U najvećem demografskom minusu i u prošloj su godini bile Slavonija i Lika, pokazuju procjene državne statistike
Stanovništvo Hrvatske nastavilo se smanjivati i u prošloj godini, pokazuju novi podaci državne statistike.
Prema tim podacima, u Hrvatskoj je sredinom 2022. godine živjelo 3.855.641 stanovnika.
To je 23.340 ili 0,6 posto manje stanovnika nego sredinom 2021. godine, kada je u zemlji, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), živjelo 3.878.981 stanovnika.
Više od 4 milijuna stanovnika posljednji smo put imali 2020. godine
Posljednja godina u kojoj je Hrvatska imala više od četiri milijuna stanovnika bila je 2020. Sredinom te godine, koju je obilježila pandemija koronavirusa i epidemiološke mjere, među kojima su bile i karantena te zatvaranje granica, u Hrvatskoj je, prema procjenama DZS-a, živjelo 4.047.680 stanovnika.
To znači da se broj stanovnika Hrvatske u dvije godine smanjio za više od 192.000, proizlazi iz podataka državne statistike.
Među najstarijim nacijama u Europi
Osim što se smanjuje broj stanovnika, stanovništvo Hrvatske je i sve starije. Tako je prosječna starost hrvatskog stanovništva u 2022. godini iznosila 44,3 godine. Ista prosječna starost bila je i godinu ranije, po čemu Hrvatska, ističu u DZS-u, spada među najstarije nacije Europe.
Vrijedi podsjetiti i da je prosječna starost hrvatskog stanovništva u 2020. godini iznosila 43,8 godina. Prosječna starost stanovništva Hrvatske prešla je 40 godina još 2004. godine, kada je iznosila 40,1 godinu.
Inače, prosječna starost muškaraca u Hrvatskoj sredinom 2022. godine iznosila je 42,6 godina, a žena 46 godina, pokazuju podaci državne statistike.
Najstarije stanovništvo u Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj županiji
Najviše stanovnika u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo sredinom prošle godine imale su Šibensko-kninska županija, 27,6 posto, i Ličko-senjska županija, 26,1 posto.
S druge strane, najmanje udjele starog stanovništva među hrvatskim županijama imao je Grad Zagreb, 20,7 posto te Međimurska županija, 20,8 posto, ističu u DZS-u.
Više umrlih nego rođenih
Nastavak negativnih demografskih kretanja, koje demografi sve češće opisuju i kao demografski slom, posljedica su nastavka iseljavanja i negativnog prirodnog prirasta, odnosno većeg broja umrlih od broja živorođenih.
Podaci DZS-a za prošlu godinu pokazuju da je u Hrvatskoj rođeno ukupno 33.833 živorođene djece, što je 2625 djece, ili 7,2 posto, manje nego u 2021. godini.
Istodobno, umrlo je 56.979 osoba. To je, doduše, 5733 osoba, ili 9,1 posto, manje nego u 2021. godini, koja je još bila u znaku pandemije, ali smanjenje broja umrlih ni izbliza nije bilo dovoljno da zaustavi prirodni pad broja stanovnika.
Pozitivan prirodni prirast u samo 24 grada i općine
Kada se podvuče crta, u 2022. godini su pozitivan prirodni prirast imala samo 24 grada i općine, dok je negativan prirast bio u čak 527 gradova i općina, kao i u Gradu Zagrebu.
Nulti prirodni prirast, odnosno jednak broj živorođenih i umrlih, imale su četiri općine, pokazuju podaci DZS-a.
Lani iselilo preko 46.000 ljudi
Podaci državne statistike pokazuju i da je i lani nastavljeno iseljavanje iz Hrvatske. Tako je u 2022. godini iz Hrvatske, prema podacima koje je objavio DZS, iselilo 46.287 osoba.
Istodobno, iz inozemstva su u Hrvatsku doselile 57.972 osobe, među kojima je njih gotovo 18 posto imalo hrvatsku putovnicu.
Zbog takvog doseljavanja, kojim se kompenzira sada već velik nedostatak radne snage, migracijski je saldo Hrvatske u 2022. bio pozitivan. Naime, u zemlju je doselilo 11.685 ljudi više nego što je iz nje iselilo, pokazuju podaci DZS-a.
U demografskom plusu u 2022. samo Zagrebačka, Istarska i Zadarska županija
U takvim uvjetima, ne treba se čuditi što je demografska slika zemlje negativna u gotovo svim županijama, uključujući i Grad Zagreb. Naime, sredinom prošle godine više stanovnika nego godinu ranije imale su samo tri županije - Zagrebačka, koja obuhvaća širu okolicu Zagreba, zatim Istarska i Zadarska.
