Nova ekonomska rang lista Svjetske banke za 2022. pokazuje da su SAD i Kina i dalje najveće svjetske ekonomije
Rusija je, unatoč sankcijama, po veličini ekonomije konačno uspjela preteći Italiju, a među zemljama koje su lani imale značajan rast ekonomske snage još su i Brazil, Argentina, Meksiko, Saudijska Arabija i Australija.
Pokazuju to podaci o bruto domaćem proizvodu (BDP) zemalja u 2022. godini, koje je objavila Svjetska banka.
Američka ekonomija i dalje najjača, generira četvrtinu svjetske ekonomske aktivnosti
Prema tim podacima, SAD i dalje ima najveću ekonomiju u svijetu. Američki je BDP u prošloj godini iznosio gotovo 25,5 bilijuna američkih dolara u tekućim cijenama.
To je otprilike četvrtina svjetskoga BDP-a, koji je u 2022. godini iznosio nešto više od 101 bilijuna dolara.
Kina na drugom mjestu u svijetu i prvom u Aziji
Na drugom mjestu po veličini BDP-a i prošle je godine bila Kina, s BDP-om nešto manjim od 18 bilijuna dolara. Kina je, po tome, najveća azijska ekonomija.
Treće mjesto i dalje drži Japan, čiji je BDP lani iznosio nešto više od 4,2 bilijuna dolara.
Njemačka i Velika Britanija i dalje najjače u Europi
Četvrto mjesto u svijetu i prvo u Europi i dalje pripada Njemačkoj, čiji je BDP lani iznosio gotovo 4,1 bilijuna dolara.
Na petom mjestu se i u 2022. godini zadržala Indija. Njen je BDP lani iznosio gotovo 3,4 bilijuna dolara i bio je veći od onog Ujedinjenog Kraljevstva, bivšeg indijskog kolonijalnog gospodara.
Inače, britanski je BDP lani iznosio nešto manje od 3,1 bilijuna dolara i bio je drugi po veličini u Europi.
Francuska ekonomija sedma u svijetu i druga u EU
Sedmo mjesto u svijetu i prošle je godine zadržala Francuska, čiji je BDP iznosio nešto manje od 2,8 bilijuna dolara.
Francusko je gospodarstvo tako zadržalo status drugog po veličini u Europskoj uniji i trećeg po veličini na Starom kontinentu.
Rusija ušla među top 10 svjetskih gospodarstava
Tu, međutim, dolazi do značajnih promjena na svjetskoj ekonomskoj ljestvici.
Naime, na osmo je mjesto po veličini ekonomije u prošloj godini izbila Rusija koja još u 2021. godini nije ni spadala među top 10 najvećih svjetskih ekonomija, budući da je zauzimala 11. mjesto. Ruski je BDP u 2022. godini, prema podacima Svjetske banke, iznosio nešto više od 2,2 bilijuna dolara, dok je još u 2021. godini bio manji od 1,8 bilijuna dolara.
Rusija je time, unatoč sankcijama, uspjela preskočiti i Italiju, koja je u prošloj godini, s BDP-om tek nešto većim od dva bilijuna dolara, pala na 10. mjesto svjetske ljestvice po veličini ekonomije. Godinu ranije nalazila se na osmom mjestu.
Povećanje proizvodnje oružja i divljanje cijena nafte koristili Rusiji
Skok Rusije na rang listi svjetskih ekonomija iznenađuje ako se zna da su Moskvi, zbog agresije na Ukrajinu, uvedene sankcije. Ipak, Ljubo Jurčić, profesor emeritus na zagrebačkom Pravnom fakultetu i nekadašnji hrvatski ministar gospodarstva, kaže da rast Rusije na globalnoj ljestvici ne treba nužno dovoditi u vezu sa sankcijama koje je Moskvi uveo Zapad.
