Europska unija najavila je povećanje poreza na duhan kako bi se još snizile sve manje stope pušenja po Europi. Iako to pozdravljaju zagovornici javnog zdravlja, duhanska industrija kaže da bi to moglo pogodovati crnom tržištu.
(Ovaj članak dio je specijalnog izvještaja Euractiva, a pokrovitelj objave je tvrtka Philip Morris International. Njihova podrška omogućila je medijskoj mreži Euractiva da dodatna novinarska sredstva uloži u šire i dublje izvještavanje o ovoj temi. Sadržaj kojeg objavljujemo proizveden je uz potpunu uredničku neovisnost.)
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) porez na duhan učinkovito je sredstvo kojim se može smanjiti potrošnja duhana brže nego bilo kojom drugom metodom. Na tragu njihovih preporuka, države EU naplaćuju različite trošarine na duhan, a prema pisanju Financial Timesa sada i Europska komisija razmatra udvostručenje poreznog opterećenja za duhan, u novom zakonodavnom prijedlogu koji se uskoro očekuje.
Neki komentatori u Bruxellesu kažu da bi takav potez barem djelomično bio motiviran inflacijom, koja je pod velik pritisak stavila državne proračune i kojima hitno treba još novca. Sa stajališta javnog zdravstva, sve veći europski nameti na duhan doista su doveli do pada broja pušača. Od 2017. naovamo istraživanja Eurobarometra ukazuju pokazuju da se potrošnja duhana smanjila za prosječno 3 posto u zemljama EU.
Međutim, duhanska industrija kaže da su države koje su povećale poreze na duhan kako bi suzbile pušenje istovremeno i otvorile vrata za ilegalnu trgovinu duhanom. Prema godišnjem izvješću revizorske kuće KPMG, kojeg je financirala duhanska industrija, potrošnja ilegalnog duhana u EU narasla je za 3,9 posto ili 1,3 milijarde cigareta u 2021. godini, nakon što se već bila povećala za 2,3 posto u 2020.
"Da su te cigarete bile kupljene legalno u zemljama u kojima su nađene, u 27 država EU prikupilo bi se dodatnih 10,4 milijardi eura poreza", procijenio je KPMG u svom izvješću.
Emanuele Bracco, docent ekonomije na Sveučilištu u Veroni, rekao je za Euractiv da poskupljivanje duhanskih proizvoda "otvara stražnja vrata krijumčarima."
"Ako na tim tržištima vučete nagle poteze, čak i ako su dobronamjerni, može doći do neželjenih posljedica, poput povećanja krivotvorina i prilike za krijumčare," kaže Bracco. Bracco dodaje da to može biti i štetno za zdravlje, jer takvi ilegalni proizvodi nisu regulirani, i samim tim nisu podložni istoj razini kontrole i standarda kao kod zakonite trgovine.
Ali Svjetska banka ne slaže se s argumentom da to dovodi do izgubljenih poreznih prihoda. Prema njima, povećanje duhanskih trošarina smanjuje mogućnost da ga ljudi sebi priušte, i posljedično "kao što dokazi pokazuju, smanjuje potrošnju."
"Ako zakonodavci danas uvedu reforme u oporezivanju duhana, time biraju brži put do zdravijih i prosperitetnijih društava," navode analitičari Svjetske banke.
Visoko oporezivanje u Francuskoj i Irskoj
Francuska i Irska trenutno imaju najviše duhanske trošarine u cijeloj EU, gdje iznose 6,61 eura i 8,42 eura. Prosjek EU je 3,34 eura, a Pariz je bio i prvi grad koji je uveo porez na cigarete veći od EU. U obje zemlje su osjetno pale stope pušenja. Prema podacima Eurobarometra iz 2017. u Francuskoj je 36 posto stanovnika pušilo duhan, a do 2020. je ponovljeno istraživanje pokazalo da je ta brojka pala za 8 postotnih bodova, na 28 posto, čime se udio pušača u ukupnoj populaciji vratio na razinu iz 2012, po posebnom izvješću koje je Eurobarometar objavio te godine.
U Irskoj je bilo 24 posto pušača 2017. godine, dok je u 2020. taj udio pao na 18 posto.
Međutim, prema izvješću KPMG-a, te dvije zemlje su i prve u EU po veličini ilegalnog tržišta duhanom. 2021. godine u Francuskoj je na ilegalnu trgovinu otpalo 29 posto ukupne potrošnje duhana (15,1 milijardi cigareta), dok je u Irskoj ilegalni duhan bio zaslužan za 17 posto potrošnje (500 milijuna cigareta).
