Iako je Hrvatska i po obrazovanju odraslih na dnu ljestvice EU, u 2021. godini je znatno porastao udio odraslih stanovnika koji su se odlučili upisati neki tečaj, doškolovanje ili prekvalifikaciju.
Gotovo svaki deveti odrasli stanovnik EU u 2021. godini pohađao je neki oblik prekvalifikacije, dokvalifikacije ili nekog drugog oblika naobrazbe, pokazuju novi podaci eurostatističara.
Prema tim podacima, u sustavu cjeloživotnog obrazovanja 2021. godine sudjelovalo je 10,8 posto stanovništva Unije u dobi od 25 do 64 godine.
Cjeloživotno obrazovanje i digitalizacija
Cjeloživotno obrazovanje postalo je važna karika u konkurentnosti radnika na tržištu EU, ali i recept za pronalaženje novog ili čak bilo kakvog posla. Trend stalnog učenja i usavršavanja posebno potiču nove tehnologije, s naglaskom na digitalizaciju društva i gospodarstva.
Godinu ranije, u 2020. godini, sustavima dodatnog obrazovanja odraslih bilo je obuhvaćeno 9,1 posto odraslog stanovništva u EU. To znači da je tijekom 2021. godine broj ljudi koji su dodatnim obrazovanjem pokušali steći nove vještine i tako popraviti svoj položaj na tržištu rada Unije značajno porastao.
Najviše odraslih školuje se u Švedskoj i Finskoj, a najmanje u Grčkoj i Bugarskoj
Naravno, i po cjeloživotnom obrazovanju u EU prednjače skandinavske članice – Švedska i Finska. U Švedskoj je programima dodatnog obrazovanja u 2021. godini bilo obuhvaćeno, pokazuju podaci Eurostata, 34,7 posto stanovništva, a u Finskoj 30,5 posto.
S druge strane, dokvalifikacije i prekvalifikacije najmanje su popularne u Bugarskoj i Grčkoj. U Bugarskoj se u 2021. godini doškolovalo samo 1,8 posto odraslih, a u Grčkoj njih 3,5 posto, pokazuju podaci Eurostata.
U Hrvatskoj znatno manje odraslih pohađa programe dodatne naobrazbe nego u Sloveniji
Hrvatska je u 2021. godini u značajnoj mjeri povećala udio odraslog stanovništva koje se prihvatilo knjige i odlučilo doškolovati. Takvih je, naime, u 2020. godini bilo samo 3,2 posto, a u 2021. godini 5,1 posto, odnosno tek svaki 20. odrasli stanovnik Hrvatske, pokazuju podaci eurostatističara.
Unatoč tome, Hrvatska je i dalje na začelju Unijine ljestvice cjeloživotnog učenja. Doškolovanje i prekvalifikacije manje je popularno jedino u Rumunjskoj i Slovačkoj te u već spomenutima Grčkoj i Bugarskoj.
Uz to, udio odraslih koji se prekvalificira u Hrvatskoj je znatno manji od prosjeka Unije. Udio odraslih koji se odlučio prekvalificirati i doškolovati u Hrvatskoj je daleko manje nego u susjednoj Sloveniji, u kojoj je lani čak 18,9 posto odraslih stjecalo nova znanja, pokazuju podaci Eurostata.