"Rusija je jako povećala proizvodnju oružja i ta proizvodnja sada čini velik dio, možda i 10 posto, njenog BDP-a. Osim toga, visoke cijene nafte - a Rusija je veliki proizvođač i izvoznik tog energenta - koristile su ruskom BDP-u. Nemojmo zaboraviti i da je Rusija lani jako povećala trgovinu sa zemljama u razvoju, koje joj nisu uvele sankcije“, objašnjava Jurčić za Euractiv.
Drugim riječima, koliko god to grubo zvučalo, moglo bi se reći da su rat i njegove ekonomske posljedice, poput divljanja cijena nafte, čak i koristile ruskom gospodarstvu. Cijela priča, naravno, ima i svoje naličje, a među njima su i pad Rusije u recesiju u 2022. godini, zatim, pad vrijednosti ruske valute i okretanje Moskve prema Kini, Sjevernoj Koreji, Indiji, Iranu, Kubi i ostalim zemljama u razvoju, uz istodobno svođenje ekonomskih odnosa sa Zapadom na minimum.
I Kanada preskočila Italiju
Deveto mjesto na svjetskoj ljestvici najvećih gospodarstava i lani je zadržala Kanada, čiji je BDP lani iznosio nešto više od 2,1 bilijuna dolara. Kanada je po veličini ekonomije također uspjela preskočiti Italiju.
Na 11. mjesto u 2022. izbio je Brazil, čiji je BDP premašio 1,9 bilijuna dolara. U 2021. Brazil je bio na 12. mjestu svjetske ljestvice najvećih ekonomija.
Skok Meksika, Argentine i Saudijske Arabije
Na 12. je mjesto sada izbila Australija, s BDP-om koji je lani dosegao gotovo 1,7 bilijuna dolara. Dio razloga za to, tvrde ekonomisti, leži i u povećanju potražnje za australskim sirovinama na svjetskom tržištu.
Osim Rusije, Brazila i Australije, još nekoliko zemalja zabilježilo je velik skok na globalnoj ekonomskoj ljestvici. Među njima valja izdvojiti Meksiko, čiji je BDP lani premašio 1,4 bilijuna dolara, što je tu zemlju svrstalo na 14. mjesto u svijetu. Godinu ranije Meksiko je bio na 15. mjestu.
U klubu ekonomskih dobitnika je i Saudijska Arabija, čiji je BDP u 2022. iznosio više od 1,1 bilijuna dolara. Ta je naftom bogata zemlja, prema novoj rang ljestvici Svjetske banke, sada na 17. mjestu u svijetu po veličini ekonomije, dok je u 2021. godini bila na 18.
Još veći skok zabilježila je Argentina. Argentinski je BDP u 2022. iznosio oko 633 milijarde dolara, što je tu zemlju svrstalo na 22. mjesto po veličini gospodarstva u svijetu. Godinu ranije Argentina je zauzimala tek 27. mjesto.
Južna Koreja više nije među top 10 najvećih svjetskih gospodarstava
Ima, naravno, i gubitnika. Osim već spomenute Italije, koja je ipak i dalje među top 10 svjetskih ekonomija, pad na rang listi zabilježila je i Južna Koreja.
Južnokorejski je BDP u 2022. iznosio nešto manje od 1,7 bilijuna dolara, po čemu je južnokorejska ekonomija zauzela 13. mjesto u svijetu. Godinu ranije bila je na 10. mjestu.
Mediteranske članice EU u stagnaciji
Među velikim igračima u gubitnike svakako možemo uključiti i Španjolsku, četvrtu po veličini ekonomiju u EU. Španjolski je BDP u prošloj godini iznosio oko 1,4 bilijuna dolara, što je tu zemlju svrstalo na 15. mjesto u svijetu. U 2021. godini Španjolska je po veličini ekonomije bila na 14. mjestu u svijetu, pokazuju novi podaci Svjetske banke za 2022. i njihova usporedba s 2021. godinom.
