Talijanska eurozastupnica Alessandra Moretti kaže da znanstvenici "definitivno znaju" da su inovativni duhanski i nikotinski proizvodi štetni. No, neki se pitaju je li pretjerana opreznost dobar pristup za pušače koji ne prestaju pušiti.
(Ovaj članak dio je specijalnog izvještaja Euractiva, a pokrovitelj objave je tvrtka Philip Morris International. Njihova podrška omogućila je medijskoj mreži Euractiva da dodatna novinarska sredstva uloži u šire i dublje izvještavanje o ovoj temi. Sadržaj kojeg objavljujemo proizveden je uz potpunu uredničku neovisnost.)
Europarlamentarka Alessandra Moretti (iz stranke lijevog centra Partito Democratico, koja je dio europske političke grupacije S&D) žestoko brani europsku primjenu principa opreznosti, tvrdeći da bi se na njega trebalo osloniti u svakoj raspravi o javnim politikama.
Taj princip kazuje da se mora odustati od svake uredbe koja potencijalno može biti štetna i ako nema dovoljno znanstvenih dokaza koji podržavaju sigurnost njene primjene. To u osnovi znači da bi se inovativni duhanski i nikotinski proizvodi trebali tretirati kao štetni, sve dok se ne dokaže suprotno.
"Ako ne znamo sa sigurnošću kakvi su dugoročni efekti, onda ne možemo ustanoviti da su bezopasni," rekla je Moretti u razgovoru za Euractiv Italia.
"Zasad smo sigurni da se radi o štetnim metodama. Uskoro ćemo vidjeti kakvi su srednjoročni i dugoročni efekti, i, nažalost, bojim se da ćemo dobiti znanstvene dokaze koji će potvrditi da su ti proizvodi štetni za zdravlje," upozorava Moretti. Inovativni proizvodi, poput grijanog duhana, elektroničkih cigareta, ili nikotinskih vrećica, pojavili su se kao alternativa klasičnom pušenju - koje svake godine dovodi do 700,000 smrtnih slučajeva u Europi.
Zagovornici takvih proizvoda kažu da su oni daleko manje štetni od klasičnih cigareta, dok protivnici kažu da su ipak još uvijek štetni, i da, prije svega, ne znamo kakvi su dugoročni efekti njihove konzumacije, budući da su tek relativno nedavno došli na tržište. Nekoliko država EU, poput Francuske i Njemačke, nedavno je povuklo poteze kojima je cilj spriječiti širenje tih proizvoda, i to kroz poreznu politiku ili kroz reguliranje samih proizvoda.
Moretti objašnjava da brojne kemikalije koje korisnici udišu pri korištenju tih metoda "prodiru u sve organe."
"Na primjer, nedavno su neka istraživanja otkrila da postoji izgledna korelacija s rakom mokraćnog mjehura," dodaje.
Moretti je također naglasila da efekti nikotina, poput stvaranja snažne ovisnosti, povećavaju rizik od HPV-a, hipertenzije i kardiovaskularnih oboljenja. "Znamo da su mnogo tih proizvoda sadrži još više nikotina nego klasična cigareta. Stoga bi bilo dobro da se proizvod samo prodaje ako se za njega zna da sigurno nije opasan za zdravlje, i kratkoročno i dugoročno."
Sličnog mišljenja je i Cornel Radu-Loghin, aktivist koji promiče javno zdravlje iz Europske mreže za prevenciju pušenja (European Network for Smoking and Tobacco Prevention, ENSP) koji je za Euractiv rekao da nitko ne može garantirati da su ovi proizvodi manje štetni. "Možda ćemo vidjeti prave efekte tek za 5, 10, ili možda 20 godina, i onda se pokaže da su zapravo još štetniji, tko zna," kazao je.
Govoreći o teškim pušačima koji imaju problema s prestankom pušenja, Radu-Loghin kaže da nijedna javnozdravstvena organizacija nikad ne bi preporučila te proizvode kao zamjenu za cigarete, ali pritom i dodao da svaki liječnik može pomoći pušačima da prestanu pušiti "na način za kojeg smatraju da je najbolji za svakog pojedinog pušača."
Svjetska zdravstvena organizacija i Europska unija 'ciljaju na pogrešnog krivca'
Dr. Konstantinos Farsalinos, znanstvenik iz Centra Onassis za kardiološku kirurgiju (Onassis Cardiac Surgery Center) u Grčkoj, ima drugačije gledanje, i kaže da i EU i Svjetska zdravstvna organizacija (WHO) pogrešno vide nikotin kao glavnog krivca, umjesto da se fokusiraju na pušenje kao takvo.
