PROŠIRENJE BRICS-a: U novom bloku živjet će skoro polovina čovječanstva, ali ekonomska moć 'kluba' neće previše porasti

Dugo najavljivani summit BRICS-a u Johannesburgu uspio je barem dijelom opravdati očekivanja. 

Naime, skup čelnika pet velikih zemalja u razvoju, čija se gospodarstva brzo razvijaju - Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike, bio je najavljen kao "summit proširenja“. Na kraju se doista i pokazao takvim, budući da su sa summita poslane pozivnice za ulazak u BRICS na adrese šest zemalja.

Manje proširenje nego što se očekivalo 

Tako će, ako sve bude išlo po planu, već 1. siječnja sljedeće godine članice BRICS-a postati Argentina, Etiopija, Egipat, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Iran.

Ostale zemlje koje pretendiraju na članstvo u tom klubu, morat će pričekati neka bolja vremena. Među njima je i Bjelorusija, koja je nedavno službeno podnijela zahtjev za pristupanjem BRICS-u, kao i Kuba i Nigerija.

Kako je kazao južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa, domaćin skupa, čija zemlja trenutno predsjeda tim blokom, članice BRICS-a dogovorile su načela, kriterije i procedure za širenje svog kluba.

Do sada, međutim, kriteriji za članstvo nisu objavljeni pa je nejasno na temelju čega je upravo spomenutih šest zemalja pozvano u BRICS, iako dostupni podaci govore da je želju za priključenjem BRICS-u iskazalo preko 40 zemalja, a da su njih 22 i službeno aplicirale za ulazak u taj prestižni klub zemalja u razvoju.

Teško do odluke o proširenju

Iako su postojeće članice BRICS-a odluku o širenju donijele jednoglasno, nisu je nimalo lako iznjedrile. Najveći zagovaratelj širenja BRICS-a je Kina, koja se svog stava o potrebi proširenja bloka držala i na summitu u Johannesburgu. S druge strane, kineski rival Indija, kako su izvijestili mediji, nije bila pretjerano zainteresirana za primanje novih članica.

Drugim riječima, odluku o proširenju na trodnevnom summitu lidera BRICS-a u Johannesburgu, održanom u utorak, srijedu i četvrtak, očito je trebalo dobro ispregovarati. Rezultat je kompromis tih dogovora.

BRICS trenutno okuplja 40 posto svjetske populacije

BRICS je labavo udruženje pet velikih zemalja u razvoju koje se ubrzano razvijaju. Osnovale su ga 2006. godine Brazil, Rusija, Indija i Kina, a prvi je summit grupe održan 2009. godine u ruskom Ekaterinburgu.

Godinu kasnije BRIC-u, kako se tada zvao po početnim slovima naziva svojih članica na engleskom jeziku, pristupa i Južna Afrika, pa od 2010. skupina nosi naziv BRICS.

Iako su mnogi bili skeptični prema tako heterogenoj i labavoj skupini država koje, realno, nemaju gotovo ništa zajedničko, a i razbacane su diljem svijeta, BRICS je opstao i razvio se. Danas je to skupina zemalja u kojoj živi ukupno 3,25 milijardi ljudi ili 40 posto svjetske populacije, pokazuju podaci Ujedinjenih naroda.

Najviše stanovnika imaju Kina i Indija, svaka po više od 1,4 milijarde. Slijedi Brazil, s oko 200 milijuna stanovnika, i Rusija, u kojoj živi oko 145 milijuna ljudi. Najmanje stanovnika ima Južna Afrika, "samo" 60 milijuna.

Kineska ekonomija čini 70 posto BRICS-a

Zemlje koje danas čine BRICS predstavljaju i veliku ekonomsku snagu, budući da se na njihovom području odvija četvrtina svjetske ekonomske aktivnosti. Zajednički BDP BRICS-a 2021. godine je, prema podacima Svjetske banke, iznosio oko 25 bilijuna dolara, što je nešto više od veličine američke ekonomije.