Ipak, valja naglasiti kako je i porast broja stanovnika u tim županijama vrlo mali i u znatnoj mjeri se može pripisati unutarnjim migracijama.
Tako je Zagrebačka županija povećala broj stanovnika s oko 300.000 sredinom 2022. na nešto više od 301.000 sredinom prošle godine.
Broj stanovnika Istarske županije u istom je razdoblju porastao s oko 195.000 na oko 196.000, dok se broj stanovnika Zadarske županije povećao za tek nešto više od 150 ljudi, pa se ta županija zadržala na broju stanovnika od oko 160.000.
Slavonija u godinu dana ostala bez gotovo 12.000 ljudi
S druge strane, najveći relativni pad broja stanovnika imale su Požeško-slavonska županija, 2,1 posto, zatim Brodsko-posavska županija, oko dva posto, pa Virovitičko-podravska županija, 1,9 posto, i Vukovarsko-srijemska županija, također oko 1,9 posto.
Kada se tim županijama doda i Osječko-baranjska županija, čije se stanovništvo također smanjuje, proizlazi da se broj stanovnika Slavonije u samo godinu dana, od sredine 2021. do sredine 2022. godine, smanjio za nešto manje od 11.500. Na području pet slavonskih županija, naime, sredinom prošle godine živjelo je manje od 657.000 stanovnika, dok je godinu ranije na tom području živjelo preko 668.000 stanovnika, proizlazi iz podataka DZS-a.
U Zagrebu živi svaki peti stanovnik Hrvatske
Iako se i Grad Zagreb suočava s negativnim demografskim trendovima, i dalje je županija s uvjerljivo najviše stanovnika u Hrvatskoj. Na području metropole je sredinom prošle godine, pokazuju procjene DZS-a, živjelo nešto više od 767.000 stanovnika. To je oko 600 manje nego godinu ranije.
Samo na području Grada Zagreba živi petina stanovništva zemlje.
U Zagrebu i 5 najznačajnijih županija živi gotovo 60 posto stanovnika Hrvatske
Među županije s većim brojem stanovnika spadaju još i Zagrebačka, s oko 301.000 stanovnika, zatim Splitsko-dalmatinska, s više od 423.000 stanovnika, pa Primorsko-goranska, s ok 264.00 stanovnika i Osječko-baranjska, s oko 255.000 stanovnika te Istarska, s oko 196.000 stanovnika.
U Gradu Zagrebu i spomenutih pet županija živi preko 2,2 milijuna stanovnika ili više od 57 posto ukupnog hrvatskog stanovništva.
Najmanje stanovnika u Ličko-senjskoj županiji, manje nego u Puli
Najmanje stanovnika uobičajeno ima Ličko-senjska županija, u kojoj je, prema podacima DZS-a, sredinom 2022. godine živjelo nešto manje od 43.000 stanovnika.
To je znatno manje od, primjerice, broja stanovnika Pule, u kojoj je, prema popisu stanovništva iz 2021. godine, živjelo preko 52.000 ljudi. Inače, Ličko-senjska županija je teritorijalno najveća županija u Hrvatskoj.
Iseljavanje iz velikih gradova u okolicu
Neovisni analitičar tržišta rada Predrag Bejaković kaže da Hrvatska gubi stanovništvo, ali da po tome nije jedinstven slučaj, budući da se broj stanovnika smanjuje diljem razvijenog dijela svijeta. Ističe i kako danas u fokusu nije toliko broj stanovnika, koliko kvaliteta života.
"Mnogi ljudi iseljavaju iz većih gradova u okolicu jer su im stanovi u gradovima postali preskupi, a i kvaliteta života u okolnim manjim gradovima često je bolja nego u većim urbanim sredinama", zaključuje Bejaković za Euractiv.
Takvi su trendovi posebno vidljivi u gradovima poput Zagreba, Rijeke i Splita, u kojima se broj stanovnika posljednjih desetljeća smanjuje, a što potvrđuju i rezultati posljednjih nekoliko popisa stanovništva.
Masovan uvoz radne snage
Ostaje, međutim, i činjenica da se nastavlja iseljavanje iz Hrvatske prema razvijenijim i bogatijim zemljama zapadne Europe.
Posljedica toga je i nedostatak radne snage koju Hrvatska sve više uvozi iz udaljenih dijelova svijeta, poput Indije, Nepala i Filipina, a sve više i drugih prekomorskih zemalja.
Osim uvoza radnika iz tih zemalja, Hrvatska radnu snagu uvozi i iz zemalja Zapadnog Balkana, posebno iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a sve više i iz Sjeverne Makedonije i Kosova.