Iako je prosječan iznos mjesečne štednje u Hrvatskoj u ovoj godini porastao za tri eura, istraživanje Erstea pokazuje da štedimo manje od stanovnika Mađarske, Slovačke i Češke, kao i da malo hrvatskih štediša ima plan štednje
Prosječan hrvatski građanin sada mjesečno uštedi 73 eura, što je tri eura više nego u prošloj godini, pokazuje istraživanje koje je Erste banka provela u Hrvatskoj i nizu drugih zemalja u širem okruženju.
To je više nego što uštedi prosječan građanin Rumunjske, koji svakog mjeseca na stranu stavi 67 eura, i Srbije, u kojoj prosječan građanin mjesečno uštedi 51 euro, pokazuje istraživanje Erstea.
Ipak, znatno je manje od štednje u ostalim zemljama s kojima se volimo uspoređivati. Tako u Češkoj prosječan građanin u ovoj godini mjesečno uštedi 144 eura. Iako su prosječne plaće u Slovačkoj i Mađarskoj manje nego u Hrvatskoj, prosječan građanin Slovačke mjesečno uštedi 125 eura, a Mađarske 106 eura.
Prosječan stanovnik Mađarske uštedi 23 eura više nego lani
Štoviše, u tim je zemljama više nego u Hrvatskoj porasla i štednja u odnosu na prošlu godinu.
Tako prosječan Mađar u ovoj godini uštedi čak 23 eura više nego u prošloj godini, prosječan Slovak je povećao štednju za osam eura, a prosječan Čeh za sedam eura. Sve tri zemlje prvaci su Europske unije po inflaciji pa se veća sklonost štednji nesumnjivo može objasniti i velikim rastom cijena.
Istraživanje, koje je za Erste u kolovozu provela agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika, pokazuje i da je prosječan stanovnik Srbije u ovoj godini štednju povećao za četiri eura. S druge strane, prosječan stanovnik Rumunjske mjesečnu je štednju u 2023. godini smanjio za tri eura.
U Austriji prosječan građanin mjesečno uštedi četiri puta više nego prosječan Hrvat
Naravno, građani nijedne od spomenutih zemalja, uključujući i Hrvatsku, ne mogu se po mjesečnom iznosu kojeg stave na stranu uspoređivati s onima u Austriji.
Naime, prosječan građanin te zemlje mjesečno u ovoj godini uštedi 307 eura, što je čak četiri puta više od prosječnog hrvatskog građanina. Štednja u Austriji u ovoj je godini porasla za šest eura po stanovniku, otkriva nam istraživanje.
Rast štednje rezultat rasta plaća
"Rast štednje u odnosu na prošlu godinu dobar je znak, to je rezultat rasta plaća u Hrvatskoj. Međutim, razina cijena u nas jako je velika u odnosu na naše dohotke, pa građanima ostaje malo novca za štednju. Osim toga, mi jednostavno volimo trošiti - trošimo na kafiće, restorane, zabave i ostalo, dok drugi više od nas vode računa o svojoj potrošnji“, upozorava za Euractiv neovisni analitičar tržišta rada i osobnih financija Predrag Bejaković.
Dodaje kako štednju ne potiču ni niske kamatne stope na depozite u bankama, kao i manjak bankovnih i drugih proizvoda u koje bi građani usmjeravali višak svojih primanja.
"U Hrvatskoj postoji puno banaka, ali razmjerno malo bankarskih proizvoda. Banke i dalje imaju niske kamate na štednju, dok su kamate na kredite prilično visoke. No, u hrvatskom društvu nedostaje i financijske pismenosti“, ocjenjuje Bejaković.
Mađari, Slovaci i Česi financijski discipliniraniji od Hrvata
U zemljama koje su sjevernije od nas, napominje, građani više vode računa o svojoj potrošnji.
"Općenito gledano, kod stanovnika Mađarske, Slovačke i Češke vlada veća financijska disciplina, oni manje od nas troše na stvari koje im nisu nužne. Osim toga, gledaju dugoročno, dok kod nas i dalje prevladava kratkoročan pogled na svijet", napominje naš sugovornik.
