Nova analiza Instituta za javne financije pokazuje da su lokalni proračuni imali velikih koristi od snažnog oporavka hrvatskoga gospodarstva od korona recesije, ali i da su razlike u stupnju razvitka i dalje velike
Snažan gospodarski rast nakon završetka korona recesije pozitivno se odrazio na proračune lokalnih jedinica u Hrvatskoj - županije, gradove i općine, ocjenjuju stručnjaci Instituta za javne financije (IJF) u svom novom Osvrtu.
Pozivajući se na podatke Ministarstva financija, stručnjaci Instituta za javne financije - Mihaela Bronić, Katarina Ott, Simona Prijaković i Branko Stanić, u novoj publikaciji te institucije ocjenjuju da je stanje javnih financija na lokalnoj razini u 2022. godini bilo bolje nego godinu ranije te neusporedivo bolje nego u 2020. godini.
Lokalne jedinice iz deficita u suficit
Naime, prema podacima IJF-a i Ministarstva financija, ukupan je deficit proračuna lokalnih jedinica u Hrvatskoj i njihovih izvanproračunskih korisnika u 2020. godini, koja je bila u znaku recesije u koju nas je gurnula pandemija koronavirusa, te u kojoj nas je pogodio niz potresa na području Zagreba i Banovine, iznosio 3,2 milijarde kuna (oko 420 milijuna eura).
Taj je deficit znatno smanjen u 2021. godini, na nešto više od milijardu kuna. U prošloj je godini na lokalnoj razini ostvaren suficit, i to u iznosu od 2,8 milijardi kuna (oko 370 milijuna eura).
Rastu prihodi, ali i rashodi
U porastu su i ostali pokazatelji stanja u lokalnim proračunima. Tako su, primjerice, prosječni ukupni prihodi u proračunima županija, gradova i općina u 2022. godini porasli za 12,6 posto u županijama, za 14,2 posto u gradovima i za 11,7 posto u općinama.
Porasli su, ističu u IJF-u, i prosječni proračunski prihodi po stanovniku, no rastu i prosječni rashodi per capita, koji su najveći u gradovima, potom u općinama, a tek onda u županijama.
"Razina prosječnih prihoda po stanovniku nije se bitno promijenila. U županijama već godinama iznose manje od 2000 kuna, no u gradovima i općinama prosječno su bitno viši. Zadnjih se nekoliko godina ipak smanjuje udio općina i gradova s prihodima manjima od 6000 kuna, a raste udio onih s prihodima višim od tog iznosa“, ističe se u publikaciji IJF-a.
Bolje se pune proračuni lokalnih jedinica smještenih uz more
Dodaje se kako i ovo istraživanje ukazuje na značaj položaja županije, grada ili općine uz more za punjenje lokalnih proračuna.
Naime, među općinama s proračunskim prihodima po stanovniku većim od 10.000 kuna (1327 eura), lani je bilo čak 57 onih koji su u priobalnom dijelu zemlje, od njih ukupno 63 koji ulaze u tu financijsku kategoriju. S druge strane, među općinama s prihodima po stanovniku manjim od 3000 kuna (408 eura), lani je bila samo jedna koja se nalazi u primorskom dijelu zemlje, i to Pojezerje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uz granicu s Bosnom i Hercegovinom.
Slično "kotiraju“ i primorski gradovi. Naime, među gradovima s prihodima po stanovniku iznad 10.000 kuna (1327 eura), lani je bilo čak 19 gradova iz primorskog dijela zemlje, dok su samo četiri grada bila na kontinentu.
Prihodi Grada Zagreba čine više od dvije trećine ukupnih prihoda hrvatskih gradova
U IJF-u ističu i kako su velike razlike između najbogatijih i najsiromašnijih općina u Hrvatskoj.
