Novo istraživanje EIU-a o kvaliteti života u svjetskim metropolama pokazalo je da je među najboljim gradovima za život sve manje europskih, dok raste broj australskih, novozelandskih i kanadskih gradova
Beč je u ovoj godini najbolji grad za život kako u Europi, tako i u svijetu, pokazuje istraživanje The Economist Intelligence Unita (EIU), skupine stručnjaka vezanih uz poznati londonski tjednik The Economist.
Austrijska prijestolnica svojim stanovnicima nudi kombinaciju stabilnosti, kulture, zabave, kvalitetnog obrazovanja i zdravstvenih usluga, kao i dobre infrastrukture, dok je jedini minus Beča nedostatak većih sportskih događanja, ocjenjuju u EIU-u.
Beč se već godinama nalazi na vrhu ili pri vrhu EIU-ove liste najboljih gradova za život. Naime, Beč je u osam od 10 EIU-ovih istraživanja o kvaliteti života u svjetskim metropolama proglašavan najboljim gradom za život.
Kopenhagen na drugom mjestu u Europi i svijetu
Drugo mjesto na EIU-ovoj ljestvici najboljih gradova za život u svijetu drži Kopenhagen.
Danska je prijestolnica ujedno i drugi najbolji grad za život na Starom kontinentu. Sve ono što vrijedi za Beč, uglavnom vrijedi i za Kopenhagen, ističe se u izvješću EIU-a The Global Liveability Index 2023.
Gradovima na Bliskom istoku pomogle visoke cijene nafte
Stručnjaci EIU-a ističu kako se kvaliteta života u svjetskim metropolama u posljednje vrijeme, općenito gledano, popravila. Tome je pridonijelo ukidanje mjera za borbu protiv koronavirusa, kao i veća ulaganja u gotovo sve aspekte života u svjetskim metropolama.
Na rast kvalitete života u zemljama bogatim naftom utjecale su ponajprije visoke cijene energenata, budući da veći prihodi od nafte gradovima i državama omogućuju i veća ulaganja u infrastrukturu i javne usluge. To se posebno odnosi na gradove na Bliskom istoku, ističu u Londonu.
Atena među metropolama u kojima je najviše narušena stabilnost
S druge strane, u odnosu na prethodna istraživanja, došlo je do pada ocjene stabilnosti. Posljedica je to niza događaja - od izbijanja rata u Ukrajini, preko prosvjeda protiv visoke inflacije i mirovinske reforme u Francuskoj, pa do političkih previranja i porasta kriminala.
Među metropolama u kojima je stabilnost u ovoj godini posebno narušena u EIU-u ističu Atenu, kao i francuske gradove.
Rat u Ukrajini poljuljao pozicije i Kijeva i Moskve
Ipak, najgore je među europskim gradovima prošao Kijev. Ukrajinska je prijestolnica, naime, u novom istraživanju EIU-a zauzela tek 165. mjesto u svijetu, po čemu je najslabije plasirana u Europi te se svrstala među 10 najgorih gradova za život u svijetu.
Iako je daleko od toga da bi bila među 10 najgorih svjetskih metropola za život, u odnosu na prijašnja istraživanja znatno je potonula i Moskva.
Ruska je prijestolnica, naime, još u prošlogodišnjem istraživanju pala na 96. mjesto po kvaliteti života u svijetu. Ipak, u prethodnih 12 mjeseci pad Moskve na svjetskoj ljestvici je zaustavljen pa je ruska metropola i u ovogodišnjem istraživanju zadržala lanjsku poziciju.
Sve manje europskih metropola među najboljim gradovima za život
Europski gradovi i inače su potonuli na svjetskoj ljestvici najboljih mjesta za život.
Među 10 gradova koji su najviše pali na ljestvici u proteklih godinu dana, čak je šest europskih. Prije svega, riječ je o Edinburghu, koji je pao za 23 mjesta i sada je na 58. mjestu svjetske ljestvice, kao i o Stockholmu, koji je pao za 22 mjesta i sada zauzima 43. mjesto u svijetu. Među europskim gradovima koji su najviše potonuli na svjetskoj ljestvici su i Manchester, Rotterdam i Lyon.
No, vjerojatno najviše iznenađuje pad Londona. Britanska je prijestolnica, naime, u godinu dana pala za 12 mjesta na svjetskoj ljestvici pa sada zauzima tek 46. mjesto, pokazuje istraživanje EIU-a.
Ostale svjetske metropole koje spadaju među najveće gubitnike u novom istraživanju EIU-a su Los Angeles i San Diego, kao i Saipan na Sjevernim Marijanskim otocima te Taškent u Uzbekistanu.
Velik rast kvalitete života u Bukureštu
S druge strane, među 10 gradova u kojima se u godinu dana najviše popravila kvaliteta života samo su dva europska.
Na prvom mjestu je Bukurešt. Rumunjska je prijestolnica u samo godinu dana preskočila 21 mjesto na globalnoj ljestvici i sada se nalazi na 99. mjestu u svijetu.
Značajan skok ostvario je i Stuttgart. Taj je njemački grad po kvaliteti života u godinu dana porastao za 13 mjesta na svjetskoj ljestvici i sada zauzima 25. mjesto.
Najveći skok na svjetskoj ljestvici imaju novozelandski gradovi
Ostali gradovi u kojima je najviše porasla kvaliteta života nisu u Europi.
Najveći rast kvalitete života imaju novozelandski gradovi - Wellington i Auckland, zatim australski Perth i Adelaide, pa vijetnamska prijestolnica Hanoi, te Kuala Lumpur (Malezija) i Jakarta (Indonezija). Među gradovima s najvećim rastom na svjetskoj ljestvici je i Hong Kong.
Uz Beč i Kopenhagen, među top 10 gradova za život još samo 2 europska grada
Pad kvalitete života u europskim gradovima vidljiv je i po smanjenju njihova broja među top 10 metropola za život u svijetu. Osim već spomenutih Beča i Kopenhagena, među 10 najboljih gradova za život u svijetu smjestila su se još samo dva europska grada, oba u Švicarskoj - Zürich i Ženeva.
Inače, treće i četvrto mjesto na globalnoj ljestvici - iza Beča i Kopenhagena, sada drže australski gradovi Melbourne i Sydney.
Na petom je mjestu kanadski Vancouver. Još dva kanadska grada smjestila su se među 10 najboljih za život - Calgary, koji je na 7. mjestu u novom istraživanju EIU-a, i Toronto, koji je zauzeo 9. mjesto.
Deseto mjesto dijele japanska Osaka i novozelandski Auckland.
Na začelju svjetske ljestvice sirijska i libijska prijestolnica
Začelje svjetske ljestvice drže sirijski Damask i libijski Tripoli.
Analitičari EIU-a ocjenjuju kako sirijska prijestolnica u proteklih godinu dana nije ostvarila napredak ni po jednom kriteriju kvalitete života, iako je predsjednik Bašar al-Asad uspio učvrstiti svoju vlast i vratiti se na međunarodnu scenu.
Tek manji napredak ostvario je glavni grad Libije.
Sve više metropola u utrci za boljom pozicijom na svjetskoj ljestvici
Ovogodišnje istraživanje EIU-a obuhvatilo je ukupno 173 grada diljem svijeta. To je više nego u 2022. godini, kada je istraživanje obuhvatilo 140 gradova u svijetu.
Kvaliteta života u gradovima ocjenjuje se bodovanjem u kategorijama stabilnosti, zdravstva, kulture i okoliša, obrazovanja i infrastrukture te njihovim rangiranjem.