Premijer Andrej Plenković ističe i da se Hrvatska nalazi na 14. mjestu među članicama Unije po iskorištenosti novca iz fondova EU
Premijer Andrej Plenković istaknuo je u utorak da je Hrvatska u 10 godina članstva u Europskoj uniji u plusu od 12 milijardi eura, kada se gleda ono što smo za članstvo uplatili i ono što smo izvukli, a usporedno s drugim članicama, na 14. je mjestu po njihovoj iskorištenosti.
Do sada je Hrvatska u europski proračun uplatila 5,2 milijarde eura, a povukli smo 17,1 milijardu europskih sredstava, rekao je Plenković na otvorenju “Konferencije o budućnosti Kohezijske politike nakon 2027”.
Istaknuo je da je time Hrvatska u plusu skoro 12 milijardi eura. No, smatra da je pogrešno govoriti samo o uzimanju novca kao jedinoj prednosti članstva u EU, odnosno da to nije samo "uzimanje para od bogatih".
Hrvatskoj sada na raspolaganju 25 milijardi eura
"EU je prije svega zajednica prava, zajednica vrijednosti, zajednica koja je najrazvijenija na svijetu, zajednica u koju smo mi htjeli ući", poručio je.
Naglasio je i da će Hrvatska u potpunosti iskoristiti sredstva koja su joj na raspolaganju iz starog financijskog okvira i Instrumenta EU iduće generacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao što je to učinila i sa sredstvima iz Fonda solidarnosti.
To će, najavio je, učiniti i u apsorpciji sredstava iz nove financijske perspektive.
U četvrtom desetljeću samostalnosti, Hrvatskoj je na raspolaganju 25 milijardi eura, što je najviše sredstava iz europskih izvora do sada.
Govoreći o današnjoj poziciji Hrvatske, rekao je da smo trenutno na 14. mjestu po iskorištenosti sredstava, a u perspektivi koja sada završava iskoristili smo dosad 88 posto sredstava.
"Cilj kohezijske politike u Hrvatskoj je da okupimo naše nacionalne razvojne prioritete, da ubrzava transformaciju Hrvatske u svim mogućim segmentima, da pridonese kreiranju radnih mjesta i da pridonese većim ulaganjima", istaknuo je premijer Plenković.
'Hrvatska lovi korak s razvijenijim zemljama'
Danas se, pojasnio je premijer Plenković, kohezijska politika provodi usporedno s Instrumentom EU iduće generacije.
Podsjetio je da je Hrvatska 2013. bila na 51 posto prosjeka EU, 2016. bila je na 62 posto, a danas je na 73 posto.
Rast od 11 postotnih poena znači da je Hrvatska rasla brže od drugih i da lovi korak s razvijenijim zemljama, dodao je, a prava prigoda za rezime ukupne koristi članstva bit će 2030., nakon što Hrvatska u potpunosti iskoristi pune dvije financijske perspektive.
Najbolji primjer toga rasta, naglasio je premijer Plenković, su pokazatelji o bruto domaćem proizvodu (BDP). On je po stanovniku 2015. bio 10.900 eura, a prošle godine bio je 17.500 eura.
U apsolutnom iznosu, BDP je od 2016. do 2023. narastao je za 20 milijardi eura, s 47 milijardi eura na 67 milijardi eura, istaknuo je Plenković.
Vlada će dio novca dati gradovima koji su sjedišta županija
U novoj financijskoj perspektivi, naglasio je Plenković, Vlada je odlučila dio sredstava, u iznosu od 680 milijuna eura, direktno dati gradovima koji su središta županija jer joj je važna politika decentralizacije i ravnomjernog regionalnog razvoja.
Uz predsjednika Vlade bili su ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović te ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, a video porukom u konferenciju se uključila i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.