Što se Srbije i Rumunjske tiče, manju štednju od one u Hrvatskoj u tim se zemljama može objasniti i zamjetno manjim plaćama. Tim više što razina cijena u Srbiji, a posebno u Beogradu, nije tako niska i približila se razini cijena u Hrvatskoj, ističe Bejaković.
'Građani nisu u velikom strahu od recesije'
"Relativno stabilan iznos prosječne štednje, gotovo isti kao prošle godine, ukazuje na to da građani nisu u velikom strahu od krize ili recesije, jer tada imaju tendenciju povećanja štednje, što vidimo na primjeru Mađarske“, primjećuje u izjavi za Euractiv financijski stručnjak Vjeko Peretić iz zagrebačke Pro grupe.
Podsjeća kako štednja ovisi o mogućnostima i ekonomskim prilikama. Unatoč tome, ističe, "mi i dalje solidno plovimo ekonomskim izazovima“, na što upućuje i realni rast osobne potrošnje i niska nezaposlenost, a sada i usporavanje inflacije.
"Tu dolazimo do paradoksa“, upozorava Peretić.
Naime, građani bi trebali više štedjeti u "dobrim vremenima“. Kod nas se, međutim, događa da više štede sada, u uvjetima inflacije.
Prosječna plaća u Hrvatskoj od ulaska u eurozonu porasla za 117 eura
Prema podacima državne statistike, prosječna neto plaća u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 1163 eura. To je za 117 eura ili 11,2 posto više nego u prosincu prošle godine, kada smo primili posljednju plaću u kunama, a koja je, preračunata u jedinstvenu europsku valutu, iznosila 1046 eura.
U odnosu na prosječnu plaću godinu ranije, odnosno u kolovozu 2022. godine, koja je iznosila 1019 eura, prosječna je neto plaća u Hrvatskoj u 12 mjeseci porasla za 144 eura ili 14,1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Visoka inflacija 'pojela' rast plaća
No, taj nominalni rast ne znači puno kada cijene skaču iz mjeseca u mjesec, i to po visokim stopama. U kolovozu je, primjerice, godišnja stopa inflacije iznosila 7,8 posto, dok je u rujnu dinamika rasta cijena donekle usporila, ali i dalje je bila na razmjerno visokih 6,7 posto.
Poseban je problem izrazito snažan rast cijena hrane i ostalih osnovnih dobara koje su velika stavka u potrošnji svakoga kućanstva. Tako su cijene hrane i bezalkoholnih pića u rujnu bile u prosjeku 10,4 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu, dok su u odnosu na 2015. godinu bile veće za čak 41,7 posto, pokazuju podaci DZS-a.
U uvjetima u kojima je inflacija uglavnom "pojela“ rast plaća, ohrabruje podatak o povećanju štednje prosječnog hrvatskog građanina, makar i samo za tri eura ili 4,3 posto u odnosu na prošlu godinu. I podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju nastavak trenda rasta depozita sektora kućanstava u ovoj godini.
Svaki dvadeseti Hrvat uopće ne štedi
Naravno, slika štednje u Hrvatskoj jako se razlikuje od osobe do osobe, što potvrđuju i podaci iz istraživanja Erstea.
Tako gotovo trećina ispitanika, odnosno njih 31 posto, mjesečno na stranu stavlja između 50 i 100 eura, ali zato pet posto građana, odnosno svaki dvadeseti, uopće ne štedi.
Mladi štede manje od ljudi u srednjim godinama, stariji još manje
Najveće iznose, u prosjeku 92 eura mjesečno, uštede građani u dobnoj skupini od 35 od 59 godina, odnosno u srednjoj životnoj dobi, pokazuje profil prosječnog hrvatskog štediše.
Mladi su, s druge strane, manje skloni štednji, budući da prosječan građanin u dobi od 15 do 34 godine mjesečno na stranu stavi 73 eura. Stariji građani, oni u dobi od 60 i više godina, mjesečno u prosjeku uštede još i manje - samo 43 eura, što se u velikoj mjeri može objasniti malim mirovinama.
