Iako se udio hrane i bezalkoholnih pića u ukupnoj potrošnji hrvatskih kućanstava smanjuje, i dalje trošimo više za kupnju tih osnovnih životnih namirnica od većine drugih u EU.
Svaki peti euro kojim su u 2021. godini raspolagala hrvatska kućanstva odlazio je na kupnju hrane i bezalkoholnih pića, pokazuju novi podaci eurostatističara.
To je manje nego u 2020. godini, kada su hrvatska kućanstva za hranu i bezalkoholna pića izdvajala 20,8 posto dohotka.
Više od nas na hranu troše kućanstva u Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj i baltičkim državama
Iako je udio potrošnje za hranu i bezalkoholna pića u Hrvatskoj sada manji nego ranije, kada su naša kućanstva za kupnju osnovnih životnih namirnica izdvajala i do trećine ukupnih primanja, Hrvatska i dalje spada među članice Unije u kojima hrana i bezalkoholna pića "pojedu" velik dio primanja građana. Naime, kako pokazuju podaci Eurostata, hrvatska su kućanstva po tim troškovima u 2021. godini bila na sedmom mjestu u EU.
Na hranu i bezalkoholna pića najviše izdvajaju kućanstva u Rumunjskoj, čak 24,8 posto dohotka. Više od petine primanja prosječno kućanstvo potroši na hranu i bezalkoholna pića i u Litvi i Bugarskoj. Nešto više prosječnih primanja nego u Hrvatskoj na hranu i bezalkoholna pića odlazi i u Estoniji, Poljskoj i Slovačkoj.
Hrvatsko kućanstvo za hranu izdvaja znatno više od prosječnog kućanstva u EU
Kada je riječ o EU kao cjelini, prosječno je kućanstvo na hranu i bezalkoholna pića u 2021. godini potrošilo 14,3 posto svoga dohotka, odnosno sedminu ukupnih primanja. Naravno, što je zemlja razvijenija, njeni stanovnici, u pravilu, manje izdvajaju na hranu jer im visina primanja omogućuje da kupuju i brojne druge stavke koje se u manje razvijenim zemljama i dalje smatraju luksuzom.
To se vidi i na EU ljestvici na kojoj potrošnja na hranu i bezalkoholna pića čini samo 8,3 posto ukupne potrošnje kućanstava u Irskoj. Slijedi Luksemburg, s udjelom od devet posto i Austrija, s udjelom od 10,9 posto.