Kritičari visokih trošarina kažu i da prekogranična kupovina cigareta u zemljama koje imaju niže poreze stvara dodatni problem u Parizu. Kako bi se riješio problem cjenovnih razlika, WHO je pozvao na užu suradnju susjednih zemalja po pitanju oporezivanja duhana.
U Poljskoj trošarina iznosi 2,08 eura, ilegalna trgovina drži samo 5 posto tržišta, a pritom je posljednjih godina značajno smanjila stope pušenja, od 30 posto 2017. do 26 posto 2020. godine.
U Njemačkoj, gdje je trošarina blizu prosjeka cijele EU (3,3 eura) , također se znatno smanjila potrošnja ilegalnog duhana (2 posto tržišta), kao i marginalno smanjenje od 1 posto stope pušenja - s 25 posto 2017. na 24 posto 2020.
Grčka i Bugarska zadaju glavobolje
Ali stanje u Grčkoj i Bugarskoj - dvije države na jugozapadu Europe koje imaju najveći udio pušača u cijeloj EU - dodatno komplicira stvari. Iako je Atena uvela trošarinu od 2,74 eura, dakle nižu od EU prosjeka od 3,34 eura, još uvijek ima drugo najveće ilegalno tržište duhana (24 posto) u Europskoj uniji, nakon Francuske.
To je istovremeno i jedina država EU u kojoj je zabilježen značajni porast pušenja, od 37 posto 2017. godine, do 42 posto stanovništva 2020. S druge strane, Bugarska ima najmanju trošarinu, od samo 1,81 eura, i uz to maleno ilegalno tržište, na koje otpada samo 2 posto potrošnje.
No, tamo se broj pušača u udjelu stanovnika povećao, od 36 posto 2017. do 38 posto 2020. Kako je izvijestio Euractiv Bugarska, država je tamo odustala od debate o tom problemu, dok se uvedena zabrana pušenja u zatvorenim prostorima u praksi slabo provodi, a državna inspekcija gotovo da i ne postoji.
Novi duhanski i nikotinski proizvodi
Drugo važno pitanje jest koja bi to mogla biti minimalna stopa trošarine na inovativne duhanske i nikotinske proizvode kakvu Europska komisija namjerava predložiti. WHO i velik dio znanstvenika zazivaju visoke poreze kako bi se time speiječio prelazak pušača na te proizvode, uslijed neizvjesnosti koliko su oni zapravo sigurni za zdravlje.
S druge strane, duhanska industrija inzistira - na temelju drugih znanstvenih istraživanja - da su te nove vrste proizvoda daleko manje štetne nego klasičan duhan, i da bi visoke stope poreza samo odvratila teške pušače od prelaska na zdravstveno sigurnije proizvode.
U razgovoru za Euractiv, švedska europarlamentarka Sara Skyttedal (EPP) izrazila je zabrinutost da bi minimalna stopa poreza mogla biti postavljena "toliko visoko da bi to poništilo mogućnost da nove vrste proizvoda zamijene klasične cigarete."
"Što bi doista onda bilo suprotno ciljevima europskog Plana za pobjedu nad rakom," kaže Skyttedal. Dodaje i da Švedska ima najnižu stopu smrtnosti vezanu za duhan, zahvaljujući upotrebi snusa, proizvoda koji je u ostatku Europske unije zabranjen.
"Nema tu nikakvog 'možda' ili dodatnih interpretacija koji je uzrok tome - razlog je snus, i samo snus. Točka. Ako ostatak Europe želi smanjiti smrtnost od konzumacije duhana na švedske razine, onda je najbolji savjet koji mogu ponuditi da se na nove nikotinske proizvode gleda kao na sredstvo u borbi protiv raka," kaže Skyttedal.
Ali talijanska eurozastupnica Alessandra Moretti (S&D) protivi se takvom stavu, i kaže da se svodi na "dezinformaciju."
"Snus vjerojatno ne uzrokuje rak pluća, ali ga se povezuje s nizom drugih oboljenja, poput kardiovaskularnih bolesti i drugih vrsta raka probavnog sustava," rekla je u razgovoru za Euractiv Italia. "Kako bi se smanjio broj pušača, ne smijemo ih jednostavno osuditi na neku drugu vrstu ovisnosti," kaže Moretti.
(Ovo je prijevod teksta koji je u okviru Specijala objavljen na Euractiv.com: https://www.euractiv.com/section/health-consumers/news/eu-wide-excise-tax-on-novel-tobacco-products-a-tough-equation-to-solve/)