"Nikotin se već desetljećima demonizira zato što je jedini način dolaska do njega bio kroz pušenje... Danas znamo da nikotin sam po sebi ima relativno zanemariv doprinos u šteti za zdravlje koju uzrokuje pušenje," objašnjava Farsalinos, i dodaje da pretjerana opreznost Europske unije smanjuje voljnost pušača da isprobaju nove proizvode i naposljetku prestanu pušiti.
"Kod njih se stvara dojam da su svi i proizvodi isti, a to je jednostavno netočno," kaže Farsalinos, i dodaje da i EU i WHO imaju selektivan pristup znanstvenim istraživanjima i govore samo o zaključcima koji im odgovaraju.
Upitan da objasni kako bi duhanska industrija mogla ikoga uvjeriti ovim argumentima, kad imamo na umu da je u prošlosti ustrajala na tvrdnji da su 'light' cigarete manje štetne od običnih, odgovara: "Očito je da nećete vjerovati onome što duhanska industrija priča."
"Ovo nisu proizvodi koje je izmislila duhanska industrija... Kad su se prvi put pojavili na tržištu, industrija ih je ismijavala, i tek su se kasnije u to i sami uključili," kaže Farsalinos.
U isto vrijeme, Europska komisija kaže da će pažljivo razmotriti svaku znanstvenu analizu koja se bavi inovativnim nikotinskim i duhanskim proizvodima.
"Kao minimalni kriterij da bi se ti znanstveni radovi uzeli u obzir uzete su smjernice koje je propisao WHO, poput oslanjanja isključivo na nezavisne izvore podataka, ili analizu rizičnosti samo u usporedbi s konvencionalnim duhanskim proizvodima," rekao je neimenovani dužnosnik EU u razgovoru za Euractiv.
"WHO spominje probleme vezane za znanstvenu procjenu učinka tih proizvoda (npr. velike varijacije u emisijama, interakciju pojedinih uređaja sa sadržajem koji se konzumira, ili specifični faktori koji mogu dovesti do raznih razina i omjera nikotina i toksina), koje također treba uzeti u obzir," dodao je dužnosnik.
Frederic de Wilde, predsjednik duhanske kompanije Philip Morris International (PMI) za regiju Europske unije, kaže da je najbolji izbor kojeg pušači mogu napraviti da jednostavno prestanu pušiti - što su mnogi već napravili. No dodaje da se na pušače koji još uvijek ne prestaju pušiti ne smije zaboraviti.
"Međutim, većina pušača nastavlja koristiti jednu od najštetnijih metoda za konzumiranje nikotina - cigarete. Samo u EU, oko 85 milijuna ljudi - ili oko 19 posto stanovnika - još uvijek puši," De Wilde je rekao u razgovou za Euractiv.
Drugi najbolji izbor, kaže De Wilde, je da se prebace na proizvod kod kojeg nema sagorijevanja, koji nudi manji rizik od duhana ili nikotina, što podržavaju i znanstveni dokazi.
"Postoji znanstveni konsenzus da se glavni uzročnik oboljenja vezanih za pušenje nalazi u otprilike stotinjak štetnih kemijskih spojeva koje sadrži dim iz cigareta - a većina nastaje sagorijevanjem. I da nikotin - koji doista stvara ovisnost i koji ni sam nije potpuno bezopasan - ipak nije primarni uzrok tih bolesti," dodaje De Wilde.
S druge strane, objašnjava De Wilde, nikotinski proizvodi kod kojih nema sagorijevanja - poput nikotinskih vrećica, snusa, elektroničkih cigareta, ili grijanog duhana - nisu sasvim lišeni rizika, ali ipak predstavljaju bolju alternativu cigaretama za pušače koji ne odustaju od pušenja.
"Naša znanstvena istraživanja, u kojima se temeljito proučavao naš proizvod za konzumaciju zagrijanog duhana, jasno pokazuju da se radi o alternativi cigaretama, koja nudi manju rizičnost za zdravlje," naglasio je.
De Wilde kaže da su do sličnih zaključaka došla i tijela poput Vrhovnog zdravstvenog vijeća u Belgiji, Institut za procjenu rizika (BfR) u Njemačkoj, Institut za zdravlje i okoliš (RIVM) u Nizozemskoj, Kraljevska liječnička komora (RCP) u Velikoj Britaniji, i Agencije za hranu i lijekove (FDA) u Sjedinjenim Američkim Državama.
"Belgijsko Vrhovno zdravstveno vijeće je - unatoč tome što su došli do sličnih zaključaka kao i mi, na temelju njihove znanstvene studije našeg proizvoda za grijani duhan - ipak donijeli odluku da se isti regulatorni okvir koji se primjenjuje na cigarete treba primijeniti i na grijani duhan," kaže De Wilde.
(Original teksta je objavljen na Euractiv.com: https://www.euractiv.com/section/health-consumers/news/debate-heats-up-over-novel-tobacco-and-nicotine-products-harmfulness/)