Stručnjaci kažu da će sve ovisiti o duljini trajanja rata i njegovom eventualnom širenju, što bi stvorilo velike probleme u svjetskom gospodarstvu
Izbijanje novog rata na Bliskom istoku najveća je prijetnja svjetskom gospodarstvu posljednjih nekoliko godina, s velikim potencijalom da globalnu ekonomiju uzdrma čak i gore od rata između Rusije i Ukrajine.
Vidjelo se to već i prvih dana rata, kada je cijena nafte znatno porasla, dok je izraelska valuta, šekel, značajno izgubila na vrijednosti.
Jednadžba s puno nepoznanica
Ipak, analitičari kažu kako ne treba unaprijed donositi zaključke. Sve će, kažu za Euractiv, ovisiti o tome koliko će trajati novi rat između Izraela i Hamasa te hoće li eskalirati. Odgovore na ta pitanja trebali bismo dobiti narednih dana, pri čemu treba biti svjestan da su izraelsko-arapski odnosi vrlo složeni i teško predvidljivi.
Ili, kako bi se to matematičkim rječnikom reklo, jednadžba su s puno nepoznanica.
Napad Hamasa na Izrael i izraelsko bombardiranje Gaze
Hamas je, podsjetimo, u subotu rano ujutro napao Izrael. Njegovi su militanti srušili dijelove ograde koja Pojas Gaze, najveću palestinsku enklavu s gotovo 2,4 milijuna stanovnika, odvaja od Izraela i upali u niz gradova i kibuca na području Negeva. Pritom su počinili jezive masakre nad izraelskim civilima, a dio su ih odveli u zatočeništvo u Gazu.
Izrael je odgovorio još istoga dana. Krenulo je nesmiljeno bombardiranje Gaze, koje i dalje traje. Pojas Gaze u potpunoj je blokadi, bez struje i vode, pa se bez pretjerivanja može reći da toj regiji prijeti humanitarna katastrofa ogromnih razmjera.
Izraelska je vojska u međuvremenu uspjela vratiti nadzor nad gradovima na jugu Izraela i izbila je na granicu s Gazom. Nije, međutim, uspjela zaustaviti raketiranje izraelskih gradova iz te palestinske enklave.
Dosadašnji je rat, prema podacima koje su svjetski mediji objavili u četvrtak ujutro, uzeo oko 1200 života na izraelskoj i oko 1100 života na palestinskoj strani. Ranjeno je oko 2800 Izraelaca, te više od 5300 Palestinaca u Gazi. Žrtve su mahom civili.
Ovdje valja naglasiti kako su to podaci za prvih pet dana rata, što znači da su oni tijekom četvrtka porasli.
Hoće li se otvoriti i sjeverna fronta?
Izbijanje novog rata između Izraela i Hamasa, militantne islamističke organizacije koja od 2007. upravlja Pojasom Gaze, izazvao je zabrinutost diljem svijeta, koji strahuje od eskalacije sukoba.
Ne čudi stoga što cijeli svijet sa strepnjom promatra i što se događa na granicama Izraela s njegovim sjevernim susjedima - Libanonom, gdje na jugu zemlje, upravo uz izraelsku granicu, vlada militantni šijitski pokret Hezbollah, i Sirijom, koja je u kaosu građanskog rata. Naime, i na tim dijelovima izraelske granične linije povremeno dolazi do okršaja, pa je prijetnja otvaranja sjeverne fronte sasvim realna. Takav razvoj događaja izravno vodi u sukob s Iranom koji stoji iza Hezbollaha u Libanonu, a ima i jak utjecaj u Siriji.
Porasle cijene nafte
Već je i samo izbijanje rata između Izraela i Hamasa poguralo cijene nafte prema gore.
Tako je barel Brenta u petak, 6. listopada, prije izbijanja novog rata, koštao 84,58 dolara, a onda je, nakon napada Hamasa na Izrael i izraelskog odgovora, skočio na gotovo 89 dolara, pokazuju podaci. U četvrtak, u trenutku pisanja ovoga članka, barel Brenta koštao je 86,37 dolara.
Vrijednost izraelske valute pala, ali se ipak stabilizirala
Poljuljala se i vrijednost šekela. Vrijednost izraelske nacionalne valute u ponedjeljak je potonula na 3,95 šekela za američki dolar, što je njena najslabija vrijednost još od veljače 2016. godine.
Još u petak, 6. listopada, za jedan dolar se, prema podacima Banke Izraela, središnje banke te zemlje, dobivalo 3,86 šekela.
U četvrtak popodne, također prema podacima Banke Izraela, jedan dolar je vrijedio 3,96 šekela. To znači da se tečaj izraelske valute ipak stabilizirao nakon najava izraelske središnje banke da će na otvorenom tržištu prodati do 30 milijardi dolara kako bi zaustavila pad vrijednosti šekela.
Sličan je obrazac kretanja tečaja izraelske valute i prema euru. Tako je 6. listopada, dan uoči početka rata, euro vrijedio 4,07 šekela. No, u četvrtak se za jedinicu jedinstvene europske valute dobivalo 4,20 šekela, pokazuju podaci Banke Izraela.