Prema istim podacima, najveći bruto domaći proizvod (BDP) unutar BRICS-a ima Kina, čak 17,7 bilijuna američkih dolara, što predstavlja više od 70 posto ukupnog BDP-a BRICS-a. Kina je drugo po veličini gospodarstvo u svijetu.

Sijedi Indija, čiji je BDP u 2021. iznosio gotovo 3,2 bilijuna dolara. Indija je po tome peto po veličini gospodarstvo u svijetu.

Rusija je na trećem mjestu, s BDP-om koji je 2021. iznosio nešto manje od 1,8 bilijuna dolara. Po tome, rusko je gospodarstvo tek na 11. mjestu u svijetu, a ispred njega su po veličini i ekonomije Italije i Južne Koreje.

Nešto manji BDP od Rusije ima Brazil, oko 1,6 bilijuna dolara. Brazilsko je gospodarstvo po veličini 12. u svijetu.

Najmanju ekonomiju među sadašnjim članicama ima Južna Afrika. Podaci Svjetske banke za 2021. pokazuju da je južnoafrički BDP iznosio oko 419 milijardi dolara, što ga je svrstavalo tek na 31. mjesto u svijetu. Usporedbe radi, južnoafrički je BDP manji čak i od BDP-a Austrije, višestruko manje zemlje s neusporedivo manje stanovnika.

Razvodnjeni novi BRICS

No, dok smo do sada o BRICS-u govorili kao o udruženju gospodarskih divova u nastajanju, nakon proširenja te će se odrednice morati promijeniti. Osim što su imale veliku ulogu u svjetskoj ekonomiji, neke od članica bile su i politički divovi, s obzirom na to da su stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta (Rusija i Kina) ili posjeduju atomsko oružje (Rusija, Kina i Indija).

Međutim, nakon što u BRICS uđe šest novih članica, stvari će se promijeniti. Za početak, nijedna od novih članica ne spada u kategoriju velikih zemalja koje se brzo razvijaju i čiji je utjecaj na svjetskoj sceni velik. To ne znači da nisu bitne u svjetskoj ekonomiji i politici, ali njihov se utjecaj na svjetska politička i ekonomska zbivanja ni po čemu ne može uspoređivati s onim kakav imaju Rusija, Kina, Indija ili Brazil.

U osnovi, nove članice više su regionalni nego svjetski igrači, što je kategorija u koju spadaju dosadašnje članice BRICS-a.

Nove članice povećat će broj stanovnika BRICS-a za oko 380 milijuna

Najmnogoljudnije među novim članicama su Etiopija i Egipat. U svakoj od njih, prema podacima UN-a, živi preko 105 milijuna ljudi. U usporedbi sa sadašnjim članicama BRICS-a, to je više jedino od populacije Južne Afrike.

Više stanovnika od Južnoafričke Republike ima i Iran, oko 85 milijuna. No, i Iran je demografski puno manji od ostalih "starih" članica BRICS-a.

Ostale nove članice - Argentina, Saudijska Arabija i UAE, po populaciji su male čak i za dosad najmanju članicu, Južnu Afriku. Podaci UN-a pokazuju da u Argentini živi 46 milijuna ljudi, u Saudijskoj Arabiji nešto više od 32 milijuna, a u UAE manje od 10 milijuna.

Kada se sve zbroji, proizlazi da će BRICS proširenjem od sljedeće godine broj stanovnika povećati za oko 380 milijuna te da će imati nešto više od 3,6 milijardi stanovnika. S novim će članicama BRICS obuhvaćati 45 posto svjetske populacije, što je zapravo samo umjereno povećanje ako se uzme u obzir da na području "starih" članica BRICS-a živi 40 posto svjetskoga stanovništva.

Ukupan BDP svih šest novih članica manji od ekonomije Francuske

Proširenjem neće previše porasti ni udio "novog" BRICS-a u ukupnom svjetskom BDP-u. Preciznije, taj će udio porasti sa sadašnjih 25 posto na 28 posto.