Tako je, primjerice, Grad Zagreb lani imao ukupne prihode od 9,1 milijardi kuna (1,2 milijarde eura). To je jednako zbroju ukupnih prihoda čak 119 gradova s najnižim ukupnim prihodima te predstavlja više od dvije trećine ukupnih prihoda svih hrvatskih gradova u prošloj godini.
Na drugoj strani ljestvice su četiri grada - Vrlika i Stari Grad u Splitsko-dalmatinskoj, Čabar u Primorsko-goranskoj i Klanjec u Krapinsko-zagorskoj županiji. Oni su prošle su godine imali ukupne proračunske prihode manje od po 20 milijuna kuna (2,7 milijuna eura), napominju u IJF-u.
Općine s najvećim prihodima Medulin, Podstrana i Viškovo
Velike su razlike i među općinama. Tako je Općina Medulin u Istarskoj županiji lani imala prihode od čak 98,2 milijuna kuna (13 milijuna eura), a Općina Podstrana u Splitsko-dalmatinskoj županiji 78,7 milijuna kuna (10,4 milijuna eura).
U kategoriju općina s visokim prihodima spadale su i tri općine u Primorsko-goranskoj županiji, i to Viškovo (74,9 milijuna kuna ili 9,9 milijuna eura), Kostrena (69,4 milijuna kuna ili 9,2 milijuna eura) i Matulji (66,8 milijuna kuna ili 8,9 milijuna eura).
Niz gradova i općina ima veće proračunske prihode po stanovniku od Zagreba
U prošloj je godini čak 39 općina i 12 gradova imalo veće prihode po stanovniku od Grada Zagreba, u kojem su oni iznosili 11.832 kune (1570 eura).
Lani je, međutim, pokazuju podaci Ministarstva financija i IJF-a, proračunske prihode po stanovniku veće od 20.000i kuna (2654 eura) imao samo Grad Novalja u Ličko-senjskoj županiji, i to 20.263 kune (2689 eura).
Od ostalih lokalnih jedinica, najbliže toj brojci u prošloj su godini bili Grad Hrvatska Kostajnica u Sisačko-moslavačkoj županiji (19.457 kuna ili 2582 eura) i Općina Karlobag u Ličko-senjskoj županiji (19.363 kuna ili 2567 eura).
Velike prihode po stanovniku imale su i neke druge općine, poput Funtane (18.457 kuna ili 2500 eura), zatim Fažane (15.370 kuna ili 2040 eura) i Medulina (14.420 kuna ili 1914 eura), pokazuju podaci IJF-a i Ministarstva financija. Sve tri općine su u Istarskoj županiji i sve tri su smještene uz more.
Najmanji proračunski prihodi po stanovniku u Đurmancu i Orehovici
"Dok je 2021. čak 30 općina imalo prihode po stanovniku niže od 3000 kuna, 2022. bilo ih je samo osam. U objema su godinama najniže prihode imale općine Đurmanec i Orehovica", upozoravaju u IJF-u.
Podaci pokazuju da su proračunski prihodi po stanovniku u Općini Đurmanec u Krapinsko-zagorskoj županiji lani iznosili 2521 kunu ili 335 eura, a u Gradu Orahovici u Virovitičko-podravskoj županiji tek neznatno više, 2827 kuna ili 375 eura.
Kod pojedinih gradova i općine pomoći čine i 90 posto ukupnih proračunskih prihoda
Ovdje, međutim, valja upozoriti kako na prihode po stanovniku utječe broj stanovnika u određenoj jedinici lokalne samouprave, ali i pomoći koje gradovi i općine dobivaju iz državnog proračuna i fondova EU, a koje su u slučaju mnogih lokalnih jedinica značajna proračunska stavka. Drugim riječima, iz tog se podatka ne može automatski izvući zaključak o razvijenosti ili nerazvijenosti određenog grada ili općine, na što upozoravaju i autori istraživanja.
Tako podaci kojima raspolaže Euractiv pokazuju da je u slučaju Grada Hrvatske Kostajnice, primjerice, u prošloj godini stavka pomoći činila čak 90,4 posto ukupnih proračunskih prihoda.
