Potrošači u Hrvatskoj najviše odustaju od kupnje grickalica i slatkiša te alkoholnih i bezalkoholnih pića, pokazuje novo istraživanje McKinseyja
Zbog snažnog rasta cijena hrane, Hrvati se okreću jeftinijim proizvodima i trgovinama s nižim cijenama, a od kupnje nekih proizvoda i odustaju, pokazalo je istraživanje koje je provela konzultantska tvrtka McKinsey & Company.
Istraživanje o potrošačkim navikama u zemljama srednje Europe, koje je obuhvatilo i Hrvatsku, potvrdilo je da je visoka inflacija snažno pogodila upravo budžete hrvatskih kućanstava, u kojima je velik dio novca i do sada išao upravo za hranu.
Čak tri petine Hrvata kupuje u diskontima
Rezultati istraživanja McKinseyja, primjerice, pokazuju da su u Hrvatskoj supermarketi najpopularnije mjesto za kupnju namirnica te da preko 60 posto ispitanika namirnice kupuje u diskontima.
"Potrošači su u najvećoj mjeri izjavili kako u idućih 12 mjeseci planiraju nastaviti kupovati upravo u diskontima, dok je interes za ostalim oblicima prodajnih mjesta u padu. Najveća promjena u sljedećem razdoblju bit će vidljiva u trgovinama koje ne proizvode otpad (zero waste) i malim trgovačkim lancima jer je istraživanje pokazalo da te lokacije najviše gube na popularnosti kod potrošača“, upozoravaju u McKinseyju.
Dodaju i kako je istraživanje koje su u travnju proveli u srednjoeuropskim zemljama, na uzorku od 4500 ispitanika u Poljskoj, Češkoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj i Ukrajini, pokazalo da potrošači u spomenutim zemljama, "sve intenzivnije osjećaju pritisak cijena".
Štedimo na tri vrste proizvoda
Posljedica toga nije samo okretanje jeftinijim robnim markama i diskontnim trgovinama, nego i odustajanje od kupnje pojedinih proizvoda.
U slučaju Hrvatske, potrošači mahom štede na tri kategorije proizvoda, pokazuje istraživanje. Riječ je o grickalicama i slatkišima, zatim o alkoholu, ali i o bezalkoholnim pićima.
Naime, istraživanje pokazuje da se 55 posto ispitanika u Hrvatskoj spremno odreći grickalica i slatkiša. Od kupnje bezalkoholnih pića spremno je odustati 49 posto ispitanika, a od kupnje alkoholnih pića 45 posto.
Potrošači se ni u inflacijskim uvjetima ne odriču voća, povrća, mesa i mliječnih proizvoda
S druge strane, potrošači u Hrvatskoj najmanje su spremni odreći se svježeg voća i povrća, mlijeka, jaja i mliječnih proizvoda. Nisu se spremni odreći ni svježeg mesa, peradi i ribe.
No, valja reći kako postoje znatne razlike među generacijama kada je u pitanju štednja na prehrambenim proizvodima.
Generacijske razlike u potrošnji
Tako su, primjerice, mlađe generacije (generacije Y i Z) manje spremne štedjeti na grickalicama od ljudi u srednjim godinama (generacija X).
S druge strane, generacija X i pripadnici baby boom generacije sklonije su prelasku na jeftinije robne marke i kupnju u diskontima od mlađih generacija, pokazuje istraživanje.
Samo Rumunji u EU osjetno više izdvajaju za hranu
"Naše je istraživanje pokazalo da 61 posto potrošača u Hrvatskoj ove godine troši znatno veći dio svojih prihoda na prehrambene proizvode u usporedbi s prethodnom godinom", ocijenio je Dino Komar, jedan od suautora istraživanja i partner u uredu McKinseyja u Zagrebu.
Hrana je i do sada bila najveća stavka u kućnim proračunima u Hrvatskoj.
Prema podacima Eurostata za 2021. godinu, hrvatska su kućanstva u 2021. godini za hranu i bezalkoholna pića izdvajala 19,5 posto svoje ukupne potrošnje.
To je značajno manji udio jedino u usporedbi s kućanstvima u Rumunjskoj (24,8 posto) i na razini je potrošnje za hranu i bezalkoholna pića u Litvi (20,4 posto), Bugarskoj (20,1 posto), Estoniji (19,6 posto) i Poljskoj (19,6 posto), čija kućanstva neznatno više od hrvatskih izdvajaju za hranu i bezalkoholna pića.
U EU za hranu najmanje izdvajaju Irci i Luksemburžani
U svakom slučaju, hrvatska potrošnja za hranu znatno je veća od prosjeka na razini Europske unije, koji je u 2021. godini iznosio 14,3 posto.
Potrošnja hrvatskih kućanstava za hranu i bezalkoholna pića ne može se ni uspoređivati čak ni s onom u susjednoj Sloveniji, a kamoli u razvijenim članicama Unije. Tako podaci eurostatističara pokazuju da je prosječno slovensko kućanstvo na hranu i bezalkoholna pića u 2021. godini izdvajalo 14,4 posto svojih rashoda.