Veličina ekonomije, iskazana u BDP-u u tekućim cijenama, samo je jedan pokazatelj ekonomske snage neke zemlje. Taj pokazatelj ne pokazuje realno bogatstvo stanovnika neke zemlje i stupanj ekonomske razvijenosti (za to služi BDP po stanovniku i drugi pokazatelji), već ukupnu vrijednost roba i usluga proizvedenih unutar nacionalnih granica. Samim tim, BDP je, u pravilu, veći što zemlja ima više stanovnika, odnosno što je tržište na kojem se ostvaruje veće.
Unatoč tome, BDP se može koristiti kao pokazatelj ekonomske snage zemalja, budući da veći BDP znači i da država ima veći značaj u svjetskoj ekonomiji.
Kada je riječ o mediteranskim članicama EU, a posebno o Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Grčkoj, one su posljednjih godina u stagnaciji, upozorava Jurčić. To potvrđuju i podaci Svjetske banke. Stoga i ne čudi njihov pad na globalnoj ljestvici ekonomske snage.
Hrvatska pala na 80. mjesto po veličini gospodarstva, najsličnija Litvi
Pad na toj ljestvici zabilježila je i Hrvatska. Naime, u 2021. godini hrvatsko je gospodarstvo po veličini BDP-a bilo na 75. mjestu u svijetu, dok je u 2022. godini skliznulo na 80. mjesto.
Hrvatski je BDP, doduše, porastao i u 2022. je, prema podacima Svjetske banke, iznosio gotovo 71 milijardu dolara, no drugi su, očito, rasli brže od nas.
Hrvatska se ekonomija, proizlazi iz podataka te međunarodne institucije, prošle godine po svojoj veličini nalazila na 21. mjestu u EU. Po veličini BDP-a, Hrvatska je lani bila najsličnija Litvi, čiji je BDP bio nešto veći od 70 milijardi dolara i koja je time zauzela 22. mjesto u EU i 81. u svijetu.
Jurčić ističe kako je točno da je Hrvatska u posljednje dvije godine imala velike stope rasta ekonomske aktivnosti, ali podsjeća da su one došle nakon 2020. godine, u kojoj smo pretrpjeli velik pad gospodarstva zbog pandemije koronavirusa.
Upozorava da se Hrvatska i dalje razvija slabije nego što bi trebala, zbog čega će i u budućnosti imati velikih problema u hvatanju koraka s razvijenijim gospodarstvima EU.
Pad na globalnoj ljestvici zabilježile i Srbija i Slovenija
Ipak, hrvatsko je gospodarstvo i dalje najveće na području bivše Jugoslavije.
BDP Srbije lani je, prema podacima Svjetske banke, iznosio oko 63,5 milijardi dolara, što ga je svrstavalo na 84. mjesto u svijetu. Godinu ranije Srbija je po veličini gospodarstva bila na 83. mjestu u svijetu.
Slovenski je BDP lani iznosio nešto preko 62 milijarde dolara. Slovenija je, po tome, imala 85. po veličini ekonomiju u svijetu. Godinu ranije, Slovenija je po veličini gospodarstva zauzimala 84. mjesto.
Najmanju ekonomiju u regiji ima Crna Gora
Zanimljivo, Bosna i Hercegovina je i u 2022. godini uspjela zadržati 111. mjesto na svjetskoj ljestvici po veličini ekonomije. Njen je BDP lani, prema podacima Svjetske banke, iznosio oko 24,5 milijardi dolara.
Peto po veličini gospodarstvo na prostoru bivše zajedničke države ima Sjeverna Makedonija, čiji je BDP prošle godine iznosio nešto više od 13,5 milijardi dolara. To je Sjevernu Makedoniju lani svrstavalo na 138. mjesto u svijetu. Godinu ranije bila je na 135. mjestu.
Najmanje ekonomije na prostoru bivše Jugoslavije imaju Kosovo i Crna Gora. Kosovski je BDP u 2022. godini iznosio nešto manje od 9,5 milijardi dolara, po čemu je Kosovo zauzimalo tek 152. mjesto u svijetu. U 2021. godini Kosovo je po veličini svog BDP-a bilo na 148. mjestu u svijetu.
