Nakon spore 2022. godine, Njemačka, Italija i Francuska počinju znatno jačati svoju trgovinsku bilancu uslijed sve nižih cijena energenata i smanjenja uvoza iz Kine.
EU je 2022. naglo povećala svoj trgovinski deficit s ostatkom svijeta. U kolovozu te godine deficit eurozone dosegnuo je rekordnu razinu od 50,9 milijardi eura, pokazuju podaci Eurostata.
Međutim, godinu i pol dana nakon ruske invazije na Ukrajinu i energetske krize koja je uslijedila čini se da se trgovinska bilanca EU počinje oporavljati. Najveća europska gospodarstva - Njemačka, Francuska i Italija - svjedoče oporavku svoje trgovinske bilance.
Italija je uspjela ostvariti trgovinski višak s ostatkom svijeta od 7,72 milijardi eura u lipnju, u usporedbi s deficitom od 2,512 milijardi eura u istom mjesecu 2022., izvijestio je talijanski statistički ured ISTAT u petak. Između svibnja i lipnja izvoz se povećao za 0,4 posto, a uvoz se smanjio za 3,3 posto.
Slična kretanja u Njemačkoj i Francuskoj
Sličan se obrazac može uočiti i u Njemačkoj, gdje se izvoz povećao za 3,3 posto u prvoj polovici 2023. u usporedbi s prošlom godinom na 797,8 milijardi eura, priopćio je u petak njemački savezni ured za statistiku.
Istodobno se uvoz naglo smanjio, za 4,3 posto u usporedbi s prvom polovicom 2022. Trgovinski suficit Njemačke dosegnuo je 98,7 milijardi eura u prvoj polovini 2023., što je više nego dvostruko više nego u prvoj polovici 2022.
Njemačka trgovinska bilanca bila je na jednoj od najnižih razina u prvoj polovici 2022. Najveće gospodarstvo EU dosegnulo je trgovinski deficit u svibnju 2022. po prvi put u 14 godina, ponajprije zbog rasta cijene energenata.
Kad je riječ o Francuskoj, deficit tse smanjio za 29,7 milijardi eura u posljednjih šest mjeseci, s 39,3 milijarde eura na 9,6 milijardi eura, prvenstveno zbog pada cijena energije nakon nestabilne 2022. godine, zbog čega je uvoz robe postao jeftiniji.
Za razliku od Njemačke i Italije, Francuska se i dalje suočava s ukupnim trgovinskim deficitom, iako se on ipak smanjuje. Uvoz robe pao je za 9,4 posto u odnosu na drugu polovicu 2022., dok je izvoz ostao stabilan, uz samo blagi pad od 0,8 posto. Deficit je smanjen s 89 milijardi eura na 54 milijarde eura.
Spori oporavak Kine
To iznenadno povećanje vanjske trgovine EU objašnjava se ne samo nižim cijenama energenata, već i sporim gospodarskim oporavkom Kine nakon pandemije. Prema tvrdnjama kineske carine, u Kini je posljednjih mjeseci zabilježen nagli pad izvoza, koji je pao za 14,5 posto.
U skladu s tim, kineski izboz prema najvećim europskim gospodarstvima se smanjio, što je onda smanjilo i njihovu ukupnu trgovinsku bilancu.
Između siječnja i lipnja 2023. kineski izvoz u Njemačku smanjio se za 16,8 posto, dok je njemački izvoz u Kinu pao za 8,4 posto. Isto tako, uvoz u Italiju smanjio se za 19,9 posto, dok se izvoz u Kinu povećao za 45,6 posto.
Francuski izvoz u Kinu povećao se za 7,3 posto u posljednjem kvartalu, potaknut uglavnom zrakoplovnim sektorom. Kinesko gospodarstvo orijentirano na izvoz trenutačno trpi posljedice slabije globalne potražnje, uslijed viših cijena energije, visoke inflacije i povećanih kamatnih stopa.
Unatoč tako pozitivnim rezultatima u najvećim gospodarstvima EU, francuski ministar trgovine Olivier Becht poziva na oprez.
"I dalje smo oprezni, a pred nama je još dug put," izjavio je u utorak za medije, upozoravajući kako su "takvi trendovi podložni hirovima međunarodnog gospodarskog ozračja."
(Preveo David Spaić-Kovačić, originalan članak pročitajte ovdje: Lower energy prices boost EU trade balance)