguće, zadržite pravo najprije primiti robu“, poručuju u HUB-u.
Kupce upozoravaju i da nikada ne šalju podatke o kartici putem e-maila, SMS-a, Messangera, WhastAppa, Vibera ili drugih sličnih servisa. To se odnosi kako na presliku kartice i njen broj, tako i na PIN i druge podatke.
U HUB-u apeliraju na potrošače da provjere sigurnost plaćanja na internetskoj stranici te da online kupnju obavljaju samo preko onih web stranica koje koriste pune sustave za provjeru autentičnosti i dvostruku autentifikaciju.
'Dvaput razmislite prije plaćanja'
Na kraju, preporučuju kupcima da sačuvaju dokumente vezane uz online trgovinu jer će im naknadno možda trebati kao dokaz da su platili robu ili da bi utvrdili uvjete prodaje.
"Prije plaćanja, razmislite dvaput. Provjerite jeste li razumjeli rizike kupnje putem interneta“, zaključuju u HUB-u.
'Plaćanja bi trebala biti pod većom kontrolom državnih institucija'
Zoran Aralica iz zagrebačkog Ekonomskog instituta kaže da je razvoj tehnologija svakako povećao i mogućnost zloupotreba i krađa. Ipak, upozorava, nedostaju precizni podaci o tome.
"Danas svatko može pokrenuti web stranicu, čime se povećava i mogućnost prijevara i zloupotreba. Svako plaćanje, a posebno ono preko interneta, trebalo bi biti pod većom kontrolom“, napominje Aralica za Euractiv.
Dodaje kako je to posao koji bi trebale odraditi nadležne državne institucije - od Hrvatske narodne banke (HNB), preko Ministarstva financija, pa do Državnog inspektorata, odnosno Financijske inspekcije.
Te bi institucije trebale kupce obavještavati i o rizicima koje nose plaćanja, posebno ona internetska, zaključuje Aralica.