Svakako najveću ekonomiju među novim članicama ima naftom bogata Saudijska Arabija. Njen je BDP, prema podacima Svjetske banke, 2021. iznosio 833,5 milijardi dolara, po čemu je bila 18. po veličini svjetska ekonomija.

Istodobno, BDP Emirata je iznosio 415 milijardi dolara, po čemu je UAE imao 33. po veličini ekonomiju u svijetu. Veliko gospodarstvo ima i Egipat, s BDP-om od 404 milijarde dolara, što ga svrstava na 34. mjesto u svijetu.

Značajan igrač, posebno na tržištu nafte i plina, je i Iran, čiji je BDP 2021. iznosio oko 360 milijardi dolara. Iran je po tome 41. po veličini ekonomija u svijetu.

Najmanji BDP, samo 111 milijardi dolara u 2021. godini, ima Etiopija. Etiopska je ekonomija tek 60. po veličini u svijetu, pokazuju podaci Svjetske banke. Usporedbe radi, manja je čak i od ekonomije Slovačke, iako u Slovačkoj živi samo pet milijuna ljudi, a u Etiopiji 105 milijuna.

S druge strane, Argentina ima znatno veću ekonomiju od najvećeg broja novih članica. Njen je BDP 2021., prema podacima Svjetske banke, iznosio oko 487 milijardi dolara, po čemu je argentinsko gospodarstvo bilo 27. po veličini u svijetu.

Kada se podvuče crta, proizlazi da je ukupan BDP šest novih članica BRICS-a nešto veći od 2,6 bilijuna dolara. To je manji BDP od onog koji ima sama Francuska, a koji je, prema podacima Svjetske banke, 2021. godine iznosio nešto manje od tri bilijuna dolara.

Ipak, šest novih članica ojačat će gospodarstvo BRICS-a za 2,6 bilijuna dolara pa će zajednički BDP proširenog BRICS-a iznositi nešto više od 27 bilijuna dolara. To je, kako smo rekli, 28 posto svjetske ekonomije ili za tri postotna boda više nego što proizvode "stare" članice BRICS-a.

Saudijska Arabija i Iran na rubu rata

U cijeloj priči o novim članicama valja upozoriti da su one još raznolikije nego što su to stare članice.

Naime, dok su neke nove članice BRICS-a, poput Argentine, pa čak i Egipta, Saudijske Arabije i UAE, politički i ekonomski vezane uz SAD i Zapad, Iran se nalazi pod sankcijama.

Problem su i odnosi među pojedinim državama. To se posebno odnosi na Saudijsku Arabiju i Iran, zemlje koje se nadmeću u tome koja će biti regionalna sila na Bliskom istoku i koje dijele vjerske razlike, budući da je Saudijska Arabija je domovina sunitskog islama, a Iran šijitskoga. Zbog toga se Rijad i Teheran već godinama i nalaze na rubu rata, a posredno i ratuju u trećim državama, poput Jemena.

'BRICS-u nedostaju zajedničke institucije'

Ipak, glavni problem BRICS-a ostaje slaba povezanost njegovih članica, kako dosadašnjih, tako i budućih. Na to upozorava i Ljubo Jurčić, profesor emeritus na zagrebačkog Ekonomskom fakultetu i bivši hrvatski ministar gospodarstva.

"BRICS-u proširenje na nove članice neće puno pomoći. BRICS je skupina zemalja bez čvrste organizacijske strukture, praktično i nemaju zajedničkih institucija", upozorava Jurčić za Euractiv.

Podsjeća kako regionalni blokovi, poput Europske unije, EFTA-e i drugih u svijetu, imaju zajedničke institucije unutar kojih članice dogovaraju politiku. BRICS-u to nedostaje.

BRICS nije ni regionalni ekonomski blok

Osim toga, BRICS se ne može nazvati ni regionalnim blokom jer obuhvaća velike države koje se nalaze na različitim stranama svijeta.