Crnogorski je BDP u prošloj godini iznosio oko 6,1 milijardi dolara, po čemu je Crna Gora po ekonomskoj snazi zauzimala tek 161. mjesto od 209 zemalja i teritorija za koje je Svjetska banka objavila podatke. Godinu ranije, Crna Gora je na toj ljestvici također bila 161.
Iako nije bila dio bivše Jugoslavije, Albanija se tradicionalno pribraja toj skupini zemalja pa vrijedi iznijeti i podatke za nju. Albanski je BDP u prošloj godini iznosio oko 18,9 milijardi dolara, po čemu je bio na 122. mjestu u svijetu. Godinu ranije Albanija je zauzimala 120. mjesto u svijetu po veličini BDP-a, pokazuju podaci Svjetske banke.
U EU se proizvede šestina svjetskoga BDP-a
Kada se novi ekonomski poredak suvremenog svijeta gleda po trgovinskim blokovima, onda uvjerljivo prvo mjesto i dalje drži USMCA (bivša NAFTA), sjevernoamerička zona slobodne trgovine koju čine Kanada, SAD i Meksiko. Zajednički je BDP tog bloka lani iznosio više od 29 bilijuna dolara, što je gotovo 30 posto svjetskoga BDP-a.
Na drugom je mjestu EU, čiji je zajednički BDP u 2022. godini iznosio preko 16,6 bilijuna dolara, proizlazi iz podataka Svjetske banke. To je otprilike šestina svjetskoga BDP-a.
Snažan uspon ASEAN-a i Mercosura
Među ostalim velikim trgovinskim blokovima, ASEAN, političko i ekonomsko udruženje 10 zemalja jugoistočne Azije, imalo je zajednički BDP od preko 3,6 bilijuna dolara. Riječ je o bloku koji se vrlo brzo razvija i čije su članice Indonezija, Malezija, Singapur, Brunej, Filipini, Vijetnam, Kambodža, Laos, Tajland i Mjanmar.
Zajednički BDP Mercosura, južnoameričkog trgovinskog bloka, sastavljenog od Brazila, Argentine, Urugvaja i Paragvaja, u 2022. godini je iznosio gotovo 2,7 bilijuna dolara. To je nešto manje od BDP-a Francuske.
Zajednički BDP proruske Euroazijske unije manji od BDP-a Francuske
BDP Eurazijske ekonomske unije (EAEU), koju čine Rusija, Bjelorusija, Armenija, Kazahstan i Kirgistan, u prošloj je godini iznosio nešto manje od 2,6 bilijuna dolara.
I zajednički BDP tog proruskog ekonomskog bloka bio je manji od BDP-a same Francuske.
Divljanje cijena nafte 'poguralo' zemlje Zaljeva
Ukupan BDP Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC), sastavljenog od Saudijske Arabije, Omana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Bahreina i Kuvajta, prošle je godine iznosio oko 2,2 bilijuna dolara.
Jačanju GCC-a u prošloj je godine, bez sumnje, pridonijelo divljanje cijena nafte.
Zajednički BDP EFTA-e 1,4 bilijuna dolara
Zajednički BDP EFTA-e, zone slobodne trgovine koju čine Švicarska, Lihtenštajn, Island i Norveška, lani je iznosio preko 1,4 bilijuna dolara.
Od ostalih trgovinskih blokova izdvojimo još Južnoafričku carinsku uniju (SACU), u kojoj su Južna Afrika, Namibija, Bocvana, Lesoto i Esvatini. Zajednički BDP tog bloka u 2022. je iznosio nešto više od 446 milijardi dolara.
Ekonomska snaga CEFTA-e manja od ekonomske moći Ukrajine
Dodajmo ovome i CEFTA-u, u kojoj su BiH, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Albanija i Sjeverna Makedonija te Moldavija.
Zajednički BDP tog bloka lani je iznosio tek nešto više od 150 milijardi dolara. To znači da je ekonomska snaga svih sedam zemalja CEFTA-e zajedno bila manja od BDP-a Ukrajine, koji je iznosio oko 160 milijardi dolara, proizlazi iz podataka Svjetske banke.