'Produljeni sukob odrazio bi se na izraelski kreditni rejting'
Novi rat svakako je težak udarac za izraelsku ekonomiju, za koju je turizam važna gospodarska grana.
Izrael je prije ovoga rata bio u fazi normalizacije odnosa s arapskim svijetom koji ga okružuje, što se sve pozitivno odražavalo i na izraelsko gospodarstvo.
Ne čudi stoga što su iz rejting agencije Moody's u srijedu upozorili kako bi dugotrajni rat s Hamasom mogao srušiti kreditni rejting Izraela. Izrael (i) kod te bonitetne kuće ima visoku kreditnu ocjenu, A1, sa stabilnim izgledima daljnjeg kretanja rejtinga (outlook).
"Kreditni rejting izraelske države bio je do sada otporan na terorističke napade i vojne akcije. No, produljeni sukob, koji bi trajno i značajno narušio gospodarsku aktivnost i političke odluke, testirao bi tu otpornost", navode analitičari Moody'sa u svojoj ocjeni novog razvoja situacije na Bliskom istoku, a prenosi Hina.
Scenarij A: Nema eskalacije rata, ekonomske posljedice su male
I naši sugovornici smatraju da će ekonomske posljedice ovisiti o duljini trajanja rata i njegovom eventualnom širenju.
Kažu da, ako rat brzo završi i ako ne dođe do eskalacije, onda bi i posljedice za svjetsko gospodarstvo trebale biti ograničene.
Scenarij B: Eskalacija rata otvara Pandorinu kutiju
No, postoji i scenarij B, onaj koji govori o dugom ratu koji se širi izvan područja Izraela i Gaze. Takav bi scenarij, kažu naši sugovornici, bio vrlo opasan i predstavljao bi otvaranje Pandorine kutije.
"Sve ovisi o tome koliko će rat trajati i hoće li se proširiti i na neka druga područja i eventualno presjeći neke komunikacijske pravce, poput Sueskog kanala. Nadajmo se da se tako nešto neće dogoditi, i veliki igrači pokušavaju sve učiniti da ne dođe do eskalacije. No, ako se tako nešto ipak dogodi, onda će to predstavljati multiplikaciju problema“, kaže za Euractiv ekonomski stručnjak Mladen Vedriš.
Dodaje kako bi takav scenarij vodio u velik rast cijena nafte, što bi onda za posljedicu imalo i usporavanje gospodarskog rasta u svijetu te rast inflacije.
Upozorenja stižu i iz MMF-a
Slične poruke ovih dana stižu i iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Iz te su financijske institucije poručili kako bi 10-postotni skok cijena nafte usporio rast svjetskoga gospodarstva u sljedećoj godini za 0,2 postotnih bodova, dok bi globalnu inflaciju pogurao za 0,4 postotnih bodova.
U MMF-u, inače, očekuju da će rast svjetskoga BDP-a u godini iznositi tri posto, a u sljedećoj 2,9 posto. Lani je svjetsko gospodarstvo raslo po stopi od 3,5 posto, pokazuju nove, jesenske prognoze MMF-a.
Očekuju i usporavanje inflacije, iako će ona i dalje ostati na razmjerno visokim razinama. Tako je prosječna stopa inflacije u svijetu lani iznosila 8,7 posto, u ovoj bi godini trebala iznositi 6,9 posto, a u sljedećoj 5,8 posto, pokazuju nove prognoze MMF-a.
Naravno, pretpostavka za ostvarenje ovih prognoza je da ne dođe do eskalacije ratnih sukoba u svijetu ili sličnih šokova.
Ključne točke - Hormuz i Suez
I energetski stručnjak Davor Štern kaže da ne treba očekivati velike posljedice po svjetsko gospodarstvo, pa tako ni za tržište energenata, ako rat bude ograničen i kratak. Međutim, ako dođe do njegova širenja, onda je to sasvim druga priča.
"Ako dođe do zaoštravanja situacije s Iranom - a moglo bi - Iran će vjerojatno zatvoriti Hormuški tjesnac. Osim toga, moglo bi doći i do diverzije u Suezu. U takvom scenariju, svijet bi ostao bez velikog dijela nafte, budući da preko Sueza ide oko 30 posto svjetske nafte. To bi onda dovelo i do velikog rasta cijena nafte", upozorava Štern za Euractiv.
Repriza posljedica Jomkipurskog rata?
Podsjeća da se svijet već suočavao s takvim krizama. Najgora je bila u vrijeme i nakon Jomkipurskog rata 1973. godine, kada je Sueski kanal bio zatvoren, a naftom bogate arapske zemlje uvele su naftni embargo prema zemljama koje su u ratu podržavale Izrael. Posljedica toga bio je strelovit rast cijena "crnoga zlata" i visoka inflacija.
"Sjećam se da je 1973. godine cijena barela nafte preko noći skočila s tri dolara po barelu na 40 dolara. No, tada je arapski svijet bio znatno više ujedinjen nego danas tako da sada ipak postoje alternative", zaključuje Štern.