Štediše u Hrvatskoj novac na stranu stavljaju 'stihijski'
Istraživanje pokazuje i da prosječan hrvatski štediša, u pravilu, nema unaprijed zacrtan plan koliko će novca staviti na stranu. Naime, 64 posto štediša uštedi onoliko koliko im ostane na kraju mjeseca, a ne neki unaprijed određeni iznos.
Zanimljivo je i da muškarci, u pravilu, štede više od žena. Istraživanje Erstea pokazuje da muški ispitanici u Hrvatskoj u prosjeku uštede 79 eura mjesečno, dok žene u prosjeku na stranu stave 66 eura.
Podaci iz Ersteova istraživanja pokazuju i da većina Hrvata štedi na način da novac zadrži na tekućem računu. Takvih je 51 posto. To je u skladu s podatkom da većina štediša nema unaprijed napravljen štedni plan, nego uštedi onoliko koliko im ostane kada poplaćaju sve obveze.
Slijede oni koji koriste štedni račun ili štednju knjižicu, a takvih je 37 posto. Životno osiguranje kao oblik štednje ima 23 posto ispitanika.
Petina Hrvata i dalje štedi 'u madracima'
Međutim, iznenađuje podatak da gotovo petina ispitanika, odnosno njih 18 posto, nema nikakav štedni proizvod, već novac drži ili kod kuće ili u sefu. Sličan je udio onih koji štede "u madracima“ bio i u lanjskom istraživanju.
"To pokazuje da velik broj ljudi u Hrvatskoj i dalje nema povjerenja u financijske institucije“, ocjenjuje Bejaković.
Većina ljudi štedi za 'crne dane', puno manje za kupnju stana ili auta
Zanimljivi su i motivi građana za štednju. Istraživanje pokazuje da gotovo dvije trećine Hrvata, odnosno 65 posto, štedi kako bi "osigurali zalihe za izvanredne situacije“.
To je nešto manje nego kod ispitanika u Slovačkoj (92 posto), Češkoj (91 posto) i Rumunjskoj (75 posto), ali više nego u Mađarskoj (55 posto) i Srbiji (53 posto).
Velik broj štediša u Hrvatskoj, njih 44 posto, štedi kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, a 28 posto za kupnju kuće, stana ili auta, dok ih za putovanja štedi 18 posto. Za mirovinu štedi također 18 posto ispitanika.
Jako malo štedimo za obrazovanje
Za obrazovanje i edukacije u Hrvatskoj štedi samo osam posto ispitanika. Slično je i u drugim tranzicijskim zemljama.
Istraživanje, naime, pokazuje da se za obrazovanje među zemljama iza nekadašnje "željezne zavjese“ najviše štedi u Slovačkoj, 29 posto.
Štednja jako važna za 70 posto Hrvata
U svakom slučaju, ohrabruje podatak iz istraživanja da 70 posto Hrvata štednju smatra izrazito ili jako važnom.
To je, međutim, manje nego u Slovačkoj, gdje čak 86 posto ispitanika štednju smatra bitnom. Manje je i u usporedbi s Češkom (85 posto), Rumunjskom (84 posto), Mađarskom (82 posto) i Austrijom (81 posto).
Nešto je više jedino u odnosu na Srbiju, u kojoj, prema Ersteovu istraživanju, 68 posto ispitanika štednju smatra važnom.
Očekuje se nastavak rasta štednje
Analitičari kažu da se u budućnosti može očekivati daljnji rast štednje u Hrvatskoj. Jedan od razloga za to je i inflacija, koja ljude tjera da dvaput okrenu svaki novčić prije nego što ga potroše.
"Štednja u Hrvatskoj nastavit će rasti. Građani se ipak manje zadužuju nego ranije, a ljudi postaju svjesni promjena koje se događaju i više izdvajaju za budućnost“, zaključuje Bejaković, dodajući kako sve to, uz daljnji rast plaća, pridonosi nastavku rasta štednje.