"Glavni cilj BRICS-a je smanjenje ovisnosti o Zapadu, a posebno prema američkom dolaru. Zemlje BRICS-a su shvatile da se kroz novac upravlja svjetskom ekonomijom, a dolar je taj koji od 1945. godine SAD-u omogućuje prevlast u svijetu. Zato se one zalažu za multipolarni svijet i žele poticati trgovinu u svojim nacionalnim valutama. Tu je najjača pozicija Kine“, objašnjava Jurčić.

O poticanju trgovine u lokalnim valutama govorilo se i na summitu BRICS-a u Johannesburgu.

Prema riječima Ramaphose, ministri financija i guverneri središnjih banaka članica BRICS-a dobili su zadatak da do sljedećeg summita, koji bi se trebao održati sljedeće godine u ruskom Kazanu, razrade prijedloge veće upotrebe lokalnih valuta u međunarodnim plaćanjima.

Zasad ništa od zajedničke valute

Zanimljivo je da se u dokumentima sa summita BRICS-a u Johannesburgu ne govori o stvaranju neke nove zajedničke valute. Iako se tako nešto ranije spominjalo, šanse za realizaciju zajedničke valute BRICS-a zapravo su male i na jako dugom štapu. Uostalom, neke od članica BRICS-a - Rusija, Kina, Indija i Brazil, veće su od niza značajnih valutnih područja u svijetu.

Pored toga, za zajedničku je valutu potrebno stvoriti i zajedničke institucije, poput središnje banke.

Naravno, nitko ne može isključiti mogućnost da se jednoga dana doista i pojavi zajednička valuta zemalja BRICS-a, makar i samo obračunska, ako već ne i u fizičkom obliku. I euro je, uostalom, prve tri godine postojanja, od 1999. do kraja 2001. godine, bio samo obračunska valuta, dok su u platnom prometu zemalja eurozone, kojih je tada bilo 12, kolale nacionalne valute, čiji su tečajevi bili fiksirani prema (obračunskom) euru. No, već tada je postojala Europska središnja banka, dok naznaka osnivanja zajedničke monetarne vlasti kod BRICS-a i dalje nema.

Financijski sustav po modelu prebijanja dugova?

Jurčić ističe kako će se zajednička politika BRICS-a u financijskoj sferi s vremenom vjerojatno provoditi po modelu klirinških plaćanja. U osnovi, riječ je o prebijanju potraživanja među zemljama, pri čemu se konačna razlika namiruje u stvarnom novcu.

Takav je sustav svojedobno postojao u trgovini između bivše Jugoslavije i bivšeg SSSR-a. Razlika je samo u tome što bi kliring na razini BRICS-a obuhvatio znatno više zemalja i znatno veće ekonomije.

Različita gledanja članica BRICS-a na Zapad

Unatoč proklamiranim ciljevima BRICS-a, Jurčić ističe kako su razlike među članicama velike i kada je riječ o odnosu prema Zapadu.

Naime, dok je Rusija pod vodstvom Vladimira Putina, nakon pokretanja invazije na Ukrajinu i uvođenja zapadnih sankcija, veze sa zapadnim svijetom odlučila svesti na minimum, Kina i ostale članice BRICS-a ne pokazuju takve namjere.

Naprotiv, kinesko gospodarstvo, kao i ekonomije ostalih članica, u velikoj mjeri ovise o zapadnim tržištima. Slično vrijedi i za Indiju, dok se Brazil, pa i Južna Afrika, ionako smatraju bliskima zapadnom svijetu.

BRICS neće prekidati veze sa zapadnim svijetom

U takvim uvjetima, a posebno s novim članicama koje su vezane uz Zapad, poput Argentine, Egipta, Saudijske Arabije i UAE, nije realno očekivati da će BRICS prekidati svoje ekonomske i političke odnose sa zapadnim svijetom, tim više što je stupanj povezanosti među članicama BRICS-a preslab i ne može se nazvati čak ni integracijom. No, nema sumnje da će s vremenom postajati konkurencija Zapadu.

U svakom slučaju, BRICS je klub zemalja na koje svijet u budućnosti treba računati. Ipak, ne treba mu pridavati značaj koji realno nema.