U središnjoj banci ističu kako raspoloživi podaci ukazuju na usporavanje hrvatskoga gospodarstva u trećem kvartalu te kako bi godišnja stopa rasta mogla usporiti na 2,5 posto
Gospodarska aktivnost u Hrvatskoj u trećem ovogodišnjem tromjesečju najvjerojatnije je usporila u odnosu na prethodni kvartal, upozorava se u novom Biltenu Hrvatske narodne banke (HNB).
Analitičari središnje banke pritom upozoravaju kako za sada raspolažu razmjerno malim brojem podataka. Ipak, ističu, i ti podaci ukazuju na usporavanje rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u odnosu na drugo tromjesečje.
'Blagi pad BDP-a u odnosu na drugo tromjesečje'
"Kada je riječ o kretanjima u trećem tromjesečju ove godine, model brze procjene gospodarske aktivnosti HNB-a, zasnovan na relativno malom broju podataka dostupnih uglavnom za srpanj, upućuje na blagi pad realnog BDP-a u odnosu na prethodno tromjesečje, zbog čega bi godišnja stopa rasta mogla usporiti na 2,5 posto“, ističu analitičari HNB-a u rujanskom Biltenu.
Pritom napominju kako se industrijska proizvodnja u srpnju znatno smanjila u odnosu na prethodna tri mjeseca.
Također, kažu da dostupni podaci za srpanj i kolovoz upućuju na blagi pad broja noćenja turista u odnosu na prethodnu godinu, dok se trgovina na malo u srpnju zadržala na razini prosjeka iz prethodna tri mjeseca.
I pokazatelji pouzdanja tvrtki i potrošača za srpanj i kolovoz uglavnom upućuju na negativne trendove, posebno u industriji i uslugama.
Rast BDP-a u Hrvatskoj u drugom tromjesečju četvrti najveći u EU
Unatoč tome, Hrvatska na ljestvici gospodarskog rasta u EU i dalje dobro "kotira".
Podaci koje je nedavno objavio Državni zavod za statistiku (DZS) pokazuju da je Hrvatska u drugom tromjesečju ostvarila realnu godišnju stopu rasta BDP-a, umanjenu za inflaciju, od 2,7 posto. To je, doduše, nešto manje nego u prvom tromjesečju, kada je godišnja stopa rasta BDP-a iznosila 2,8 posto, ali i dalje je čvrsto u zoni rasta.
Gospodarski rast imamo i kada se podaci o rastu BDP-a desezoniraju, što je pokazatelj koji koristi Eurostat. Prema tim podacima, godišnja stopa rasta hrvatskog BDP-a u drugom je tromjesečju iznosila 2,5 posto i bila je četvrta najveća u Europskoj uniji i treća najveća u zoni eura.
Naime, veće stope gospodarskog rasta u drugom su tromjesečju u EU imale samo Malta, 3,9 posto, te Grčka i Rumunjska, po 2,7 posto, pri čemu treba reći da Rumunjska, za razliku od Malte i Grčke, nije članica eurozone.
Gospodarski rast u Hrvatskoj znatno veći od prosjeka EU i eurozone
Stopa rasta hrvatskog BDP-a u drugom tromjesečju znatno je veća od one na razini EU i eurozone. Tako je BDP EU u drugom ovogodišnjem kvartalu porastao za samo 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko tromjesečje, dok je BDP eurozone u istom razdoblju porastao za 0,5 posto, pokazuju podaci eurostatističara.
Međutim, usporavanje gospodarske aktivnosti vidljivo je i u Hrvatskoj i u EU, kao i u eurozoni.
Hrvatsko gospodarstvo usporilo već u drugom kvartalu
Tako je rast hrvatskog BDP-a, prema desezoniranim podacima Eurostata, u drugom tromjesečju, kada je iznosio 2,5 posto, bio nešto slabiji nego u prvom kvartalu, kada je naš BDP porastao za 2,6 posto na godišnjoj razini.
Osim toga, podaci DZS-a i Eurostata pokazuju da usporava rast hrvatskog BDP-a na kvartalnoj razini, odnosno u usporedbi s prethodnim tromjesečjem. Tako je hrvatski BDP u prvom tromjesečju ove godine porastao za 1,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok se rast BDP-a u drugom kvartalu usporio na 1,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.
Usporavanje rasta još je izraženije u EU i eurozoni. Tako je godišnji rast BDP-a Unije u drugom tromjesečju od 0,4 posto bio gotovo trostruko sporiji nego u prvom kvartalu, kada je iznosio 1,1 posto.
Dinamika gospodarskog rasta u eurozoni u istom se razdoblju prepolovila: u prvom tromjesečju godišnja stopa rasta BDP-a iznosila je 1,1 posto na godišnjoj razini, a u drugom kvartalu samo 0,5 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Njemačka u recesiji
Poseban je problem Njemačka, država s najvećim gospodarstvom u EU i eurozoni i lokomotiva europske ekonomije, koja je, tehnički gledano, već u recesiji.
Naime, njemački je BDP na godišnjoj razini u prvom tromjesečju pao za 0,3 posto, a u drugom tromjesečju za 0,1 posto, otkrivaju podaci Eurostata.
Nema optimizma ni u Francuskoj i Italiji
Optimistična kretanja ne pokazuju ni podaci za druga dva velika gospodarstva u EU i zoni eura - francusko i talijansko.
Tako je godišnja stopa rasta BDP-a Francuske u prvom tromjesečju iznosila 0,8 posto, a u drugom tromjesečju tek neznatno više, jedan posto.
Talijanski je BDP u drugom tromjesečju čak i znatno usporio: dok je Italija u prvom kvartalu zabilježila rast gospodarske aktivnosti od dva posto na godišnjoj razini, u drugom je tromjesečju rast iznosio samo 0,4 posto, a na kvartalnoj je razini potonuo za 0,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.