No, gradovi i općine na obali imali su male, često i zanemarive, iznosi od pomoći iz državne i EU blagajne.
Život i gospodarstvo sele na Jadran i u Zagreb
Bivša ministrica uprave, Dubravka Jurlina Alibegović iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, koja se bavi izučavanjem lokalne samouprave, također kaže da transferi po raznim osnovama iz državnog i EU proračuna u velikoj mjeri utječu kako na ukupne prihode određene lokalne jedinice, tako i na one po glavi stanovnika.
U načelu, slabije razvijene lokalne jedinice na kontinentu ovisnije su o pomoći, dok su one bogatije, bilo da je riječ o onima na Jadranu ili o Zagrebu, znatno manje ovisne o pomoći. I stanje u lokalnim proračunima, kaže naša sugovornica, potvrđuju zaključak da život i ekonomija u Hrvatskoj sele u Zagreb i na Jadran.
"Može se reći da se život i gospodarska aktivnost u Hrvatskoj preselila na obalu i u Zagreb. Ostali dijelovi zemlje, a posebno Slavonija, Lika i Dalmatinska zagora, imaju veliko iseljavanje stanovništva i ne ostvaruju neke velike prihode", ocjenjuje Jurlina Alibegović za Euractiv.
Poželjne i nepoželjne pomoći
No, napominje, ni svi transferi nisu isti. Naime, pomoći koje su usmjerene u provedbu projekata, od kojih će lokalna zajednica u budućnosti imati koristi, mogu se smatrati pozitivnima.
No, problem su "nepoželjne“ pomoći, one koje idu na pokrivanje tekućih troškova, odnosno na plaćanje tekuće potrošnje koje bi gradovi i općine ipak trebali podmirivati iz vlastitih prihoda.
Inflacija i rast plaća napuhali prihode i u ovoj godini
Jurlina Alibegović dodaje kako se i u ovoj godini može očekivati nastavak trenda povećanja prihoda na lokalnoj razini. Razlog za to je visoka inflacija, koja "napuhava“ i lokalne proračune, kao i rast plaća, zbog čega se više novca slijeva u lokalne blagajne po osnovi poreza na dohodak.
No, još je otvoreno pitanje kako će lokalna proračunska slagalica izgledati u sljedećoj godini, budući da je država odlučila u cijelosti spustiti porez na dohodak na lokalnu razinu. To znači da gradovi i općine do kraja ovog mjeseca moraju donijeti i odluku o stopama poreza na dohodak na svom području, dok se prirez ukida, o čemu je Euractiv već pisao. Te će stope morati biti u skladu s okvirima koje postavlja zakon.
'Porezni Eldorado'
U praksi, može se očekivati da će ukupno porezno opterećenje dohotka u nekim lokalnim jedinicama ostati kakvo je bilo i do sada. Ipak, u nekima će porasti, dok će se u drugima smanjiti. Sve ovisi o tome što će odlučiti lokalna vlast, na temelju procjene koliko joj novaca treba za obavljanje njenih funkcija.
S obzirom na velik broj lokalnih jedinica u Hrvatskoj - 21 županiju, 128 gradova i 428 općina, pri čemu je Zagreb istodobno i grad i županija, stručnjaci su već upozorili da bi tako atomiziran sustav lokalne samouprave mogao dovesti do prave konfuzije, budući da će se stope poreza na dohodak razlikovati od jedne do druge jedinice lokalne samouprave, koje su međusobno udaljene i samo po nekoliko kilometara. Uz to, upozorili su da bi u takvoj situaciji moglo doći do prijavljivanja fiktivnih boravišta u onim gradovima i općinama s manjim stopama poreza na dohodak.
Ukratko, upozorili su da je time otvoren put prerastanja Hrvatske u "porezni Eldorado“, u kojem se otvaraju vrata raznim zlouporabama.