U Njemačkoj je taj udio iznosio 11,8 posto, a u Austriji je bio još i manji, 10,9 posto.
Najmanje za hranu i bezalkoholna pića u EU izdvajaju kućanstva u Luksemburgu, 9,6 posto, i Irskoj, samo 8,7 posto.
Trećina izdataka prosječnog kućanstva u BiH ide na hranu i bezalkoholna pića
S druge strane, veće izdatke za hranu i bezalkoholna pića od hrvatskih imaju kućanstva na Zapadnom Balkanu.
Tako je prosječno kućanstvo u Bosni i Hercegovini u 2021. godini za te svrhe izdvajalo čak 31,4 posto kućnoga budžeta, u Crnoj Gori 27 posto, a u Srbiji 23,2 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Cijene hrane od 2015. porasle za gotovo 43 posto
Novijih podataka o potrošnji za hranu i bezalkoholna pića nema, no nema nikakve sumnje da su se ona povećala. U prilog tome govori i činjenica da Hrvatska ima drugu najveću stopu inflacije u eurozoni i šestu u EU.
Prema podacima Eurostata, cijene na malo u Hrvatskoj u kolovozu su bile 8,4 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu.
No, dinamika po kojoj rastu cijene hrane i pića u Hrvatskoj je znatno veća od prosječne stope rasta svih maloprodajnih cijena. Tako su, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), cijene hrane i bezalkoholnih pića u kolovozu u odnosu na kolovoz prošle godine bile 11 posto veće. U odnosu na 2015. godinu, cijene hrane i pića u Hrvatskoj u kolovozu su bile čak 42,7 posto veće, pokazuju podaci državne statistike.
Rastu i plaće, ali nedovoljno
Rastu, doduše, i plaće, ali njihov rast ne može amortizirati tako velik skok cijena, posebno osnovnih dobara, onih bez kojih je život nezamisliv.
Posljednji podaci DZS-a pokazuju da je prosječna neto plaća u Hrvatskoj za srpanj iznosila 1141 euro. To je devet eura manje od prosječne plaće za lipanj. U odnosu na plaću za srpanj prošle godine, koja je iznosila 1006 eura, prosječna su primanja zaposlenih porasla za 135 eura, što teško može biti dovoljno za pokrivanje sve većih troškova života.
'Stezanje remena' opet u modi
Ne čudi stoga što se hrvatski kupci sve više okreću staroj praksi "stezanja remena". Jednostavno, kupuju tamo gdje im je jeftinije i ono što je za njih cjenovno povoljnije, a od kupnje nekih prehrambenih proizvoda i odustaju.
Pritom valja voditi računa da primanja polovine zaposlenih u Hrvatskoj nisu ni blizu prosječne plaće. Naime, podaci DZS-a za srpanj pokazuju da je medijalna plaća, što je srednja vrijednost plaća u zemlji, 984 eura.
Nemali broj zaposlenih prima i samo minimalnu plaću, koja u ovoj godini iznosi 560 eura u neto iznosu.
Svaki četvrti potrošač u Hrvatskoj kupuje proizvode lokalnih proizvođača
Unatoč tome, istraživanje McKinseyja pokazuje da hrvatski potrošači više od drugih u srednjoj Europi ostaju vjerni lokalnim proizvođačima. To potvrđuje i podatak da je gotovo četvrtina ispitanika u Hrvatskoj, odnosno njih 24 posto, izjavilo je da namjerava kupovati proizvode lokalnih proizvođača i poljoprivrednika.
Radi se o većoj brojci nego u drugim zemljama. Na razini srednje Europe, primjerice, proizvode lokalnih proizvođača kupuje 21 posto ispitanika. U zapadnoj Europi taj je udio još i manji i iznosi samo 15 posto, pokazuje istraživanje McKinseyja.
Vrijedi istaknuti i da su proizvodima lokalnih potrošača u Hrvatskoj jednako skloni kako oni s manjim, tako i oni s većim primanjima.
Više od polovice Hrvata namirnice nikada nije kupovalo preko interneta
No, istraživanje McKinseyja pokazuje da Hrvatska zaostaje za drugima u srednjoj Europi kada je riječ o online trgovini. U prilog tome govori i podatak da 56 posto ispitanika nikada nije namirnice kupovalo preko interneta.
Ipak, pripadnici generacije Z polako mijenjaju trendove u zemlji. Naime, 14 posto njih u istraživanju je kazalo kako je tijekom koronakrize počelo kupovati namirnice online putem te je nastavilo s tom praksom i kasnije.
"Krajnje je vrijeme da trgovci počnu uzimati u obzir pripadnike generacije Z i svoje poslovanje prilagode njihovim sve više rastućim online shopping navikama“, zaključuje Komar, pozivajući se na rezultate istraživanja.