Glavni ekonomist HGK u kratkom razgovoru za Euractiv kaže da mnogi građani još računaju u kunama, ali da će se priviknuti na euro, te podsjeća da je 2022. godina pokazala kako nas ni kuna, sama po sebi, nije štitila od inflacije.
Hrvatska je "progurala" svojih prvih mjesec dana u eurozoni. Iako smo koristili euro i računali u njemu praktično od trenutka kada je zaživio u našem okruženju 2002. godine, samo uvođenje jedinstvene europske valute u Hrvatsku mnogi su doživjeli kao šok i još se pokušavaju priviknuti na nove novčanice i kovanice, a posebno na nove cijene.
O prvim tjednima korištenja eura u Hrvatskoj Euractiv je razgovarao s glavnim ekonomistom Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goranom Šaravanjom. Iza Šaravanje je duga karijera u području makroekonomije. Ovdje je dovoljno podsjetiti da je bio i glavni ekonomist Zagrebačke banke, kao i Ine.
Osim o euru, našeg smo sugovornika u kratkom razgovoru pitali i o inflaciji, kao i o tome kuca li nam recesija na vrata.
EURACTIV: Iza Hrvatske je nešto više od mjesec dana otkako je uvela euro. Kakva je vaša ocjena procesa konverzije? Jesmo li se do sada uspjeli priviknuti na novu valutu?
ŠARAVANJA: Mislim da je proces konverzije dobro prošao. Razdoblje mogućnosti dvojnog plaćanja bilo je kratko i moj je dojam da je sve proteklo uspješno. Siguran sam da mnogi građani još uvijek preračunavaju iz kuna i u kune, ali s vremenom će se zasigurno potpuno priviknuti.
EURACTIV: Građani se, međutim, žale na poskupljenja, a i Vlada je od trgovaca zatražila da cijene vrate na stanje kakvo je bilo uoči Nove godine i uvođenja eura. Neki od trgovaca su to učinili, neki nisu. Kako preživjeti u uvjetima sve većih cijena i nepromijenjenih plaća?
ŠARAVANJA: Prošla nam je godina pokazala da i s vlastitom, domaćom valutom nismo zaštićeni od inflacije, s obzirom na to da su inozemni ekonomski i politički uvjeti imali bitan utjecaj. Pad raspoloživih dohodaka svakako će se odraziti na stopu rasta ove godine, ali je važno naglasiti da opći nedostatak radne snage u EU, pa i Hrvatskoj, svakako znači da će plaće rasti u srednjem i dugom roku.
EURACTIV: Zanimljivo je da prvi podaci Eurostata i DZS-a za siječanj pokazuju da smo, unatoč poskupljenjima, zapravo imali manju inflaciju nego u prosincu? Koje su robe i usluge posebno poskupile?
ŠARAVANJA: U prvoj procjeni maloprodajnih cijena za siječanj puno detalja nije objavljeno.
Znamo da su na mjesečnoj razini cijene hrane, pića i duhana porasle 1,3 posto, cijene usluga su porasle 1,1 posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda pale 2,1 posto, a cijene energije pale su jedan posto. Sve detalje imat ćemo 23. veljače kada se objavi konačna procjena maloprodajnih cijena za siječanj.
EURACTIV: Što Hrvatskoj u makroekonomskom smislu donosi euro?
ŠARAVANJA: Euro nam donosi eliminaciju valutnog rizika, transparentnije formiranje kamata na kredite i depozite, pristup svim instrumentima Europske središnje banke (ECB) i, kako ECB, za razliku od HNB-a dok je kuna bila službena valuta, nije primorana braniti tečaj, koristi od aktivne monetarne politike za gospodarstvenike i građane.
EURACTIV: Jesmo li pred recesijom?
ŠARAVANJA: Ono što zasigurno možemo reći je da u odnosu na 2022. godinu, kada je rast BDP-a iznosio šest do 6,5 posto, osjetno usporavanje gospodarske aktivnosti u ovoj godini gospodarstvenicima će djelovati kao da je recesija.